10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo

nog konteksta pred vrata lingvistike, evocira staru jezikoslovnu raspravu o
jezičnom relativizmu i univerzalizmu, tj. problemu (ne)mogućnosti međusobnog
razumijevanja i prevođenja iz jedne kulture u drugu.
XENOLINGUISTICS
In science fiction, thematising the existence of extraterrestrial life forms
usually implies discussing the problem of possible interaction between human
and non-human species. Examples of “alien” languages, constructed
for literary and cinematographic purposes, can provide insight into the
ways we think about extraterrestrial life forms, and serve as a tool for the
analysis of the relations which lie in the background of these reflections.
However, xenolinguistics does not stop at the question of how we imagine
extraterrestrial languages and how those ideas are constructed. Taking the
question of “contact” from the SF to the linguistic context, it also reopens
the old debate about linguistic relativity and universalism, i.e. the problem
of the (im)possibility of mutual understanding and translation from one
culture to another.
EVA FELDMAN
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
MUTACIJE SPECIESIZMA
Ljudsku civilizaciju prožimaju činovi diskriminacije. Rasizam i seksizam
razmjerno su nedavno moralno osuđeni, no speciesizam, diskriminaciju
protiv nekih bića samo zbog njihove pripadnosti nekoj drugoj vrsti,
još uvelike nismo osvijestili (Singer, 1975). Zanemarujemo činjenicu da
druge vrste mogu biti razvijenije od nas u segmentima koje mi smatramo
nevažnima. Životinjska inteligencija nije se puno istraživala (usp. Thorndike,
1911), ali naznake da ona može biti i sveobuhvatna i specifična ne
mogu se osporiti. Evolucijska psihologija i ksenopsihologija otkrivaju nam
smjerove u kojima bi se mogli razvijati razni organizmi – na Zemlji, ali i
u svemiru (Freitas Jr., 1984). Isto tako, ksenopsihologija objašnjava bismo
li i koliko tu ekstraterestrijalnu »inteligenciju« i »kogniciju« mogli uop-
158