12.06.2013 Views

Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Eyal Weizman<br />

665/Manje zlo<br />

Prije nekoliko mjeseci prijatelj mi je poslao sljedeću izreku talijanskog komičara Beppea<br />

Grilla: „Talijani su već dugo u [političkoj] komi. Mi smo uvijek u potrazi za manjim zlom.<br />

Ustvari, trebali bismo podići spomenik tom ‘manjem zlu’. Golem spomenik u središtu<br />

Rima.“<br />

Kada bi itko ikada od mene zatražio da izgradim takav spomenik, vjerojatno bih potražio<br />

neki visoki brežuljak i postavio brojke 665 (poput divovskih holivudskih slova) da se nadvijaju<br />

nad središtem grada – samo stupanj manje od zla, brojač koji prikazuje činjenicu da<br />

se naše društvo pretvorilo u računalni stroj.<br />

Doista, načelo „manjega zla” počelo se tako upadljivo poistovjećivati s etičko-političkim<br />

temeljima liberalnog kapitalizma (i njegova političkog sustava, koji rado nazivamo<br />

demokracijom) i tako ustrajno naturalizirati u običnom govoru da se čini kako je ono<br />

postalo “novo dobro”. Komentirajući relativne zasluge demokracije nedugo nakon<br />

završetka Drugog svjetskog rata, Winston Churchill je možda začeo taj trend kada je<br />

cinično primijetio kako se „kaže da je demokracija najgori oblik vladavine, osim svih<br />

drugih koji su povremeno iskuša<strong>van</strong>i“. Otada, a osobito nakon što su se desetak godina<br />

nakon početka Hladnoga rata počeli otkrivati užasi Sovjetskog Saveza (i Trećega svijeta),<br />

projekcija totalitarnih užasa mobilizirana je, bez obzira na iskrenu brigu za prava pojedinca,<br />

kako bi se obustavila svaka potraga za drugačijim oblikom politike. Naposljetku<br />

je medijalizirana sablast tih okrutnosti bila ono što je prisililo javnost da neprestano<br />

odvaguje liberalni nered u odnosu na gora zla totalitarne tiranije, u prilog onom prvom.<br />

U usporedbi s užasima totalitarizma, taj neegalitarni i nepravedni režim predstavljan<br />

je kao odgovorno manje zlo”, “najbolji od svih mogućih svjetova” i nužna barijera<br />

prema ponovnom padu u krvave diktature. 1 Taj višestruki politički pomak unutar ljevice<br />

uvelike su poticali zapadni “radikali” nakon 1968., prebacivši žarište svojeg političkog<br />

angažmana na kritiziranje ljevičarskih totalitarnih režima širom Drugog i Trećeg svijeta,<br />

istodobno se zalažući za autonomiju civilnog društva kod kuće. Ideje koje su zastupali ti<br />

uglavnom francuski nouveaux philosophes – “držimo se onoga što imamo, jer drugdje je<br />

još gore” – pokazale su da je za liberale “zlo” uvijek negdje drugdje, vrebajući iza svakog<br />

pokušaja političke trans<strong>for</strong>macije. 2 Hannah Arendt, koja je dospjela najdalje u analizi i<br />

usporedbi političkih sustava totalitarizma, i čije se djelo Izvori totalitarizma veoma često<br />

navodi u vezi s tim “anti-totalitarističkim” pomakom unutar ljevice, uočila je snažan<br />

utjecaj načela “manjega zla”, ne samo u operativnom modusu liberalnog kapitalizma,<br />

nego i u načinu na koji totalitarni sustav nastoji kamuflirati svoje radikalno djelo<strong>van</strong>je<br />

pred onima koji tek trebaju biti inicirani – a to je većina građanskih podanika koji su<br />

potrebni kako bi stvari funkcionirale dok se ne stvori “novi čovjek”. Pišući o kolaboraciji<br />

i suradnji običnih Nijemaca s nacističkim režimom, uglavnom onih uposlenih u Civilnoj<br />

službi (ali i židovskih vijeća koja su uspostavili nacisti), Arendtova je pokazala kako je ar-<br />

GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!