ISSN 1847-2397 godište II broj 1 2009. | volume II number 1 2009

Saša Mrduljaš: Oblik državnog uređenja BiH po Cutileirovom planusuvremene TEME, (2009.) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (2009) Vol. 2, No. 1zasnovana na apsolutnoj ili relativnoj nacionalnoj većini u svakoj općini biti će osnova za rad radnegrupe i biti će predmet modifikacija koje se mogu verificirati gore pomenutim kriterijima. Kopijakarte je priključena Izjavi o principima.F) PRELAZNE ODREDBE1. U cilju definiranja konstitutivnih jedinica u skladu sa budućim uređenjem prema odjeljkuE ove Izjave o principima biti će donesen ustavni zakon, u koji će biti ugrađeni navedeni principii prezentirani Skupštini što je moguće prije, o čemu će se građani izjasniti na referendumu podmeđunarodnom kontrolom.OVAJ JE TEKST OSNOVA BUDUĆIH PREGOVORASarajevo, 18. ožujak 1992.Dogovoreno s čelnicima SDA, SDS i HDZ u petoj rundi razgovora o budućem ustavnomuređenju za Bosnu i Hercegovinu u okviru mirovne Konferencije EZ-a.3.2. Oblik državnog uređenja Bosne iHercegovine po Cutileirovom planuU Cutileirovom planu nigdje nije bilo izričitonavedeno koji oblik državnog uređenja predviđaza BiH. Do saznanja o tome moglo se doći tekposredno, analizom njegovog sadržaja. U tomje smislu treća točka prvog odjeljka („NEZAVIS-NOST“), u kojoj se govorilo o nositeljima suverenosti(najviše vlasti) unutar BiH trebala biti mjerodavni,posredni pokazatelj predviđanog oblika bosanskohercegovačkogunutrašnjeg uređenja. 11 Da ponovimo,u njoj je stajalo sljedeće: „Suverenitet počivana građanima muslimanske, srpske i hrvatske nacionalnosti,kao i drugih nacija i nacionalnosti koje tosvoje pravo ostvaruju kroz građansku participacijuu konstitutivnim jedinicama i centralnimorganima republike.“Nažalost, svojom nedorečenom, dvosmislenomkombinatorikom građanskog i nacionalnogodređenja nositelja suverenosti spomenuta točka,izdvojeno promatrana, nije dopuštala donošenjejasnijih zaključaka o obliku unutrašnjeg uređenjaBiH. Očigledno da je njena nedorečenost proizlazilaiz potrebe usklađivanja, nerijetko krajnjesuprotstavljenih političkih realiteta. Primjerice,činjenice da je BiH po svom Ustavu imala bitidržavom triju suverenih i jednakopravnih naroda tj.Hrvata, Srba i Muslimana/Bošnjaka, ali i da jepraktično funkcionirala kao unitarna tvorevina;potrebe usklađivanja hrvatskih i srpskih zahtjevaza uređenjem BiH kao (kon)federativne tvorevine tebošnjačkih za njenom ustavnom transformacijom uunitarnu državu; opredjeljenja međunarodne za-11 o pojmu suverenosti v. kod: Jovanović, 1990; Perić,1992; Stres, 2001; Trnka, 2000jednice da očuva državni integritet BiH i da je istodobnoučini državom prihvatljivom svim njenimnarodima, itd.U svakom slučaju, do preciznijeg uvidau predviđani oblik unutrašnjeg uređenja BiH,takvog koji bi u konačnici pojasnio i značenjetreće točke prvog odjeljka vodili su drugi, relevantnidijelovi Cutileirova plana. Iz analize njihovasadržaja lako se dalo zaključiti da po njemuBiH nije zamišljana kao unitarna, centraliziranaili decentralizirana država. S druge strane, istomse lakoćom nije moglo ustvrditi je li isti planpredviđao BiH kao konfederativnu tvorevinu ili kaofederativnu državu. Zapravo u planu su pojedinetočke išle u prilog jednom, a pojedine drugomodređenju BiH.Elementi Cutileirovog plana iz kojih jeproizlazilo da bi BiH imala biti svojevrsnom konfederacijomsnažno su se očitovali u prvoj točkiprvog odjeljka u kojoj je stajalo: „Bosna i Hercegovinabiti će država sastavljena od tri konstitutivnejedinice zasnovane na nacionalnom principu i uzuvažavanje ekonomskih, zemljopisnih i drugihkriterija.“ Dakle, navedena je točka govorila oBiH kao „sastavljenoj“ državi, odnosno o državi,podesnije bi bilo reći političko-teritorijalnom entitetu,koju formiraju tri konstitutivne jedinice.Takve koje nisu trebale biti „stvorene“ od stranesredišnje vlasti (slučaj federativne države) već kojesu udružene trebale stvarati entitet koji se nazivadržavom BiH (slučaj konfederativne „države“).O tome da je BiH po Cutileirovom planuimala biti svojevrsnom konfederativnom tvorevinomgovorila je, pored navedene, i druga točkatrećeg odjeljka („VLADA I PARLAMENT BIH“). Unjoj je, pored ostalog, stajalo da će središnje institucijevlasti unutar BiH „imati kompetencije da, u svojstvucentar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr56