ISSN 1847-2397 godište II broj 1 2009. | volume II number 1 2009

ISSN 1847-2397 godište II broj 1 2009. | volume II number 1 2009 ISSN 1847-2397 godište II broj 1 2009. | volume II number 1 2009

12.07.2015 Views

Ivana Grubešić: Usklađenost pravnih propisa o dioničkim društvima u BiHsuvremene TEME, (2009.) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (2009) Vol. 2, No. 13. Prednosti primjene Uredbe br. 2157/2001 iSmjernice br. 2001/86/ECOsnovni razlog za donošenje Uredbe ostatutu europskog društva (SE) i Smjernice kojadopunjava statut europskog društva u pogleduparticipacije zaposlenika usvojene u listopadu2001. godine u Nici 8 je ekonomskog karaktera.Kao što se navodi u točki 7. preambule Uredbe,primarni cilj je bio omogućiti osnivanje nadnacionalnogtrgovačkog društva kroz jedan organizacijskioblik, a ne kao u dotadašnjoj praksi, osnivanjempodružnica, koncerna, holdinga i sl. Time suse u velikoj mjeri smanjili troškovi osnivanja 9 teomogućila jednostavnija organizacija i efikasnijeposlovanje. S druge strane, donošenje Statutapredstavlja korak naprijed u harmonizaciji pravatrgovačkih društava u Europskoj uniji, čija jezadaća bila ujednačiti različite prakse nacionalnihposlovnih prava te stvoriti jedinstvene principeposlovanja i time omogućiti stvaranje jedinstvenogeuropskog tržišta, čiji će poslovni subjektibiti konkurentni onima na američkom i japanskomtržištu, vodećima u svjetskoj ekonomiji. BrojSE tvrtki na samom početku bio je veoma mali,ali proučavanje prednosti ovog oblika dioničkogdruštva te upoznavanje trgovačkopravnih subjekatana tržištu s komparativnim prednostimaeuropskog društva polučilo je pozitivne rezultate.Danas postoji nekoliko stotina SE tvrtki(Stollt, 2009: par.1), a njihov broj se iz godine ugodinu sve više povećava. Stoga je opravdanopostaviti pitanje: čemu SE tvrtka duguje ovolikupozornost i primjenu?Analiza pravnog statusaeuropskog društva pokazuje je da SE ima četiriprednosti koje za nacionalne kompanije nisupredviđene propisima, a također nisu svojstveneni drugim nadnacionalnim oblicima trgovačkihdruštava:8 Council Regulation (EC) No 2157/2001 of October 2001on the Statute for a European company (SE), Official JournalL294, 10/11/2001 p. 0001-0021 (u nastavku: Uredba);Council Directive 2001/86/EC of 8 October supplementingthe Statute for a Europan company with regard to the involvementof employees, Official Journal L294, 10/11/2001p. 0022-0032 (u nastavku: Smjernica).9 Prije donošenja Uredbe morali su se plaćati posebnotroškovi prestanka postojanja i brisanja tvrtke iz nacionalnogregistra te troškovi osnivanja nove tvrtke u drugoj državičlanici ( o tome će biti riječ u nastavku teksta).1. promjena registriranog sjedišta2. nadnacionalna fuzija3. sloboda izbora sustava uprave trgovačkogdruštva te4. sloboda pregovora sa zaposlenicima.Ključ uspjeha europskog društva krije sezapravo u njenoj nadnacionalnoj prirodi, koja seogleda kako u pravnoj regulaciji, svakodnevnomposlovanju, tako i u četirima navedenima prednostima.Iako su joj mnogi uskraćivali priznanjeo nadnacionalnoj prirodi (Marychurch, 2002: 8),navodeći da pravna regulacija nije čisto nadnacionalnogkaraktera, ova tvrdnja je nesumnjivoopovrgnuta činjenicom da je europsko društvoregulirano Uredbom kao pravnim sredstvom kojese direktno primjenjuje u državama članicama,te Smjernicom, koja je svojevrsni kompromisizmeđu postojećih različitosti koje postoje uslučaju reguliranja pravnog položaja zaposlenikau trgovačkim društvima, a koji predstavljaprvi korak k usklađivanju divergentnosti zakonodavstavadržava članica po ovom pitanju 10 . Niprimjena nacionalnih propisa u pogledu pitanjakoja nisu regulirana Uredbom ili Smjernicom nijeu suprotnosti s tvrdnjom da je pravna regulacijaeuropskog, a ne nacionalnog karaktera, jer nacionalnipropisi koji se primjenjuju u konkretnimsituacijama su već usklađeni sa smjernicamatrgovačkih društava te se tada može govoritisamo o usklađenim nacionalnim propisima, ane o nacionalnim propisima. Ovako utvrđenimpravnim okvirom omogućilo se i nadnacionalnoposlovanje europskog društva bez uobičajenihnacionalnih ograničenja fizičke, pravne, ili ekonomskeprirode.Iako je predviđena svjetla budućnostSE, ekonomski tokovi europskog i svjetskogtržišta, te legislativa kojom se regulira pravotrgovačkih društava nakon donošenja Uredbeu velikoj mjeri će utjecati na primjenu ove Uredbeprilikom osnivanja trgovačkih društava ubudućnosti. Stoga je opravdano i prednosti SE10 Najveća kočnica u donošenju pravnih propisa bila je participacijaradnika u upravljanju. S obzirom na činjenicu da ueuropskim zemljama postoji nekoliko sustava sudjelovanjaradnika u upravljanju, od onih u kojima je već uspostavljenatradicija sudjelovanja radnika, do onih gdje uopće nijepredviđeno sudjelovanje, bilo je jako teško utvrditi modelkoji će se primjenjivati u svim zemljama Europske unije.Nakon trideset godina truda, ostvaren je kompromis u vidusmjernice koja, s jedne strane utvrđuje obavezne odredbezajedničke za sve države članice, kao što je pregovaranjes radnicima i prije osnivanja europskog društva, a s drugestrane, ostavlja mogućnost državama da same reguliraju topodručje nacionalnim propisima, koji, također moraju biti uskladu sa Smjernicom.centar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr82

Ivana Grubešić: Usklađenost pravnih propisa o dioničkim društvima u BiHsuvremene TEME, (2009.) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (2009) Vol. 2, No. 1promatrati kroz prizmu vjerojatnih promjena kojeće uslijediti pod utjecajem dvaju faktora:1. Izvješće o primjeni Uredbe te mogući izmjenei dopune iste, koje će Komisija uputitiVijeću u Parlamentu, pet godina nakon štoUredba stupi na snagu (do kraja 2009. godine)- Izvješćem će Komisija utvrditi u kojojmjeri je SE prihvaćena na europskom i nacionalnomtržištu, koje su negativne stranestatuta SE, a također je predviđeno i predlaganjeizmjena i dopuna statuta SE, poodređenim pitanjima (čl.69. Uredbe).2. Legislativa u području europskog pravatrgovačkih društava donesena nakon stupanjaUredbe na snagu.države članice bi nastojale privući nadnacionalnetvrtke da se osnuju na njihovom teritoriju,ipak je malo vjerojatno da će to dovesti doDelawareovog efekta u EU, „utrke prema dnu“odnosno, kontinuiranog ograničavanja strogihuvjeta predviđenih za osnivanje i poslovanjetvrtki s ciljem privlačenja većeg broja investitorakoji će na posve jednostavan način osnovatitvrtku, zbog činjenice da je pravo trgovačkihdruštava već u velikom segmentu harmonizirano.13 S obzirom da je prijedlog 14. Smjernice onadnacionalnom prijenosu registriranog sjedištaodbijen, europsko društvo će (za sad) i dalje ostatijedini oblik trgovačkog društva (dioničkog)koji ima mogućnost transfera registriranogsjedišta. 14Usvajanjem Uredbe SE po prvi put upovijesti omogućilo se tvrtkama premještanjeregistriranog sjedišta iz jedne države u drugubez prestanka njihovog pravnog postojanja(čl.8. st.1. Uredbe). Nesumnjiva komparativnapredost se ogleda u činjenici da tvrtke u ovomslučaju imaju pravni kontinuitet iako su registriranosjedište premjestile iz jedne države članice udrugu, uz nesrazmjerno manje troškove u odnosuna one koje bi imale da premještaju registriranosjedište primjenjujući nacionalne propise 11 ,čime se povećava i pravna sigurnost slobodekretanja trgovačkih društava 12 . Otežavajućaokolnost u pogledu slobodnog premještanjaregistriranog sjedišta je obaveza da i stvarnoi registrirano sjedište mora biti smješteno u istojdržavi članici, s ciljem sprječavanja mogućihtzv. pseudo-tvrtki (McCahery i dr., 2005: 788).Ovakvo uređenje je protivno pravu nastanatrgovačkih društava, a s druge strane, smatrase da kao takvo smanjuje konkurentnost SEpostavljanjem ovako strogog uvjeta. To je prvo,a ujedno i najkontroverznije pitanje o kojem ćeKomisija podnijeti izvješće, u smislu ponovnograzmatranja te moguće promjene, s ciljem da seomogući europskim društvima da imaju stvarnoi registrirano sjedište u različitim državamačlanicama. Iako bi se time povećala konkurentnosteuropskog društva, u smislu većeg brojaosnovanih tvrtki u ovom obliku, a s druge strane,11 Troškovi prestanka postojanja i brisanja trgovačkogdruštva iz nacionalnog registra, te troškovi osnivanja novogtrgovačkog društva u drugoj državi članici.12 Veća pravna sigurnost ogleda se u činjenici da ukolikobi se premještanje registriranog sjedišta vršilo primjenomnacionalnih propisa, tada bi država članica u kojoj se želiponovno osnovati kompanija mogla odbiti registraciju iste, ilipostaviti strožije uvjete osnivanja.Činjenica da je najveći broj SE tvrtkiosnovan putem fuzije dovoljan je pokazateljda je jedna od najvećih prednosti ovog oblikadioničkog društva upravo međunarodna fuzija 15 .Regulirana po prvi put Uredbom 16 , međunarodnafuzija predstavlja mogućnost jednostavnijegnadnacionalnog povezivanja i organiziranjatvrtki te smanjenja troškova poslovanja kako uEuropi tako i u svijetu (ovdje se prvenstvenomisli na porezne obaveze). Stoga se opravdanimsmatra da se pitanje međunarodne fuzijerazmotri u izvješću Komisije, te proširi konceptfuzije. Članak 17. stavak 2. Uredbe poziva sena dva postojeća načina ostvarivanja fuzije,odnosno, na dvije vrste fuzije: fuzija pripajanjemi fuzija spajanjem, kako je i regulirano 3. Smjernicom.Također Uredba predviđa još jedan oblikfuzije, koji nije previđen 3. Smjernicom 17 , aradi se o fuziji od strane holdinga, gdje tvrtkakoja prestaje postojati, bez vršenja likvidaci-13 pogledati više o tome u: McCahery et al., 200514 Pored SE, mogućnost transfera registriranog sjedištapostoji i u slučaju europskog uzajamnog društva, čl. 7. Uredbebr. 1435/2003 (europsko uzajamno društvo, za razlikuod SE, može u statutu propisati i neograničenu odgovornostdioničara, pa prema tome nije klasično dioničko društvo kaoSE (čl. 2. st. 2. Uredbe br. 1435/2003) (Council Regulation(EC) No 1435/2003 of 22 July 2003 on the Statute for a EuropeanCooperative Society (SCE), Official Journal L 207,18/08/2003, p. 1-24)15 Pored međunarodne fuzije kao načina osnivanja europskogdruštva, uredbom su predviđena još tri načina: osnivanjeSE u vidu holdinga, u obliku supsidijarne tvrtke drugogdioničkog društva, te transformacijom dioničkog društva uSE (čl. 2. Uredbe).16 Čl. 17.-31. Uredbe reguliraju nadnacionalnu fuziju.17 Third Council Directive 78/855/EEC of 9 October 1978based on the Article 54 (3) (g) of the Treaty concerning mergersof public limited liability companies, Official Journal L295, 20.10.1978., čl. 3-4centar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr83

Ivana Grubešić: Usklađenost pravnih propisa o dioničkim društvima u BiHsuvremene TEME, (<strong><strong>2009</strong>.</strong>) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (<strong>2009</strong>) Vol. 2, No. 1promatrati kroz prizmu vjerojatnih promjena kojeće uslijediti pod utjecajem dvaju faktora:1. Izvješće o primjeni Uredbe te mogući izmjenei dopune iste, koje će Komisija uputitiVijeću u Parlamentu, pet godina nakon štoUredba stupi na snagu (do kraja <strong><strong>2009</strong>.</strong> godine)- Izvješćem će Komisija utvrditi u kojojmjeri je SE prihvaćena na europskom i nacionalnomtržištu, koje su negativne stranestatuta SE, a također je predviđeno i predlaganjeizmjena i dopuna statuta SE, poodređenim pitanjima (čl.69. Uredbe).2. Legislativa u području europskog pravatrgovačkih društava donesena nakon stupanjaUredbe na snagu.države članice bi nastojale privući nadnacionalnetvrtke da se osnuju na njihovom teritoriju,ipak je malo vjerojatno da će to dovesti doDelawareovog efekta u EU, „utrke prema dnu“odnosno, kontinuiranog ograničavanja strogihuvjeta predviđenih za osnivanje i poslovanjetvrtki s ciljem privlačenja većeg <strong>broj</strong>a investitorakoji će na posve jednostavan način osnovatitvrtku, zbog činjenice da je pravo trgovačkihdruštava već u velikom segmentu harmonizirano.13 S obzirom da je prijedlog 14. Smjernice onadnacionalnom prijenosu registriranog sjedištaodbijen, europsko društvo će (za sad) i dalje ostatijedini oblik trgovačkog društva (dioničkog)koji ima mogućnost transfera registriranogsjedišta. 14Usvajanjem Uredbe SE po prvi put upovijesti omogućilo se tvrtkama premještanjeregistriranog sjedišta iz jedne države u drugubez prestanka njihovog pravnog postojanja(čl.8. st.1. Uredbe). Nesumnjiva komparativnapredost se ogleda u činjenici da tvrtke u ovomslučaju imaju pravni kontinuitet iako su registriranosjedište premjestile iz jedne države članice udrugu, uz nesrazmjerno manje troškove u odnosuna one koje bi imale da premještaju registriranosjedište primjenjujući nacionalne propise 11 ,čime se povećava i pravna sigurnost slobodekretanja trgovačkih društava 12 . Otežavajućaokolnost u pogledu slobodnog premještanjaregistriranog sjedišta je obaveza da i stvarnoi registrirano sjedište mora biti smješteno u istojdržavi članici, s ciljem sprječavanja mogućihtzv. pseudo-tvrtki (McCahery i dr., 2005: 788).Ovakvo uređenje je protivno pravu nastanatrgovačkih društava, a s druge strane, smatrase da kao takvo smanjuje konkurentnost SEpostavljanjem ovako strogog uvjeta. To je prvo,a ujedno i najkontroverznije pitanje o kojem ćeKomisija podnijeti izvješće, u smislu ponovnograzmatranja te moguće promjene, s ciljem da seomogući europskim društvima da imaju stvarnoi registrirano sjedište u različitim državamačlanicama. Iako bi se time povećala konkurentnosteuropskog društva, u smislu većeg <strong>broj</strong>aosnovanih tvrtki u ovom obliku, a s druge strane,11 Troškovi prestanka postojanja i brisanja trgovačkogdruštva iz nacionalnog registra, te troškovi osnivanja novogtrgovačkog društva u drugoj državi članici.12 Veća pravna sigurnost ogleda se u činjenici da ukolikobi se premještanje registriranog sjedišta vršilo primjenomnacionalnih propisa, tada bi država članica u kojoj se želiponovno osnovati kompanija mogla odbiti registraciju iste, ilipostaviti strožije uvjete osnivanja.Činjenica da je najveći <strong>broj</strong> SE tvrtkiosnovan putem fuzije dovoljan je pokazateljda je jedna od najvećih prednosti ovog oblikadioničkog društva upravo međunarodna fuzija 15 .Regulirana po prvi put Uredbom 16 , međunarodnafuzija predstavlja mogućnost jednostavnijegnadnacionalnog povezivanja i organiziranjatvrtki te smanjenja troškova poslovanja kako uEuropi tako i u svijetu (ovdje se prvenstvenomisli na porezne obaveze). Stoga se opravdanimsmatra da se pitanje međunarodne fuzijerazmotri u izvješću Komisije, te proširi konceptfuzije. Članak 17. stavak 2. Uredbe poziva sena dva postojeća načina ostvarivanja fuzije,odnosno, na dvije vrste fuzije: fuzija pripajanjemi fuzija spajanjem, kako je i regulirano 3. Smjernicom.Također Uredba predviđa još jedan oblikfuzije, koji nije previđen 3. Smjernicom 17 , aradi se o fuziji od strane holdinga, gdje tvrtkakoja prestaje postojati, bez vršenja likvidaci-13 pogledati više o tome u: McCahery et al., 200514 Pored SE, mogućnost transfera registriranog sjedištapostoji i u slučaju europskog uzajamnog društva, čl. 7. Uredbebr. 1435/2003 (europsko uzajamno društvo, za razlikuod SE, može u statutu propisati i neograničenu odgovornostdioničara, pa prema tome nije klasično dioničko društvo kaoSE (čl. 2. st. 2. Uredbe br. 1435/2003) (Council Regulation(EC) No 1435/2003 of 22 July 2003 on the Statute for a EuropeanCooperative Society (SCE), Official Journal L 207,18/08/2003, p. 1-24)15 Pored međunarodne fuzije kao načina osnivanja europskogdruštva, uredbom su predviđena još tri načina: osnivanjeSE u vidu holdinga, u obliku supsidijarne tvrtke drugogdioničkog društva, te transformacijom dioničkog društva uSE (čl. 2. Uredbe).16 Čl. 17.-31. Uredbe reguliraju nadnacionalnu fuziju.17 Third Council Directive 78/855/EEC of 9 October 1978based on the Article 54 (3) (g) of the Treaty concerning mergersof public limited liability companies, Official Journal L295, 20.10.1978., čl. 3-4centar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr83

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!