Supplement Contemporary Croatian Literature, pp. 15 - 34 - Zarez

II/40, 12. listopada,,,. 43Pakiranje vlastiIzbori u Hrvatskoj 1995.i 1997, zbornik radovaAlinea, Zagreb, 1999.bornik Pakiranje vlasti rezultatje teorijskih analiza, empirijskihistraivanja i analize zakonskihpropisa u vezi s višestranaèkimizborima u Hrvatskoj, te pruacjelovit prikaz provedenih izbora idaje sociološku i politološku slikuHrvatske...Srðan Vrcan u vrijednim teorijskimprilozima ukazuje na pogledevladajuæe politièke volje koja je zastupalastav "najprije nacija, a zatim demokracija",te se kao izraz stabilnostidrave zastupala etnièka homogenost,što je istovremeno bila objektivnaprepreka demokratskoj tranziciji istvarnom politièkom pluralizmu...Autor posebno kritizira nastojanja dase legitimitet vlasti trai i nalazi umetadruštvenim, transcendentnim instancama,te da se autoritarni naèinvladanja opravdava nekim višim poslanjem.Vladajuæa politièka elita uHrvatskoj provela je nadzor nad svimpodruèjima društvenog ivota oslonjenana razgranati politièki klijentelizamkojim je stvoren interesni blok– svojevrsni "savez za profit"... Vrcanposebno razraðuje koncept etnifikacijepolitike, politizacije etnièkog inacionalizirajuæe drave u Hrvatskoj...U drugoj Vrcanovoj raspravirazraðuje se ideja o demokratizacijidruštva i tehnologiji vladanja. Izbori1995. i 1997. godine potvrðuju kontinuitetstava da se na izbore gleda uoptici tehnologije vladanja, a ne uznaku pluralistièkog oblikovanja i izraavanjapolitièke volje graðana...Pregledan je i koristan prilog BorisaBuklijaša o izmjenama i dopunamabrojnih zakonskih propisa nakon1993. godine. U zakljuèku autor kritizirauvoðenje posebnih "lista za dijasporu"iz 1995. godine, prema kojimase privilegira jedan mali dio biraèkogatijela, i to preteno onaj u Bosnii Hercegovini, a sve u korist vladajuæegHDZ-a.... Draen Laliæ i SuzanaKunac analiziraju politièke propagandnetelevizijske spotove stranaka upredizbornim kampanjama 1995. i1997. U detaljno prikazanoj metodologijiistraivanja njihova analiza pokazujekako je kampanja HDZ-a bila"dravotvorna" i odreðena nacijom,dok je opozicijska kampanja bila"društvotvorna" i vezana uz razvitakdemokratskog društva. Zanimljiva je isemiotièka analiza spotova.... NenadBulat analizira promjene u strukturihrvatske stranaèke scene u razdobljuod 1995. do 1998. Prvih pet godinavišestranaèke demokracije u Hrvatskojautor opisuje kao "pretpolitièkodoba" pred kojim tek stoji izgradnjasustava s prepoznatljivim politièkimopcijama i razvitak autonomnih institucijacivilnog društva...Damir Štrelov prikazuje socijaldemografskaobiljeja glasaèkog tijela.U odnosu na 1996. na politièkoj sceniu Hrvatskoj do proljeæa 1998. dogodilesu se neke bitne promjene.Sve se jasnije oèituje pad popularnostiHDZ-a i sve je oèitiji usponSDP-a koji je utrostruèio broj svojihsimpatizera...U zakljuèku se moe napisati kakoje ovaj zbornik radova pruiomnogo solidnih teorijskih pogleda irezultata empirijskih istraivanja kojiostaju aktualni i nakon izbora provedenih1999/2000.Dušan ubriniæTijelou tranzicijiuredila Djurdja Bartlett, Tekstilnotehnološkifakultet Sveuèilišta uZagrebu, Zavod za dizajn tekstila iodjeæe, Zagreb, 1999.ijelo kao kulturološka èinjenicaobjedinjujuæi je motiv inaèevrlo raznorodnih tekstovau knjizi Tijelo u tranziciji, tekstovakoji predstavljaju razlièite naèine pisanja,od znanstvene analize empirijskihpodataka do umjetnièkih eseja.Ti su radovi – istovremeno objavljenina hrvatskom i engleskom jeziku udvije knjige – nastali na temelju izlaganjas meðunarodnoga skupa odranogprije nekoliko godina u Zagrebuu organizaciji Zavoda za dizajn tekstilai odjeæe pri Tekstilno-tehnološkomfakultetu. Tijelom su se, ideologiziranim,odjevenim, onim povezanims umjetnošæu, spolnim tijelom itijelom buduænosti (što su ujedno icjeline unutar kojih su objavljenitekstovi) bavili autori iz perspektivesociologije, etnologije, kulturalnihstudija, psihoanalize, teorije komunikacije,filozofije, povijesti, teorijeumjetnosti.Šesnaest priloga tjelesnoj tematiciotvara Igor Pribac usporedbom Descartesovai Spinozina pojma tijela;Nadeda Èaèinoviè èitajuæi Eliasa,Maussa, Nietzschea, Derridu, Baudrillarda;Mary Douglas, ispisuje tekstCiviliziranje tijela; Aida Brenko bavise odnosom ideologije i narodnenošnje u Hrvatskoj; Danijel Labašpopisuje elemente neverbalne komunikacije;Maria Bruna Pustetto bavise tijelom u politici. Florence Müllerpiše o idealnoj slici i zbilji ene odneoklasicizma do danas, a "muški"dio prièe obradio je u tekstu Muevnost,moda i tijelo 1870 – 1915 ChristopherBreward. Tekst Ingrid Šarfraneknosi naslov Paradoksalno tijelo –tekst kod Marguerite Duras, a onajMariapije Bobbioni Lice, mjesto govora;Ugo Volli u tekstu Tijelo Fetišrazvija tezu o fragmentarnosti tijelau pornografiji; Ivanka Ivkanec registriraneke elemente erotike u tradicijskojnarodnoj nošnji i usmenojknjievnosti. Jedini tekst u zbornikukoji nije napisan za zagrebaèko savjetovanjejest skraæeno poglavlje oseksualnom ivotu stopala i cipele izknjige Valerie Steele Fetish: Fashion,Sex and Power.Aleksandar Štulhofer bavi se odnosompostmaterijalizma i društveneorganizacije spolnosti; Inga TomiæKoludroviæ pojam tranzicije naglašenu naslovu knjige ispituje na primjerustalnog procesa prijelaza kojem suizloene transseksualne osobe. TekstoviTeda Polhemusa Postmodernotijelo i Marie-Luise Angerer Moguænostitijela: tijelo kao suèelje objavljenisu u posljednjoj cjelini pod naslovomTijela buduænosti.Iva PlešeCyberfeminizam[ver 1.0]uredio Igor Markoviæ, preveli RadaBoriæ, Mario Dueviæ, Vesna Jankoviæ,Igor Markoviæ, Natalija Rihtman, OliverSertiæ, Goran Vujasinoviæ; Centarza enske studije, Zagreb, 1999.ntologija enskih on i off-lineradova nudi razlièite pristupesuvremenih cyberfeministièkihistraivanja, teorijskih promišljanjai cyber-djelovanja uopæe. RosiBraidotti, Sadie Plant, Anne Balsamo,Nancy Paterson, Alla Mitrofanova,Olga Suslova, Faith Wilding,Jennifer Brayton samo su neke odautorica èije je tekstove odabrao IgorMarkoviæ nastojeæi obuhvatiti što širepodruèje cyberfeminizma i što višenjegovih tema meðu kojima susvakako i problemi spola, roda, tijelai bestjelesnosti, identiteta, cyberumjetnosti,virtualne stvarnosti, znanstvenefantastike i tehno kulture, volim/mrzimodnosa ena prema Internetui tehnologiji uopæe.Iva PlešeAndrija MauroviæKandaul: erotskaostavštinaTV Extra, Zagreb, 2000.oèelo je, nesumnjivo, sluèajno:crtajuæi snošaje muškaracai ena, a èinio je to radoi èesto, sebi i drugima za zabavu,Mauroviæeva je ruka jednomnacrtala i promatraèa. I potom sesve više i više zabavljala tom temomdok nije napokon, u jednojod beskonaènog niza verzija, promatraèudala svoj lik. Mora da je utom trenu Mauroviæ zastao, i samzateèen – strip mu je otkrio istinu,nepoznatu, potisnutu ili nepriznatu.U svakom sluèaju, pošto sesuoèio s najtajnijim maštanjima,bacio se na posao. Rezultat je da jetijekom godina fantaziji dao upravoalgoritamsku preciznost u kojojuvijek isti input daje uvijek zajamèenoutput, to jest crtaèev uitak.Input, ako baš morate znati, sastojise od pljunutog Mauroviæa injegove supruge, pedesetogodišnjakinjezamašnih grudiju i stranjice,rijetke kose zamotane u pundu,koja ima toèno odreðenu vrstunaušnica, a nosi prozirni crnikombine i najlonke ili ništa. Treæiu tom savršenom paru jest neznanac:crnac, idov, musliman, Nijemacili kakva domaæa baraba – luèkiradnik, pijanac, postolar ili sveæenikruan kao ðavao. Poslijekratkog upoznavanja sa strancemstari maèak svoju enu prepuštadrugome i katkad u igricama sudjeluje,a katkad samo promatra ili sepravi da spava. Što se samih crteatièe, Auerova erotska ostavštinaprema ovoj djeluje poput hlebinskelikovne škole, a silovanje muškarcau Paklenom šundu školska je zadaæau odnosu na Mauroviæevu doktorskudisertaciju nazvanu U zatvoru(str. 80-82). Ne sumnjam daæe taj antipod Manarinim erotskimlutanjima kroz knjievnost i podsvijest,surov i banalan, ginekološkiprecizan, steæi brojne poklonike.Boris Beck