Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

koju nanose “manja” ili da bi se nasilje današnjih sukoba trebalo učiniti (još) brutalnijim
kako bi se pomirljivo stanovništvo šokiralo i natjeralo u mobilizaciju otpora (prag
“nepodnošljivoga” dovoljno je elastičan da navede većinu ljudi da se lako prilagode i naviknu
na osjećaj da se stvarnost sve više pogoršava); umjesto toga, želim reći da se oporba
i otpor moraju usuditi razmišljati dalje od ekonomije i proračuna nasilja i patnje kakve
promiče liberalna etika. Bavljenje političkom etikom manjega zla moglo bi se artikulirati
tako da se zaobiđe zatvorena ekonomija koju određena “dilema” suočava s inzistiranjem
na proširenju granica problema u prostoru i vremenu – ono prvo tako što će se nastojati
prepoznati šire i zamršenije političke veze koje vode do određenog pitanja, a ovo drugo
tako što će se gledati dalje u budućnost.
Nadam se da ću nedaće u kojima se nalaze današnje nevladine organizacije detaljnije
artikulirati u kasnijim verzijama ovog teksta. Svrha je instalacije “665/The Lesser Evil”
na izložbi hanna da započne razotkrivati taj problem predstavljajući neke od povijesti i
suvremenih taktika takvih nastojanja te načine na koji su humanitarci i aktivisti ljudskih
prava uhvaćeni u dileme i borbu dok se nastoje, uspješno ili neuspješno, osloboditi
iz uzajamnog zagrljaja s upravo onim organizacijama kojima se žestoko suprotstavljaju.
Mnogi među tim aktivistima jasno vide da je kontraproduktivno prihvaćati kratkovidni
pragmatizam manjega zla, koji ostavlja netaknutim sadašnji modus vladavine, i traže
načine da odu dalje od takvog djelovanja. Njihova današnja promišljanja odražavaju ona
povijesna. Strateški planirana ili spontana akcija uvijek je neizbježno stavljala aktiviste
u areni političkih borbi u kompromisne situacije koje se mogu lako pogoršati i pretvoriti
u kontraproduktivno suučesništvo, ali ti oblici prakse moraju naći načina da, simultano
i paradoksalno, dovedu u pitanje pretenzije na istinitost i osnove autoriteta sila s kojima
surađuju i istodobno im se suprotstavljaju – upravo onih režima koji su pred nas postavili
svoje bikove i zatim od nas zatražili da izaberemo manji od njihovih rogova.
Ovaj tekst proizašao je iz rasprava koje se odvijaju u okviru radionica, predavanja i filmova
kojima je namjera istražiti strukturu argumenta manjega zla, a koje vodim zajedno s
Thomasom Keenanom i Eyalom Sivanom. Želio bih zahvaliti Albertu Toscanu na korisnim
komentarima.
Bilješke
1. Alain Badiou je najžešći kritičar tog poimanja: “Ako je žalosna država u kakvoj se nalazimo unatoč tome
najbolja od svih realnih država […] [Ako čovječanstvo] neće iznaći ništa bolje od parlamentarnih država koje
trenutno postoje i oblika svijesti koji se s njima povezuju, to naprosto pokazuje da je do sada politička povijest
ljudi iznjedrila samo ograničene inovacije i da smo samo likovi u nekoj pretpovijesnoj situaciji […] [te nismo]
na znatno višem stupnju od mrava i slonova”. Vidi: Alain Badiou, “Eight Theses on the Universal”, u: Theoretical
Writings, ur. i prev. Ray Brassier i Alberto Toscano (London: Continuum, 2004.), 237. Renata Salecl uvela
je Badiouov rad u raspravu u radionici pod naslovom “Manja zla”, koju smo Thomas Keenan, Eyal Sivan i ja
organizirali na Bard Collegeu u veljači 2008. Prezentacije su održali organizatori i Adi Ophir, Ariella Azoulay,
Simon Critchley, Joshua Simon, Olivia Custer, Renata Salecl, Karen Sullivan i Roger Berkowitz. Salecl je uvela
Badiouove ideje kroz interpretaciju intervjua u dva dijela koji je Badiou dao za Cabinet Magazine prije i nakon
11. rujna (http://www.cabinetmagazine.org/issues/5/alainbadiou.php). Salecl je dodala i nove, vlastite dvojbe: “Ako
uopće ne znamo što su to dobro i zlo, kako možemo izabrati i kalkulirati? Ako zlo pruža toliki užitak, što onda
znači “manje zlo”?”
2. Prema mišljenju Saleclove, za Badioua je zlo kada čovjeku nedostaje snaga za potragu za dobrim. Politika
manjeg zla odustaje od tog događanja, odriče se tog poriva. Tijekom radionice na Bardu ona je postavila pitanje:
“Postoji li nova teorija dobra, spremna za borbu protiv samozadovoljstva liberalizma?”
GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN