10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo

However, even though this opinion is a recent part of the philosophy of
mind, historiography of philosophy knows similar theses in other contexts,
too. My historical example at the very end of my lecture is anthropology of
the fin de siècle positivism with an explicit argumentation for the parallelism
of the animal and human personalities. It is interesting that the formulation
of this theory and the first successful protest-movement for animal
rights in Central Europe were in synchrony in the year 1904.
PRAVA ŽIVOTINJA –
TEMELJENA NA ANTROPOLOŠKIM NAZORIMA
Neizbježan dio svake argumentacije za ljudska prava jest antropološki
aspekt; potrebno je formulirati problem razlike i sličnosti između životinjske
i ljudske osobnosti, životinjske i ljudske prirode. Moj pristup temelji
se na recentnom pojmu filozofije uma: ‘utjelovljeni um’. Prema mojoj hipotezi,
stavovi iz filozofije uma, povezani s ovim pojmom, mogu postaviti
argumentaciju za prava životinja temeljenu na sličnosti ljudske i životinjske
strukture tijela/uma.
Međutim, ovaj nazor je novi dio filozofije uma – historiografija filozofije
poznaje slične teze u drugim kontekstima. Moj povijesni primjer, kojeg
ću ponuditi na kraju izlaganja, je antropologija fin de siècle pozitivizma s
eksplicitnom argumentacijom za paralelizam životinjskih i ljudskih osobnosti.
Zanimljivo je da su se formulacija ove teorije i prvi uspješan protestni
pokret za prava životinja u središnjoj Europi pojavili sinkrono 1904.
godine.
VESELIN MITROVIĆ
Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija /
Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia
POBOLJŠANJE LJUDI KAO DRUŠTVENI CILJ
Transhumanizam opravdava upotrebu novih tehnologija poboljšanja,
ne samo u svrhu liječenja i kontrole bolesti, nego prije u svrhu poboljšanja,
usavršavanja ljudskih kapaciteta i osobina; u svrhu prelaska iz humanog u
posthumano društvo. Nasuprot tome stoje biokonzervativci koji izražava-
109