10. Lošinjski dani bioetike - Hrvatsko filozofsko društvo

POJMOVI PRIRODNOG I UMJETNOG
U FILOZOFIJI HANNE ARENDT
Moderna se u filozofskoj i sociološkoj literaturi ‘tradicionalno’ predstavlja
kao doba u kojem artefakti zamjenjuju prirodu i uništavaju izvorno
dan prirodni okoliš. Proces modernizacije je, s ove točke gledišta, proces
denaturalizacije. Ovo široko prihvaćeno uvjerenje Hannah Arendt preispituje
u njegovim temeljima. Tijekom stoljeća modernoga doba, tvrdi Arendt,
proces re-naturalizacije bio je na djelu u gubitku zajednički stvorenoga i
podržavanoga ljudskoga svijeta. To znači, sagledano s drugog aspekta, da
je modernost doba alijenacije svijeta. Jedan je od rezultata moderne znanosti
i gubitak povjerenja ljudskih bića u pouzdanost vlastitih osjeta. Arendtina
kritika moderne, pod snažnim utjecajem filozofije Martina Heideggera,
razlikuje između pojmova zemlje i svijeta. U teoriji H. Arendt, tehnologija
je osnovni krivac za proces re-naturalizacije. Kakve su naše veze, prema
Arendt, sa zemljom i svijetom i kakve obveze se iz njih mogu deducirati,
osnovna su pitanja moga izlaganja.
BORIS KOZJAK
Hrvatska Lutrija, Zagreb, Hrvatska /
Croatian Lottery, Zagreb, Croatia
O NEKIM TEMELJNIM KATEGORIJAMA KOCKANJA –
VREMENU, PROSTORU I NOVCU
U najvećem broju tekstova o kockanju govori se o njemu kao materijalnom
fenomenu – kao obliku potrošnje, obliku razonode i legitimnom
obliku zabave u suvremenom kapitalističkom društvu. Kockanje je, međutim,
poseban tip potrošnje koji sadrži jedinstvenu iskustvenu komponentu.
Kod igara na sreću sadašnjost je od suštinskog značaja. Područje pozornosti
kockarâ definira se razvojem događaja na koji su uložili svoj novac.
Budući da nemaju utjecaja na sadašnjost, prošlost i budućnost nisu bitni za
iskustvo igranja kockarske partije u bilo kojem dijelu njezina odvijanja.
Doživljaj prostora, pak, neodvojivo je povezan sa doživljajem vremena,
jer onaj prvi definira naše »izvanjsko«, a potonji naše »unutarnje«
iskustvo.
100