10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo
10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo 10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo
(scientifically-theoretical, professionals’ and users’) which grounded a new theory on the characteristics of risk among young females, is proposed. The results showed that different perspectives provide a specific contribution to the understanding of risk among girls, but also that there is a consensus about the key risk areas. Comparison of perspectives and their specific contributions suggest that when dealing with certain social problems (phenomena), all perspectives are important in order to have a more complete insight and understanding of specific problems. Insight and comparison of perspectives also contribute to the identification of the so-called “blind spots” within a specific perspective, and the need to redirect the point of view on some new aspects which arise from other (different) perspectives. ŽELJKO KALUĐEROVIĆ Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija / Faculty of Philosophy, University of Novi Sad, Serbia ZNANOST IZMEĐU MOGUĆNOSTI I ZBILJNOSTI Premda rezultati znanstvenih dostignuća primarno tendiraju ka progresu i ostvarenju najviših ljudskih vrijednosti, oni u isti mah mogu imati negativne pa i katastrofalne posljedice. Utilitarističkim i redukcionističkim rezoniranjem znanstvenika može biti doveden u pitanje opstanak ljudske vrste i same planete. Postojeće, pretežno heteronomne zabrane, iako potrebne, nisu dovoljne ukoliko kod samih znanstvenika ne bude razvijana svijest da trebaju slijediti opća humanistička moralna načela i načela znanstvene kritičnosti. U složenim vremenima snaženja socijalnih i tehničko-tehnoloških efekata znanosti, potrebno je (bio)etički kodificirati pitanje društvene odgovornosti znanstvenika, koje zbog njegove adekvatne interiorizacije mora biti integralni dio njihove paideje od najranijih dana. Odgovarajući interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup treba rezultirati drugačijim i delikatnijim odnosom samih znanstvenika prema mogućnostima vlastite znanstvene discipline i značaju njenih učinaka, a ipak ne treba biti razlog za odustajanje od važnih projekata. 94
SCIENCE BETWEEN POTENTIALITY AND ACTUALITY Although the results of scientific achievements have a primary tendency toward progress and realization of the highest human values, at the same time they can also have adverse, even catastrophic consequences. The utilitarian and reductionist reasoning of scientists may bring into question the survival of human kind and planet itself. The existing predominantly heteronomic prohibitions, although necessary, are not sufficient unless the consciousness of the scientists themselves is raised to the level of adhering to general humanist moral postulates and postulates of scientific criticism. In complex times of intensifying social, technical and technological effects of science it is necessary to (bio)ethically codify the issue of the social responsibility of scientists, which due to its adequate interiorization has to be an integral part of their paideia since the very beginning. An adequate interdisciplinary and pluri-perspective approach should result in a different and more delicate attitude of the scientists themselves towards potentiality of their own scientific discipline and significance of its performance; however, they should not become a reason to abandon important projects. SILVANA KARAČIĆ Lječilište »Sveti Križ«, Trogir, Hrvatska / Sveti Križ Clinic, Trogir, Croatia DJECA PROMATRAČI U KRUGU NASILJA I SOCIJALNA PODRŠKA Svakodnevno smo suočeni s rastućim difuzno-agresivnim načinima ponašanja, te zaprepašteni učestalim razbojstvima koja su počinili maloljetnici. Nasiljem nisu obuhvaćeni samo napadači i žrtve, nego i djeca koja promatraju nasilje. Izrazito stresno proživljavaju suosjećanje sa žrtvom ili i sami sudjeluju u nasilju: navijanjem, odobravanjem, uključivanjem. »Promatrači« su treća skupina vršnjaka koji indirektno i sami sudjeluju u činu zlostavljanja. Mogu pomagati i ohrabrivati osobu koja inicira zlostavljanje, iz straha se čak pridružuju nasilnicima kako bi sebe zaštitili ili mogu suosjećati sa žrtvom. Na osnovi iznesenih problema cilj je istraživanja bio ispitati djecu promatrače nasilja koliko suosjećaju sa žrtvom, a 95
- Page 43 and 44: IVA RINČIĆ, AMIR MUZUR Faculty of
- Page 45 and 46: Rijeka declaration on the future of
- Page 47 and 48: fessor and Head of the Department o
- Page 49 and 50: 8. Ako ove ideje zažive, priznavan
- Page 51 and 52: TAMARA SERTIĆ, HRVOJE JURIĆ Facul
- Page 62 and 63: Pretisak iz / Reprint from: Dani Fr
- Page 65 and 66: simpozij INTEGRATIVNA BIOETIKA I NO
- Page 67 and 68: produce his external world, and to
- Page 69 and 70: isti i u iscjeliteljskim zahvatima
- Page 71 and 72: JASNA BURIĆ Hrvatska radiotelevizi
- Page 73 and 74: zaključku se navodi tablični preg
- Page 75 and 76: JOSIP ČULIG Odjel prehrambene tehn
- Page 77 and 78: ASPEKTI MEDICINSKE ETIKE U ORTOPEDS
- Page 79 and 80: socijalnoj odgovornosti i partnerst
- Page 81 and 82: JULIJA ERHARDT Faculty of Science,
- Page 83 and 84: HEDA FESTINI Rijeka, Hrvatska / Rij
- Page 85 and 86: LIDIJA GAJSKI Dom zdravlja Zagreb-C
- Page 87 and 88: NADA GOSIĆ Medicinski fakultet, Sv
- Page 89 and 90: BIOETHICAL ISSUES IN THE FATWAS OF
- Page 91 and 92: stvarne svrhe za čovjeka. Najopasn
- Page 93: islamskih izvora koji su mjerodavni
- Page 97 and 98: MARINA KATINIĆ Zagreb, Hrvatska /
- Page 99 and 100: noculture RR soybean. We investigat
- Page 101 and 102: Unatoč činjenici da većina kocka
- Page 103 and 104: DŽENANA KULUGLIJA 1 , AMER OVČINA
- Page 105 and 106: Although many medical workers resis
- Page 107 and 108: MÖGLICHE BEITRÄGE DER INTEGRATIVE
- Page 109 and 110: However, even though this opinion i
- Page 111 and 112: NADA MLADINA, ŽARKO MLADINA Medici
- Page 113 and 114: cionistički misaoni obrazac na uč
- Page 115 and 116: ni put da bi studirao pravo. Zaposl
- Page 117 and 118: nomnijih odluka. Osnovna forma ove
- Page 119 and 120: ZAREMA OBRADOVIĆ 1 , IFETA ĆESIR-
- Page 121 and 122: korna i nove, moderno dizajnirane z
- Page 123 and 124: couple was arrested, and pleaded gu
- Page 125 and 126: tion needed to adequately explain t
- Page 127 and 128: SOCIAL SYSTEM AS A BIOETHICAL QUEST
- Page 129 and 130: neuro-surgical means for non-medica
- Page 131 and 132: kulturne perspektive te čitavo dru
- Page 133 and 134: okvira temeljenog na pitanju ‘jes
- Page 135 and 136: INTEGRATIVE BIOETHICS AND URGENT PR
- Page 137 and 138: FULVIO ŠURAN Odjel za studij na ta
- Page 139 and 140: Integrative bioethics is also a ver
- Page 141 and 142: »UNCANNY VALLEY« I ČOVJEKOV IDEN
- Page 143 and 144: vrijednost. A važenje vrijednosti
(scientifically-theoretical, professionals’ and users’) which grounded a new<br />
theory on the characteristics of risk among young females, is proposed.<br />
The results showed that different perspectives provide a specific contribution<br />
to the understanding of risk among girls, but also that there is a<br />
consensus about the key risk areas. Comparison of perspectives and their<br />
specific contributions suggest that when dealing with certain social problems<br />
(phenomena), all perspectives are important in order to have a more<br />
complete insight and understanding of specific problems. Insight and comparison<br />
of perspectives also contribute to the identification of the so-called<br />
“blind spots” within a specific perspective, and the need to redirect the<br />
point of view on some new aspects which arise from other (different) perspectives.<br />
ŽELJKO KALUĐEROVIĆ<br />
Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija /<br />
Faculty of Philosophy, University of Novi Sad, Serbia<br />
ZNANOST IZMEĐU MOGUĆNOSTI I ZBILJNOSTI<br />
Premda rezultati znanstvenih dostignuća primarno tendiraju ka progresu<br />
i ostvarenju najviših ljudskih vrijednosti, oni u isti mah mogu imati<br />
negativne pa i katastrofalne posljedice. Utilitarističkim i redukcionističkim<br />
rezoniranjem znanstvenika može biti doveden u pitanje opstanak ljudske<br />
vrste i same planete. Postojeće, pretežno heteronomne zabrane, iako potrebne,<br />
nisu dovoljne ukoliko kod samih znanstvenika ne bude razvijana svijest<br />
da trebaju slijediti opća humanistička moralna načela i načela znanstvene<br />
kritičnosti. U složenim vremenima snaženja socijalnih i tehničko-tehnoloških<br />
efekata znanosti, potrebno je (bio)etički kodificirati pitanje društvene<br />
odgovornosti znanstvenika, koje zbog njegove adekvatne interiorizacije<br />
mora biti integralni dio njihove paideje od najranijih dana. Odgovarajući<br />
interdisciplinarni i pluriperspektivni pristup treba rezultirati drugačijim i<br />
delikatnijim odnosom samih znanstvenika prema mogućnostima vlastite<br />
znanstvene discipline i značaju njenih učinaka, a ipak ne treba biti razlog<br />
za odustajanje od važnih projekata.<br />
94
Change language