Saša Mrduljaš: Oblik državnog uređenja BiH po Cutileirovom planusuvremene TEME, (<strong><strong>2009</strong>.</strong>) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (<strong>2009</strong>) Vol. 2, No. 1Slika 1.: Etnički zemljovid Bosne i Hercegovine (1991.) 77 linije – vanjske granice BiH i granice bosansko-hercegovačkih općina; točke – naselja BiH; žuto – hrvatski etnički prostori;narančasto – srpski etnički prostori; zeleno– bošnjački etnički prostori. Zemljovid izradio dr.sc. Saša Mrduljaš prema podacima:Gelo i sur., 1995.centar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr52
Saša Mrduljaš: Oblik državnog uređenja BiH po Cutileirovom planusuvremene TEME, (<strong><strong>2009</strong>.</strong>) God. 2, Br. 1CONTEMPORARY issues, (<strong>2009</strong>) Vol. 2, No. 1Pristup koji je međunarodna zajednica zauzelakrajem 1991. godine prema rješenju međunacionalnihrelacija na prostoru (bivše) Jugoslavijenije omogućavao nadilaženje dubokih suprotnostiizmeđu triju bosansko-hercegovačkih naroda uodnosu na državno-pravni status i unutrašnjeuređenje BiH. Štoviše, u postojećim je okolnostima(indirektni) međunarodni poticaj procesudržavnog osamostaljenja BiH dodatno pogoršavaomeđunacionalne odnose u toj zemlji. U prvom reduizmeđu Srba s jedne te Bošnjaka i Hrvata s drugestrane. No, utjecao je i na pogoršavanje odnosa izmeđuta dva, oko državne neovisnosti povezananaroda. Naime, intenziviranjem procesa kojije vodio prema osamostaljenju BiH intenziviralose i hrvatsko djelovanje na njenom uređenju kaosložene države. Ono se pak najsnažnije, time iza Bošnjake najiritantnije, manifestiralo posredstvomsamoinicijativnog osnivanja hrvatskih zajednicatj. hrvatskih teritorijalno-samoupravnih jedinica.U svakom slučaju, suočivši se sa krajnjezaoštrenim međunacionalnim odnosima u BiH,međunarodna se zajednica početkom veljače 1992.direktno uključuje u bosansko-hercegovačka zbivanja,s ciljem harmoniziranja međuetničkih relacijaposredstvom adekvatnog razrješenja nacionalnihstatusa i odnosa te otklanjanja mogućnost izbijanjaoružanih sukoba u BiH. Ukratko, djelujući idalje afirmativno na proces njenog osamostaljenja,uz inzistiranje na nepovredivosti bosanskohercegovačkihdržavnih granica, međunarodna jezajednica usredotočila svoje napore na kreacijutakvog unutrašnjeg uređenja BiH koje bi istodobnoosiguravalo i njenu državnu opstojnost ivitalne nacionalne interese svakog od triju bosansko-hercegovačkihnaroda.Angažman međunarodne zajednice ukontekstu BiH, koji se bio odvijao pod vodstvomportugalskog diplomata Joséa Cutileira relativno jebrzo doveo do rezultata. Konkretno, u okviru svogdjelovanja, međunarodna je zajednica kreirala nacrtpolitičko-pravnog modela unutrašnjeg uređenjaBiH, odnosno „Izjavu o principima za novo ustavnouređenje BiH“. Spomenuti dokument, kolokvijalnopoznat kao Cutileirov plan, već su 18. ožujka 1992.neformalno prihvatili predstavnici svih triju bosansko-hercegovačkihnaroda. Trostranim prihvaćanjemCutileirovog plana 8 izgledalo je da je stvorenaosnova za stabilizaciju međunacionalnih odnosa u BiHte izbjegnuta mogućnost izbijanja rata u toj zemlji.Međutim, zbog nezadovoljstva pojedinim njegovimrješenjima te držeći da će nakon najavljivanog,skorog priznanja neovisnosti BiH imati daleko8 o fazama njegova nastanka v. više kod: Begić, 1997:83-100; Ivanović, 2000: 211-221, 282-288; Markešić, 2004:59-61; Tuđman, 2005: 134-163širi manevarski prostor za realizaciju autentičnihnacionalnih ciljeva. Bošnjaci faktički odbijajuCutileirov plan već krajem istog mjeseca(Oslobođenje, 26.3.1992.: 5; Slobodna Dalmacija,26.3.1992.: 4). Bošnjačko odbijanje planate međunarodno priznanje BiH bez da su u njojprethodno regulirani nacionalni statusi i odnosi,Srbi su iskoristili kao povod za otpočinjanje otvoreneagresije na bosansko-hercegovačke Hrvate iBošnjake te na etničke prostore tih dvaju naroda.Time otpočinje četvorogodišnji, izuzetno razornirat u BiH.3. Cutileirov planMeđunarodna je zajednica i nakon izbijanjarata nastavila djelovanje na iznalasku odgovarajućeg,za povratak mira afirmativnog modelaunutrašnjeg uređenja BiH. No, ratni sukobite događaji izazvani tim sukobima izuzetno suusložili međunarodno djelovanje. Naime, u novimokolnostima međunarodna je zajednica prikreaciji ustrojstvenih modela za BiH morala uzimatiu obzir vojno-političko-teritorijalne odnosesnaga u BiH; humanitarnu situaciju u toj zemlji;zatim, uvjetno rečeno globalno javno mnijenje;nacionalne interese vodećih svjetskih država involviranihu rješavanje bosansko-hercegovačke problematike,itd. Uvelike zbog navedenih razloga,međunarodni planovi za BiH koji su nastajali tijekomrata nerijetko su se izrazito razlikovali posvojim ustrojstveno-kartografskim rješenjima. 9Napokon, prilikom kreacije aktualnogwashingtonsko-daytonskog modela unutrašnjegustrojstva BiH, međunarodna je zajednica, kaošto je navedeno, također u bitnome morala uvažitirealitete na čiju su pojavu utjecale ratne prilike.Sukladno okolnostima u kojima je spomenutimodel oblikovan, razumljivo je da njegova rješenjauvelike nisu funkcionalna te ih se u postratnomvremenu pokušava modificirati. No, i taj, modifikacijskivid djelovanja, snažno je determiniraniskustvima i pozicijama koja su unutar BiH i kodrelevantnih čimbenika međunarodne zajednicestvorena tijekom ratnih zbivanja.S obzirom na rečeno, može se zaključitida pristup međunarodne zajednice rješenju bosansko-hercegovačkeproblematike, od „trenutka“kad se njom počela direktno baviti početkom veljače1992. pa do danas, jedino tijekom prva dvamjeseca međunarodnog djelovanja nije bio de-9 Vance-Owenov plan, Owen-Stoltenbergov plan, Akcijskiplan EU, Washingtonski sporazumi (uspostava hrvatskobošnjačkeFederacije BiH), Plan kontaktne skupine, Daytonskisporazumi (uspostava ''daytonske'' BiH koja se sastoji odRepublike Srpske i Federacije BiH).centar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr53
Change language