10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo

nologiji ili znanosti nisu osobno odgovorni za vlastita djelovanja i negativne
primjene rezultata; 2) potreba za takvim djelovanjem opravdat će se
novcem, prestižem, »interesom« ili »višim interesom« jedne grupe, nacije,
države, organizacije, vođe, ideologije itd., nazvanim »napredak«; 3) algoritam
djelovanja jest: »ukoliko je moguće stvoriti nešto novo, pravi je put
činiti upravo to«; 4) pretpostavka djelovanja jest: »novo je dobro – tradicionalno
je loše«; 5) priroda je naš neprijatelj; 6) tehnologija je orijentirana
protiv prirode; 7) čovjek je i gospodar i kreator; 8) tehnologiji i znanosti
bili su pripisivani elementi religije; 9) nespremnost na dijeljenje – uzurpiranje
svega; 10) završna pretpostavka jest: »tehnologija može riješiti (gotovo
sve) naše probleme«.
Evidentna je krhkost naše civilizacije temeljene na tehnologiji. Prirodna
ravnoteža Planete je u opasnosti. Socijalna asimetrija svijeta se kontinuirano
povećava. Moć tehnologije se širi. Ovi problemi zahtijevaju ispravljanje
koje se može postići kroz sljedeće: 1) sistematsku redukciju naše široko
rasprostranjene zloporabe tehnologije; 2) uvođenjem dugoročnog cilja uporabe
tehnologije: osiguravanje dugoročnog opstanka i dobrobiti ljudske civilizacije
na ovome planetu; 3) uvođenjem nove etike za inženjere.
Ova nova etika za inženjere mora uključiti sljedeće točke i pravila djelovanja:
1) osobnu odgovornost za vlastite akcije i djelovanja; 2) priroda
nije naš neprijatelj – priroda je naša majka s kojom se mora postupati s
poštovanjem i ljubavlju; 3) naučiti dijeliti; 4) maksimum nije optimum; 5)
čovjek nije gospodar; 6) čovjek nije kreator; 7) naša djelovanja su limitirana;
8) zarađivanje je kao dugoročni cilj posve nevažno; 9) biti učinkovitiji
ne znači biti bolji.
Naše akcije i djelovanja u tehnologiji moraju biti evolucijski ispravljana
te u ravnoteži između inteligencije, etike i mudrosti, uključujući dugoročne
ciljeve i redukciju egoizma i pohlepe. Razvojna putanja budućnosti
već je definirana u Gandijevih sedam grijeha, uz dodatna tri: 1) bogatstvo
bez rada; 2) užitak bez savjesti; 3) znanje bez karaktera; 4) poslovanje bez
moralnosti; 5) znanosti bez humanosti; 6) obožavanje bez žrtve; 7) politika
bez principa; 8) tehnologija bez sigurnosti; 9) informacija bez pouzdanosti;
10) edukacija bez realnosti.
Za budućnost naše civilizacije svaka osoba mora biti odgovorna za
vlastita djelovanja ili odsustvo djelovanja. Moderan svijet je izvan prirodne
ravnoteže, što je rezultat inteligentnog djelovanja bez mudrosti ili bez
etike. Naša buduća djelovanja moraju biti evolucijski ispravljena kako bismo
postigli harmoniju između inteligencije, mudrosti i etike.
42