10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo
10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo 10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo
48 Riječka deklaracija o budućnosti bioetike Fritz Jahr je termin ‘bioetika’ (‘Bio-Ethik’) upotrijebio još 1927. Njegov »bioetički imperativ« (Poštuj svako živo biće kao svrhu po sebi i, ako je moguće, odnosi se prema njemu kao takvome!) trebao bi biti putokazom osobnog, profesionalnog, kulturnog, društvenog i političkog života, kao i razvitka i primjene znanosti i tehnologije. Zalažući se za promicanje bioetičkog imperativa i budućnosti integrativne bioetike, sudionici riječkog skupa »Fritz Jahr i europski korijeni bioetike: uspostavljanje međunarodne mreže znanstvenika (EuroBioNethics)«, žele naglasiti sljedeće: 1. Suvremena je bioetika nerijetko sužena na pitanja obaviještenog pristanka i odgovornosti u medicinskoj etici, pri čemu je praktični doseg općih etičkih načela minimalan. 2. Bioetiku treba bitno proširiti te konceptualno i metodološki transformirati kako bi bila u stanju sagledavati različite kulturne, znanstvene, filozofske i etičke perspektive (pluriperspektivni pristup), integrirajući ih u orijentacijsko znanje i praktičnu akciju (integrativni pristup). 3. Takva integrativna bioetika morat će osigurati harmoniju, poštovanje i učenje iz bogate palete pojedinačnih i kolektivnih perspektiva i kultura globalne zajednice. 4. Prepoznajući nepresušno vrelo relevantnih perspektiva za integrativnu bioetiku u djelima mislilaca i učenja koji rabe termin i koncept bioetike, ali i drugih »preteča« integrativno-bioetičkih i deontoloških ideja od antike naovamo, snažno se zalažemo za proučavanje klasičnih djela i učenja. 5. Poštovanje prema životu i obazrivo postupanje prema svim oblicima života moraju uživati potporu svih ljudi, javnosti i medija, kao i obrazovnih programa na svim razinama. 6. Ako ove ideje zažive, bioetika će doista postati područje otvorenog susreta i dijaloga različitih znanosti i struka, vizija i svjetonazora, koji se okupljaju radi artikuliranja, raspravljanja i rješavanja etičkih pitanja koja se odnose na život u cijelosti i svakom njegovom dijelu, život u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima, kao i životne uvjete općenito. 7. Ako ove ideje zažive, bioetika će postati osnova za razvoj i implementaciju zakona na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
8. Ako ove ideje zažive, priznavanje i implementacija bioetike postat će »most za budućnost«, »znanost opstanka« i mudrost »znanja o tome kako koristiti znanje« moderne medicine i tehnologije (kao što je to definirao Van Rensselaer Potter 1970-ih). Međunarodna mreža znanstvenika EuroBioNethics će, radi promicanja navedenih ideja, organizirati daljnje konferencije i uspostaviti mrežne stranice kako bi unaprijedila komunikaciju i suradnju među različitim kulturama. Uskoro će biti objavljeno i ustanovljenje Nagrade »Fritz Jahr« za istraživanje i promicanje europskih korijena bioetike. Mreža EuroBioNethics poziva znanstvenike i bioetičare na komunikaciju i suradnju u implementaciji ideja Riječke deklaracije. Potpisali u Rijeci/Opatiji (Hrvatska), 12. ožujka 2011.: Christian Byk (sudac Apelacijskog suda, Pariz; glavni tajnik Međunarodnog udruženja za pravo, etiku i znanost; glavni urednik časopisa International Journal of Bioethics); Ante Čović (redoviti profesor i pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva; glavni urednik časopisa Synthesis philosophica i Filozofska istraživanja); Eve-Marie Engels (redovita profesorica i pročelnica Katedre za etiku u bioznanostima Odsjeka za biologiju Fakulteta znanosti; pridružena članica Instituta za filozofiju; glasnogovornica DFG-Research Training Group Bioethics /Graduiertenkolleg Bioethik/ pri Međunarodnom centru za etiku u znanostima (IZEW) Sveučilišta »Eberhard Karl« u Tübingenu); Igor Eterović (doktorand, Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci); Márcia Santana Fernandes (profesorica pri Sveučilišnom centru »Ritter dos Reis«, Porto Alegre); José Roberto Goldim (izvanredni profesor na Pontifikalnom katoličkom sveučilištu Rio Grande do Sul; profesor na Sveučilištu Extremo Sul Catarinense, Criciúma; predavač na Saveznom sveučilištu Rio Grande do Sul; Klinička bolnica Porto Alegre); Nada Gosić (izvanredna profesorica na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci); Hrvoje Jurić (docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu); Eleni Kalokairinou (docentica na Odsjeku za klasike i filozofiju Ciparskog sveučilišta, Nicosia); Tomislav Krznar (asistent na Odjelu lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u Karlovcu); Natacha Salomé Lima (doktorandica, Odjel za psihologiju, etiku i ljudska prava Sveučilišta u Buenos Airesu); Amir Muzur (izvanredni profesor i pročelnik Katedre za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; glavni urednik časopisa Jahr); Iva Rinčić (viša asistentica na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci); Ricardo Andrés Roa-Castellanos (predavač i istraživač pri Institutu za bioetiku Pontifikalnog ksaverskog sveučilišta, Bogotá DC); Hans-Martin Sass (redoviti profesor na Ruhrskom sveučilištu u Bochumu; istraživač pri Institutu za etiku Kennedyjevih Sveučilišta Georgetown, Washington 49
- Page 1: ISSN 1847-8662 10. LOŠINJSKI DANI
- Page 5 and 6: SADRŽAJ / CONTENTS Organizacijski
- Page 7: organizacijski odbor lošinjskih da
- Page 11: desetljeće lošinjskih dana bioeti
- Page 14 and 15: ioetika Lošinjski dani bioetike da
- Page 17: program programme
- Page 20 and 21: SEKCIJA A: Hotel AURORA, Velika dvo
- Page 22 and 23: SEKCIJA C: Hotel VESPERA, Dvorana 1
- Page 24 and 25: 18.30-18.45 MAXIMILIAN WOLLNER (Aus
- Page 26 and 27: 16.15-16.30 JOSIP ČULIG (Hrvatska/
- Page 28 and 29: 16.30-16.45 KREŠIMIR VIDOVIĆ (Hrv
- Page 30 and 31: UTORAK, 17. svibnja 2011. / TUESDAY
- Page 32 and 33: 11.30-11.45 MILIJANA ĐERIĆ (Srbij
- Page 34 and 35: 10.15-10.30 VUK PRICA, IGOR SALOPEK
- Page 36 and 37: • IVANA GREGURIC, IGOR ČATIĆ (H
- Page 39 and 40: BRANKO KATALINIĆ Vienna University
- Page 41 and 42: alance, which is the result of inte
- Page 43 and 44: IVA RINČIĆ, AMIR MUZUR Faculty of
- Page 45 and 46: Rijeka declaration on the future of
- Page 47: fessor and Head of the Department o
- Page 51 and 52: TAMARA SERTIĆ, HRVOJE JURIĆ Facul
- Page 62 and 63: Pretisak iz / Reprint from: Dani Fr
- Page 65 and 66: simpozij INTEGRATIVNA BIOETIKA I NO
- Page 67 and 68: produce his external world, and to
- Page 69 and 70: isti i u iscjeliteljskim zahvatima
- Page 71 and 72: JASNA BURIĆ Hrvatska radiotelevizi
- Page 73 and 74: zaključku se navodi tablični preg
- Page 75 and 76: JOSIP ČULIG Odjel prehrambene tehn
- Page 77 and 78: ASPEKTI MEDICINSKE ETIKE U ORTOPEDS
- Page 79 and 80: socijalnoj odgovornosti i partnerst
- Page 81 and 82: JULIJA ERHARDT Faculty of Science,
- Page 83 and 84: HEDA FESTINI Rijeka, Hrvatska / Rij
- Page 85 and 86: LIDIJA GAJSKI Dom zdravlja Zagreb-C
- Page 87 and 88: NADA GOSIĆ Medicinski fakultet, Sv
- Page 89 and 90: BIOETHICAL ISSUES IN THE FATWAS OF
- Page 91 and 92: stvarne svrhe za čovjeka. Najopasn
- Page 93 and 94: islamskih izvora koji su mjerodavni
- Page 95 and 96: SCIENCE BETWEEN POTENTIALITY AND AC
- Page 97 and 98: MARINA KATINIĆ Zagreb, Hrvatska /
48<br />
Riječka deklaracija<br />
o budućnosti <strong>bioetike</strong><br />
Fritz Jahr je termin ‘bioetika’ (‘Bio-Ethik’) upotrijebio još 1927. Njegov<br />
»bioetički imperativ« (Poštuj svako živo biće kao svrhu po sebi i, ako<br />
je moguće, odnosi se prema njemu kao takvome!) trebao bi biti putokazom<br />
osobnog, profesionalnog, kulturnog, društvenog i političkog života, kao i<br />
razvitka i primjene znanosti i tehnologije. Zalažući se za promicanje bioetičkog<br />
imperativa i budućnosti integrativne <strong>bioetike</strong>, sudionici riječkog<br />
skupa »Fritz Jahr i europski korijeni <strong>bioetike</strong>: uspostavljanje međunarodne<br />
mreže znanstvenika (EuroBioNethics)«, žele naglasiti sljedeće:<br />
1. Suvremena je bioetika nerijetko sužena na pitanja obaviještenog<br />
pristanka i odgovornosti u medicinskoj etici, pri čemu je praktični<br />
doseg općih etičkih načela minimalan.<br />
2. Bioetiku treba bitno proširiti te konceptualno i metodološki transformirati<br />
kako bi bila u stanju sagledavati različite kulturne, znanstvene,<br />
filozofske i etičke perspektive (pluriperspektivni pristup),<br />
integrirajući ih u orijentacijsko znanje i praktičnu akciju (integrativni<br />
pristup).<br />
3. Takva integrativna bioetika morat će osigurati harmoniju, poštovanje<br />
i učenje iz bogate palete pojedinačnih i kolektivnih perspektiva<br />
i kultura globalne zajednice.<br />
4. Prepoznajući nepresušno vrelo relevantnih perspektiva za integrativnu<br />
bioetiku u djelima mislilaca i učenja koji rabe termin i koncept<br />
<strong>bioetike</strong>, ali i drugih »preteča« integrativno-bioetičkih i deontoloških<br />
ideja od antike naovamo, snažno se zalažemo za proučavanje<br />
klasičnih djela i učenja.<br />
5. Poštovanje prema životu i obazrivo postupanje prema svim oblicima<br />
života moraju uživati potporu svih ljudi, javnosti i medija, kao i<br />
obrazovnih programa na svim razinama.<br />
6. Ako ove ideje zažive, bioetika će doista postati područje otvorenog<br />
susreta i dijaloga različitih znanosti i struka, vizija i svjetonazora,<br />
koji se okupljaju radi artikuliranja, raspravljanja i rješavanja etičkih<br />
pitanja koja se odnose na život u cijelosti i svakom njegovom<br />
dijelu, život u svim njegovim oblicima, stupnjevima, fazama i pojavnostima,<br />
kao i životne uvjete općenito.<br />
7. Ako ove ideje zažive, bioetika će postati osnova za razvoj i implementaciju<br />
zakona na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Change language