Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...
Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...
Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Manje zlo je uobičajeno opravdanje za vojnog časnika koji pokušava raspolagati nečijim<br />
životom (i smrću) na “prosvijećen” način; to je i izvješće nadležnoga za sigurnost<br />
koji uvodi nova i “učinkovitija” oružja i prostorno-tehnološka sredstva dominacije,<br />
reklamirajući ih kao “humanitarnu tehnologiju”. Smanji<strong>van</strong>je zla čak je i logika koja<br />
određuje djelo<strong>van</strong>je onih subjekata u režimu koji – ponekad uz potporu organizacija za<br />
ljudska prava – ulažu peticije kako bi doveli u pitanje brutalnost takvih sredstava i sila.<br />
Manje zlo je argument humanitarnog djelatnika koji zahtijeva vojnu dozvolu za dopremanje<br />
živežnih namirnica i medicinske pomoći na mjesta gdje je to ustvari dužnost<br />
nadležnih vojnih trupa.<br />
Ta logika manjega zla ponekad zastire temeljne moralne razlike između raznih skupina<br />
koje sačinjavaju ekologiju sukoba i krize, budući da dopušta ranije spomenute momente<br />
suradnje. Znakovito je da je zapadni sustav dominacije naučio služiti se radom lokalnih<br />
i međunarodnih organizacija kako bi ispunile prazninu koju su iza sebe ostavile “disfunkcijske”<br />
vlade Trećega svijeta i upravljale životom umjesto njih. Štoviše, hitna i važna<br />
kritika koju mirovne organizacije često upućuju zapadnim vojnim silama, tvrdeći kako<br />
one dehumaniziraju svoje neprijatelje, maskira drugi proces, kojim vojska inkorporira u<br />
svoje operacije logiku samih humanitarnih organizacija i organizacija za oču<strong>van</strong>je ljudskih<br />
prava koje su joj se u prošlosti suprotstavljale, pa čak nastoji s njima i neposredno<br />
surađivati.<br />
U srži paradoksa manjega zla nalazi se taktički kompromis koji bi se mogao pogoršati sve<br />
do razine strukturalne nemogućnosti – i uvući državu i njezinu oporbu u uzajamni zagrljaj,<br />
pretvarajući nedržavne organizacije de facto u sudionike difuznog sustava vlasti. Citiramo<br />
li Slavoja Žižeka, država time “eksternalizira svoju etičku samosvijest prebacujući je<br />
na neko iz<strong>van</strong>državno etičko-političko tijelo, dok to tijelo eksternalizira svoje pretenzije<br />
na učinkovitost prebacujući ih na državu”. 14 Na taj način ljudska prava i humanitarne<br />
nevladine organizacije mogu se baviti etičkim promišljanjima i donekle etičkom praksom,<br />
dok njihova država preuzima na sebe ubijanje.<br />
Prostorni poredak suvremene vojne sile ne proizlazi samo iz niza otvorenih činova<br />
agresije, nego i iz pokušaja ublaža<strong>van</strong>ja i sputa<strong>van</strong>ja vlastitog nasilja. 15 U novije vrijeme<br />
zapadne vojne sile počele su se služiti rječnikom međunarodnog prava, što ima za<br />
posljedicu to da su načela ljudskih prava poput “proporcionalnosti” postala kompatibilna<br />
s vojnim ciljevima poput “učinkovitosti”. 16<br />
Vladavina zla (u dušama)<br />
Uobičajena uporaba termina “manje zlo” skriva bogatu povijest i razne intelektualne<br />
putanje. Ono što bi se inače moglo činiti vječnim problemom, endemski prisutnim u etici<br />
i političkoj praksi, dilemom koja se naprosto uvijek iznova javlja u svakom pojedinom<br />
razdoblju u istom obliku i <strong>for</strong>mi, ustvari otkriva nešto specifično o svakom povijesnom<br />
trenutku i situaciji. Različite putanje tog termina bacaju različite sjene na istraži<strong>van</strong>je<br />
manjega zla kao jednog od problema politike današnjice. Ono što slijedi nije sustavna<br />
povijest koncepta, nego prije nekoliko njezinih paradigmatskih momenata, početak<br />
mogućeg arhiva primjera argumentacije manjega zla.<br />
GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN
Change language