67 Anica Gorgievska Institute and Museum – Bitola ... - ICOM-SEE

67 Anica Gorgievska Institute and Museum – Bitola ... - ICOM-SEE 67 Anica Gorgievska Institute and Museum – Bitola ... - ICOM-SEE

25.01.2015 Views

kvadratni i toa: : severen korab -150m, severen aneks ( kapela so predvorje-48m), naos 184m, ju`en aneks-31m, ju`en korab-35m. i izvr{ena e rekonzervacija na malternata podloga vo naosot ( isto~na polovina-370m). . Vo 2001 godina rabotite bea naso~eni vrz mozai~nite povr{ini na Episkopskata rezidencija so vkupna povr{ina od okolu 250 metri kvadratni. So ogled na toa {to najgolemite konzervatorski intervencii se napraveni za vreme traeweto na proektot na Fare programata za razvoj na kulturata vo Makedonija, vo narednite redovi }e zboruvame za izvedbata na ovoj Proekt, odnosno }e dademe slika za tekot na rabotite vrz mozai~nite povr{ini od Golemata bazilika 7 . Po~etni organizacioni postapki Organizacionite postapki bea sosredote~eni vo tri glavni fazi; 1. Podigawe na starata pesok Ona {to mora{e najprvo da se napravi be{e otstranuvaweto na starata dotraena pesok od ovie mozai~ni povr{ini. Ne treba posebno da napomenuvame deka so ogled na toa {to ovaa pesok e od pred 20, 30 - 40 godini, taka da vremeto- najgolemiot neprijatel , si go napravi svoeto. Vegetacijata zagospodarila (sl.5) . Nasekade izniknale trevki i koren~iwa, a na nekoi mesta i pogolemi koreni, vrz koi mora{e da se dejstvuva po biolo{ki pat, se so edna cel da ne dojde do kornewe na kam~iwata zaedno so korovot, odnosno trevkite. Korenite od svoja strana pak ispu{taat kiselini koi deluvaat razoruva~ki vrz malterot. 1. Sanirawe na mozaicite Posle otkrivaweto na mozai~nite povr{ini se pristapi kon opservacija vrz o{tetuvawata. Za `al Na{a op{ta konstatacija be{e deka o{tetuvawata se daleku pogolemi od predviduvawata. Se sudrivme so dvojni o{tetuvawa; o{tetuvawa, ili odlepuvawa na mozaicite od sopstvenata podloga i o{tetuvawa na mozaicite od konzerviranata podloga. (sl. 6 ) So konzervatorskite intervencii najprvo se dejtvuva{e vrz ona {to e najsuptilnomozaikot vo severniot aneks- pokonkretno kapela so predvorje na Golemata bazilika. Se raboti za mozaik raboten so izrazito sitni kam~iwa so ne`na struktura. - Se pristapi kon sanirawe na potklobu~uvawata,- {uplivi podprostori na mozaikot. - Neobi~no sitnite kam~iwa se razni{ale, napukale, nekoi stanale tro{ni i stoea slobodno - nevrzani za podlogata, a nekoi sosema ispadnale i gi nema{e (sl.7 )Vedna{ istite se fiksiraa, se inektiraa, a vrz nekoi se napravija nekoi neophodni retu{i. - Konstatiravme i odvojuvawe na spojot na zidot so mozai~nata podloga. Voedno , mozaikot kako neraskinliv del od arhitekturata se op{i za zidovite i toa po sistem na starata tehnika (sl. 8) Konzervatorskite intervencii na severniot korab na Golemata bazilika se odvivaa vo nekolku nasoki; - Vo ramkite na proektot za arheolo{ki istra`uvawa koj te~e{e vo isto vreme, pokraj drugoto na na{e golemo zadovolstvo pod postoe~kiot konzerviran mozaik vo severniot aneks otkrivme drug postar (sl.9) Konstatirano e deka mozaikot vo severniot korab pak imal ju`na bordura, koja vo nekoe vreme e otkinata od nego. Pogolemi konzervatorski intervencii se napraveni tokmu tuka- se napravi obele`uvawe na bordurata od 70 sm I se imitira po primerot na starata koja e vidliva na dve mesta. So ovaa aktivnost vsu{nost se istretira celata ju`na ivica na mozaikot, se do severniot stilobat. Se dejstvuva{e vrz puknatinite koi gi ima{e na pove}e mesta. - Sekoj propadnat ( razoren) tro{en malter se koregira, so {to se zacvrsti samiot mozaik za sopstvenata i konzerviranata podloga. 7 Anica \or|ievska - sovetnik konzervator - rakovoditel na proektot, Mom~ilo Petrovski - univerzitetski profesor - stru~en konsultant, Engin Nasuh - stru~en sorabotnik, Efto Dimovski - konzervator mozai~ar, Gorgi Dimovski - pomo{nik konzervator, Nikola Dimovski - tehni~ki dokumentator 76 [ CONDITION OF THE CULTURAL AND NATURAL HERITAGE IN THE BALKAN REGION

- Vo ju`niot aneks se napravija slednite konzervatorski intervencii; op{ivawe na mozaikot za zidot i ona {to be{e glavno o{tetuvawe na ovoj mozaik; nekade kon sredinata be{e nalegnata zapadnata polovina na mozaikot vrz isto~nata. Slobodno ka`ano se prave{e eden vid rastegnuvawe na mozaikot, so cel da se dojde do prvobitnata sostojba. Mora da naopomeneme deka ovoj tip na o{tetuvawe e rezultat na ekstremnite klimatski uslovi vo Bitola. I vrz ovoj mozaik se napravija potrbnite inektirawa, fugirawa i minimalni retu{i. Site potklobu~eni mesta se istretiraa. - Vo ju`niot korab i naosot na Golemata bazilika konstatirana e istata sostojba na o{tetuvawa kako i na site pogore navedeni mozai~ni povr{ini i se intervenira{e glavno po istiot redosled, so taa razlika {to na mozaikot od naosot zabele`avme izvesni anomalii na podlogata ( betonskata plo~a), koja vo vistinska smisla na zborot toni, se potklobu~uva i korni. Ona {to be{e imperativno , kako prvostepena merka e rekonzervacijata - korekcija na plo~ata. Se koregira deformacijata so golemite padovi i razliki vo nivelacijata. - Poslednata faza za za{tita na ovie mozaici zna~e{e prepokrivaweto so nova separirana pesok i toa najprvo vo sloj od 5 sm., pa plasti~na juta, pa u{te eden sloj od 25 sm (sl.10) Ovaa za{tita ja odigruva i svojata dvojna uloga- za{tita od ekstremnite klimatski uslovi vo bitolskiot kraj;tropski leta, polarni zimi. Mo`e slobodno da ka`eme deka nie so konzervatorskite intervencii vrz ovie mozaici samo mu dadovme tretman od prva pomo{ na istite. No vedna{ se postavuva pra{aweto {to ponatamu Krajna cel na na{ata rabota e postojana prezentacija na ovie mozai~ni povr{ini, so {to bi imale permanenten konzervatorski tretman vrz istite.. Dosega{nnata na heraklejskite mozaici, otvoreni, sanirani i ne prezentirani pove}e nalikuvaat na kniga, dobra kniga, napi{ana, deponirana i nikoga{ od nikogo ne pro~itana. Navistina del od ovie mozaici mo`at da se vidat na slajdovi, fotografii i sli~no, me|utoa taa impresija e kratkotrajna i povr{na. Smetame deka onoj moment koga okoto dobiva drazba od avtenti~niot ambient,pobuduva posilni impresii. Mo`ebi celo ova vreme se ~uvstvuva na{eto prekumerno potencirawe okolu specifi~nosta na rabotite vrz ovie mozai~ni povr{ini i brojni epiteti za nivnata isklu~itelnost. No, uka`uvaj}i na postoeweto na problemite {to se nao|aat nadvor od krugot na lesno procenuvawe iskreno se nadevame deka kaj Nekogo }e zapalime iskra na razbirawe za da ne dovede do patot za postojana prezentacija na ovie slikoviti koreni na hristijanstvoto, so {to }e bidat spaseni od kanxite na zaboravot Ako se ima vo predvid deka arheolo{kiot lokalitet Heraklea Linkestis e lokalitet so univerzalno zna~ewe , ili so eden zbor kulturno nasledstvo na ~ove{tvoto, a ostatocite od podnite mozaici od ranohristijanskiot period se me|u najdobrite primeri na ovoj vid umetni~ka kreacija, imperativno se nalaga potrebata za nivna postojana prezentacija . Preku ova izlagawe na{a cel e da predizvikame interes kaj nau~nata javnost i vrz osnova na sobrani informacii od zdru`eni ekspertski umovi od Evropa da se dade predlog proekt za dolgoro~na konzervacija na istite i ona {to e najsuptilno da se iznajde re{enie za nivna postojana prezentacija, zatoa {to do sega se prezentiraat samo dva mozaici. Iskreno se nadevame deka ekspertite od Evropa vo mnogu ke pomognat zatoa {to ona {to }e se odlu~i denes ke bide presuda za nivnata idnina. Podnite mozaicite vo Heraklea Linkestis, remek dela na ranohristijanskata umetnost imaat vrednost dostojna za taa idnina. 77 [ CONDITION OF THE CULTURAL AND NATURAL HERITAGE IN THE BALKAN REGION

- Vo ju`niot aneks se napravija slednite<br />

konzervatorski intervencii; op{ivawe na<br />

mozaikot za zidot i ona {to be{e glavno<br />

o{tetuvawe na ovoj mozaik; nekade kon<br />

sredinata be{e nalegnata zapadnata polovina<br />

na mozaikot vrz isto~nata. Slobodno ka`ano<br />

se prave{e eden vid rastegnuvawe na<br />

mozaikot, so cel da se dojde do prvobitnata<br />

sostojba. Mora da naopomeneme deka ovoj tip<br />

na o{tetuvawe e rezultat na ekstremnite<br />

klimatski uslovi vo <strong>Bitola</strong>.<br />

I vrz ovoj mozaik se napravija potrbnite<br />

inektirawa, fugirawa i minimalni retu{i.<br />

Site potklobu~eni mesta se istretiraa.<br />

- Vo ju`niot korab i naosot na Golemata<br />

bazilika konstatirana e istata sostojba na<br />

o{tetuvawa kako i na site pogore navedeni<br />

mozai~ni povr{ini i se intervenira{e<br />

glavno po istiot redosled, so taa razlika {to<br />

na mozaikot od naosot zabele`avme izvesni<br />

anomalii na podlogata ( betonskata plo~a),<br />

koja vo vistinska smisla na zborot toni, se<br />

potklobu~uva i korni. Ona {to be{e<br />

imperativno , kako prvostepena merka e<br />

rekonzervacijata - korekcija na plo~ata. Se<br />

koregira deformacijata so golemite padovi i<br />

razliki vo nivelacijata.<br />

- Poslednata faza za za{tita na ovie<br />

mozaici zna~e{e prepokrivaweto so nova<br />

separirana pesok i toa najprvo vo sloj od 5 sm.,<br />

pa plasti~na juta, pa u{te eden sloj od 25 sm<br />

(sl.10)<br />

Ovaa za{tita ja odigruva i svojata dvojna<br />

uloga- za{tita od ekstremnite klimatski<br />

uslovi vo bitolskiot kraj;tropski leta,<br />

polarni zimi.<br />

Mo`e slobodno da ka`eme deka nie so<br />

konzervatorskite intervencii vrz ovie<br />

mozaici samo mu dadovme tretman od prva<br />

pomo{ na istite. No vedna{ se postavuva<br />

pra{aweto {to ponatamu Krajna cel na<br />

na{ata rabota e postojana prezentacija na<br />

ovie mozai~ni povr{ini, so {to bi imale<br />

permanenten konzervatorski tretman vrz<br />

istite..<br />

Dosega{nnata na<br />

heraklejskite mozaici, otvoreni, sanirani i<br />

ne prezentirani pove}e nalikuvaat na kniga,<br />

dobra kniga, napi{ana, deponirana i nikoga{<br />

od nikogo ne pro~itana. Navistina del od ovie<br />

mozaici mo`at da se vidat na slajdovi,<br />

fotografii i sli~no, me|utoa taa impresija e<br />

kratkotrajna i povr{na. Smetame deka onoj<br />

moment koga okoto dobiva drazba od<br />

avtenti~niot ambient,pobuduva posilni<br />

impresii.<br />

Mo`ebi celo ova vreme se ~uvstvuva<br />

na{eto prekumerno potencirawe okolu<br />

specifi~nosta na rabotite vrz ovie mozai~ni<br />

povr{ini i brojni epiteti za nivnata<br />

isklu~itelnost. No, uka`uvaj}i na<br />

postoeweto na problemite {to se nao|aat<br />

nadvor od krugot na lesno procenuvawe<br />

iskreno se nadevame deka kaj Nekogo }e<br />

zapalime iskra na razbirawe za da ne dovede<br />

do patot za postojana prezentacija na ovie<br />

slikoviti koreni na hristijanstvoto, so {to<br />

}e bidat spaseni od kanxite na zaboravot<br />

Ako se ima vo predvid deka arheolo{kiot<br />

lokalitet Heraklea Linkestis e lokalitet so<br />

univerzalno zna~ewe , ili so eden zbor<br />

kulturno nasledstvo na ~ove{tvoto, a<br />

ostatocite od podnite mozaici od<br />

ranohristijanskiot period se me|u najdobrite<br />

primeri na ovoj vid umetni~ka kreacija,<br />

imperativno se nalaga potrebata za nivna<br />

postojana prezentacija .<br />

Preku ova izlagawe na{a cel e da<br />

predizvikame interes kaj nau~nata javnost i<br />

vrz osnova na sobrani informacii od<br />

zdru`eni ekspertski umovi od Evropa da se<br />

dade predlog proekt za dolgoro~na<br />

konzervacija na istite i ona {to e<br />

najsuptilno da se iznajde re{enie za nivna<br />

postojana prezentacija, zatoa {to do sega se<br />

prezentiraat samo dva mozaici.<br />

Iskreno se nadevame deka ekspertite od<br />

Evropa vo mnogu ke pomognat zatoa {to ona<br />

{to }e se odlu~i denes ke bide presuda za<br />

nivnata idnina.<br />

Podnite mozaicite vo Heraklea Linkestis,<br />

remek dela na ranohristijanskata umetnost<br />

imaat vrednost dostojna za taa idnina.<br />

77 [<br />

CONDITION OF THE CULTURAL<br />

AND NATURAL HERITAGE IN THE BALKAN REGION

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!