Supplement Contemporary Croatian Literature, pp. 15 - 34 - Zarez

II/40, 12. listopada,,,. 45Nada Švob-ÐokiæTranzicija i noveeuropske draveBarbat, Zagreb, 2000.ranzicija k novom sustavu,prijelaznim razdobljem dokvalitetnijeg ivota ili premaglobalizaciji, regionalizmu, premaneizvjesnosti na temelju dosadašnjihdogaðanja i strahu ili (radosnom)oèekivanju drugog i drukèijeg temesu najnovije knjige Nade Švob-Ðokiæ Tranzicija i nove europske dr-ave. Prihvaæajuæi potrebu preglednog,teorijski utemeljenog i u vlastitojsredini aktualnog trenutka transformacija,koje su uvijek u odnosuna svijet i na druge u sliènoj situaciji,autorica je napisala knjigu o pojavamašto su Europu zadesile stvaranjem14 novih drava u prve tri godinezadnjeg desetljeæa, a prostor Europeproširile na istok. Što su noveeuropske drave (i Europa) dobiletim promjenama, toènije u što sukrenule i koji su rezultati prvog desetljeæanjihova postojanja na meðunarodnomplanu kompleksno je pitanjes još kompleksnijim odgovorima.Kompleksnim u odnosu na oèekivano.Na meðunarodnom planu stalnonazoèni bilateralni i multilateralniodnosi postojeæih drava krenuli suu nove procese: globalizaciju i regionalizacije.Potiru li se oni, suprotstavljajuili izviru jedni iz drugih? Štosu nove integracije, posebice europske?Što u njima mogu naæi i kolikosu njima – u izlasku na meðunarodnupozornicu – uvjetovane novonastalezemlje? Je li drava, kako autoricaŠvob-Ðokiæ primjeæuje, samo najboljiposlanik odreðenog društva umeðunarodnim odnosima ili èuvarautoritarnih i moænih nacionalnihelita koji nove poloaje ne ele ispustitiiz ruku iako su formalno, zajednos društvima u novim dravamaizabrali procese demokratizacije? Štosve stoji na putu demokratizacije kaoi emancipacije u razvoju novih dravabitno je pitanje za sve ostale procesekojima je svijet krenuo i kojenovostvoreni meðunarodni subjektimoraju nekako stiæi i s njima se nositi.Ti nimalo lagani procesi nemajuzajednièke opæevaeæe karakteristikei diktirani su unutrašnjim stanjem isnalaenjem vlasti u novim dravama.Zbog njihove relativne "mladosti" ali ièestih mijenjanja unutrašnjih poloaja(koje rezultira naèin traenja putapo sustavu pokušaja i pogreške) nisusasvim izvjesni ni putovi na kojima seponeke od njih nalaze. To izmeðu ostalogrezultira i nemoguænošæu preciznijegprikupljanja podataka i realnihslika, parametara (ponajprije ekonomskih)koji bi nove drave situiraliu vlastitu noviju povijest (10 godinaunazad), a onda i u kontekst sliènihzemalja u svijetu.Grozdana CvitanMiljenko JergoviæHistorijskaèitankaNaklada ZORO, Zagreb-Sarajevo;DANI, Sarajevo, 2000.istorijska èitanka sadri tekstovekoje je MiljenkoJergoviæ objavljivao u sarajevskomnezavisnom magazinuDANI. Rijeè je o kolumnama ukojima ovaj produktivni i rado èitanibosanskohercegovaèki i hrvatskiautor piše o svojoj prošlosti,djetinjstvu i uopæe ivotu uSarajevu. Nastojeæi sakupiti krhotinevlastite povijesti Jergoviæzapravo ocrtava i jedno prošlovrijeme, vrijeme koje je na ovimprostorima posljednjih godina zametenoideološkim i nacionalistièkimtalogom. Naime, Jergoviæane zanima politièka slika socijalizma,ne privlaèi ga homogenakronologija vremena i velika povijestsa svim svojim zakonitostimapisanja. On se prije svegazaustavlja na svakodnevici, naobiènim, banalnim ili pak intimnimdetaljima koji su u najveæojmjeri odredili njegov svjetonazor,svjetonazor dijela njegove generacijei uopæe atmosferu jednogagrada. U tom velikom pospremanjusvoje privatne prošlostiJergoviæ æe iz ropotarnice socijalistièkesvakodnevice izvuæi ponovnošeæerne table koje suosamdesetih zamijenile èokoladu;prve automate za Coca-colu; nogometneutakmice na kojima suse prodavale novine za sjedenje;vrijeme Olimpijade, gradske kafane,hauzmajstore i još mnogo togašto je obiljeilo, kako piše, tezlatne, predratne godine. Historijskaèitanka tako je knjiga nostalgijei sentimenta, ala za jednimdavnim, nevinim vremenom;knjiga koja se po motivima i pripovjedaèkojtehnici kombiniranjafragmenata (kratkih rezova) saèestim poentiranjem u mnogomevezuje uz njegove ranije uspješneprozne zbirke Sarajevski Marlboroili Mama Leone.Katarina LuketiæU obranubuduænostiTraenje u minskom poljuOSCE i Durieux, uredili Freimut Duve iNenad Popoviæ, Zagreb, 1999.Evakuacijaizbor suvremene prièe autoraiz Bosne i HercegovineDragoslav DedoviæFeral Tribune, Split, 1999.knjizi U obranu buduænosti buduænostprostora bivše Jugoslavijebrane Rusmir Mahmutæehajiæ,Miljenko Jergoviæ, IvanLovrenoviæ, Dragan Paveliæ, SlobodanŠnajder, Andrea Zlatar, Branko Sbutega,Baton Haxiu, Bora Æosiæ, DraganVelikiæ, Filip David i Drago Janèar. Iakoizabiru razlièite forme – od dnevnièkihzapisa ili osobnog pisma doeseja, veæina autora slae se u jednom– buduænost naroda bivše Jugoslavijegotovo je izgubljena. Autori uglavnompišu o buduænosti drava u kojima ive,a manje se osvræu na globalneprobleme. Ne dijelimo globalne, veæusko lokalne strahove, i oni na nas naneki bizaran naèin ujedinjuju. Strah odekoloških i nuklearnih katastrofa,opasnosti o genetskog ininjeringa naovim prostorima ustupaju mjesto strahuod nerazminiranih polja, korupcije,nacionalizama, politièkih anakronizama,i na kraju – izolacije od svijeta,straha od osuðenosti na vlastito dvorište– èime se ukida pravo na buduænost.Govor o buduænosti nuno jepovezan sa sviješæu o sadašnjosti, sadašnjemtrenutku, ali smo ga èešæeskloni izvoditi iz blie ili dalje prošlosti."Ne jednom se dogodilo da jenetko ili nešto trebalo umirati, ili, èak,umrijeti kako bi se interes i cijena svijetaprobudili. " – kae Branko Sbutegau Zapisima o Boki Kotorskoj 1993. –1999. U Sbuteginim rijeèima nalazi semoda i dijagnoza i lijek za naše oboljelebuduænosti. Predugo se, naime,pod rjeèju buduænost na ovim prostorimašvercala izgradnja ljepše i boljepovijesti.Dušanka Profetaedoviæ je odluèio antologiziratiprozni korpus novog, mlaðegnaraštaja bosanskih pisaca kojise s prvim proznim knjigama javlja odkraja osamdesetih. Kao što sam prireðivaèkae u "onih nekoliko predratnihgodina u kojima komunisti nisu više ustanju da vladaju a šovinisti još nisukonsolidovali vlast, stara pravila igrejedva da vae, a nova su nejasna", panastavlja, "u tom besteinskom prostorupojavljuje se niz imena na rububh. literarne scene koja najavljujuprevrednovanje zateèene literarne tradicije."…Dvadeset i tri autora u ovojsu antologiji predstavljena s trideset idva prozna teksta nastala u razdobljuizmeðu 1987. i 1998… Uvršteni autoridanas su, poput velikog broja sunarodnjaka,raseljeni po svijetu, pa tako nekiod njih ive u gradovima èudnih imenapoput Kerkradea u Nizozemskoj iTamperea u Finskoj, dok su drugiemigranti smješteni u Pragu, Frankfurtu,Washingtonu, Chicagu, Zagrebuili Beogradu. Oni koji su ostali uBosni i Hercegovini uglavnom ive idjeluju u Sarajevu, a dvojica meðu njimaviše nisu meðu ivima…Vano je napomenuti da ovu knjiguèitateljski iznimno zanimljivom èiniorganizacija graðe tj. raspored tekstova.Naime, Dedoviæ je zaobišao nekaod uobièajenih rješenja: tekstove nijerasporedio po godini roðenja autora,niti po abecednom rasporedu, a nije niprièe organizirao u niz po vlastitoj èitateljskojlogici. Tekst antologije podijelioje u èetiri cjeline naslovivši ih Dijete,ena, Vojnik i Grad, dakle, prièeje rasporedio tematski, ne pridravajuæise kruto zadanih podnaslova, grupiravšiih u èetiri cjeline organiziraneoko tematskog kompleksa djetinjstva,ljubavi i rata te "grada" kao presudnepozadine za samu radnju i sudbine likova.U veæini sluèajeva grad se moeprevesti sa Sarajevo, koje predstavljaparadigmu svega onoga što se desilo uBosni od travnja 1992. kada je u ivotpala prva granata. Da se posluimo reèenicomiz prièe Bitanga i princezaAsmira Kujoviæa, "ono što je veæinuovdje prisutnih èinilo srodnicima, bilaje neka vrsta zavade sa vlastitom prošlošæu:svi su u razgovoru svoj ivot dijelilina prije i poslije rata". Rat je usvemu tome pozadina na kojoj se ispisujekako djetinjstvo, ivot u tuðini,zaljubljivanje, urbani ambijent i njegovilikovi tako i dogaðaji iz jednog drugograta te vojnièke prièe sa same linijefronta.Dedoviæeva Evakuacija u potpunostiispunjava zadaæu svake antologije,a to je da èitatelju prezentira knji-evno stanje, a kritièarima i povjesnièarimaknjievnosti omoguæi lakšesnalaenje. Uzmemo li u obzir èinjenicuda je kratka prozna forma u suvremenojbosanskoj prozi, slièno kao i uhrvatskoj novoj prozi, omiljena formai mnogih romanopisaca, EvakuacijaDragoslava Dedoviæa sadri koristanpregled svih vanijih proznih pojavamlaðeg naraštaja bosanskohercegovaèkihpisaca, a za one koji se tek spremajuèitati bosanske autore dobar uvod usuvremenu proznu produkciju Bosne iHercegovine.Igor Štiks