10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...
10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ... 10th Symposium on the Flora of Southeastern Serbia and ...
10 th
10 th
- Page 63 and 64: 10 th Symposium on
- Page 65 and 66: 10 th Symposium on
- Page 67 and 68: 10 th Symposium on
- Page 69 and 70: 10 th Symposium on
- Page 71 and 72: 10 th Symposium on
- Page 73 and 74: 10 th Symposium on
- Page 75 and 76: 10 th Symposium on
- Page 77 and 78: 10 th Symposium on
- Page 79 and 80: 10 th Symposium on
- Page 81 and 82: 10 th Symposium on
- Page 83 and 84: 10 th Symposium on
- Page 85 and 86: 10 th Symposium on
- Page 87 and 88: 10 th Symposium on
- Page 89 and 90: 10 th Symposium on
- Page 91 and 92: 10 th Symposium on
- Page 93 and 94: 10 th Symposium on
- Page 95 and 96: 10 th Symposium on
- Page 97 and 98: 10 th Symposium on
- Page 99 and 100: 10 th Symposium on
- Page 101 and 102: 10 th Symposium on
- Page 103 and 104: 10 th Symposium on
- Page 105 and 106: 10 th Symposium on
- Page 107 and 108: 10 th Symposium on
- Page 109 and 110: 10 th Symposium on
- Page 111 and 112: 10 th Symposium on
- Page 113: 10 th Symposium on
- Page 117 and 118: 10 th Symposium on
- Page 119 and 120: 10 th Symposium on
- Page 121 and 122: 10 th Symposium on
- Page 123 and 124: 10 th Symposium on
- Page 125 and 126: 10 th Symposium on
- Page 127 and 128: 10 th Symposium on
- Page 129 and 130: 10 th Symposium on
- Page 131 and 132: 10 th Symposium on
- Page 133 and 134: 10 th Symposium on
10 th <str<strong>on</strong>g>Symposium</str<strong>on</strong>g> <strong>on</strong> <strong>the</strong> <strong>Flora</strong> <strong>of</strong> Sou<strong>the</strong>astern <strong>Serbia</strong> <strong>and</strong> Neighbouring regi<strong>on</strong>s,Vlasina 17 to 20 June 2010populacija: 1) Sobinski Koštani, 2) Sobina, 3) Ćoška, 4) Gornje Balinovce i 5)Mahala Đelinci, kao i manjih, veštački podignutih sastojina: 6) Slivnica, 7)Milivojski Koštani i 8) Milivojce. Selekci<strong>on</strong>isane prirodne populacije pitomogkestena su raznodobne i nalaze se na nadmorskoj visini od 500-600 m, izuzetno do700 m (pojedinačna stabla). Podignute veštačke kulture pitomog kestena sujednodobne, nalaze se p<strong>on</strong>ekad i na staništima većih nadmorskih visina (Slivnica,990 m.n.m.) ili na granodioritima i silikatno karb<strong>on</strong>atnim zemljištima (MilivojskiKoštani i Milivojce) i u proseku su manje starosti, dimenzija stabala (prsnogprečnika i visina), slabijeg uroda i lošijeg zdravstvenog stanja. Nasuprot tome, uprirodnim populacijama je uočena velika varijabilnost u pogledu veličine i boje lista,kao i u masi i dimenzijama ploda i semena, što je najdetaljnije proučeno nalokalitetu Sobina. Seme sa stabla sa zeleno-žutim listovima bilo je kraće ali teže idalo je sadnice većih dimenzija u odnosu na stablo sa tamnozelenim listovima..Varijabilnost i selekcija Prunus cerasifera Ehrh. napodručju VranjaNikolić, B. 1 , Ratknić, M. 1 , Đorđević, Đ. 2 , Đoković, R. 1 , Rak<strong>on</strong>jac, Lj. 1 ,Veselinović, M. 11 Institut za šumarstvo, Beograd, Srbija2 Javno preduzeće Srbijašume, Šumsko Gazdinstvo Vranje, Vranje, Srbijasmikitis@gmail.comDžanarika je sam<strong>on</strong>ikla šumska voćna vrsta, stablimično primešana uhrastovim i bukovim šumama, sa velikom ekološkom amplitudom, varijabilna poosobinama krune, listova i plodova, jake izdanačke snage, značajna kao podloga zakalemljenje koštičavog voća, med<strong>on</strong>osna, ukusnog i lekovitog ploda. Mada je uSrbiji jako rasprostranjena, njena genetička raznolikost je ugrožena, što se vizueln<strong>on</strong>ajviše uočava u boji, vremenu sazrevanja i veličini ploda. Na području ŠG Vranje,u Gazdinskoj jedinici "Granična šuma", selekci<strong>on</strong>isali smo stabla na dva lokaliteta:1) "Široka livada" i 2) "Beli Kamen". Oba lokaliteta su na staništu planinske bukovešume, na geološkoj podlozi koju čine granodioriti u raspadanju, na distričnomsmeđem zemljištu, na oko 1100 m nadmorske visine. Na lokalitetu "Široka livada"uočili smo veliku varijabilnost u boji plodova džanarike, od zeleno-žute d<strong>on</strong>ar<strong>and</strong>žaste i od svetlo do tamno-crvene, često i na istom stablu. Upo ređujućikarakteristike plodova (masa, dužina i širina) i semena (masa, dužina, širina idebljina) između fenotipova različitih po boji ploda, došli smo do zaključka da jefenotip sa tamnocrvenim plodovima imao veće dimenzije i masu, a fenotip sa žutimplodom teže i krupnije seme. Od stabla sa tamnocrvenim plodovima dobijene su uproseku krupnije sadnice.112