Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

Florian Schneider
Kolaboracija
Ako se i za jedno načelo može reći da je oblikovalo neprozirnu površinu onoga što se
devedesetih godina prošlog stoljeća nazivalo „novom ekonomijom“ – pomake i promjene,
dinamiku i blokade, hitnosti i formiranja navika koji su se događali unutar područja nematerijalne
proizvodnje – to bi svakako bilo načelo „Radimo zajedno!“.
U suočavanju s izazovima digitalne tehnologije, globalnih komunikacija i umreženih
sredina, kao i njihova inherentnog nepoznavanja od strane tradicionalnih sustava,
„zajednički rad“ javio se kao nesustavni modus kolektivnih procesa učenja.
Polagano i gotovo neprimjetno u modu je ušla nova riječ. Na prvi pogled mogla bi
se činiti najmanjim značajnijim zajedničkim nazivnikom u opisivanju novih načina
zajedničkog rada; međutim, „kolaboracija“ je postala jednim od vodećih termina novonastalog,
suvremenog političkog senzibiliteta.
Iako se često svodi na puko utilitarističko shvaćanje, „kolaboracija“ je daleko više od
zajedničkog djelovanja, budući da se proteže na mrežu međusobno povezanih pristupa i
nastojanja. Iako doslovno označava zajednički rad s drugima, osobito u nekom intelektualnom
pothvatu, taj se termin danas uglavnom koristi kako bi se opisali novi oblici radnih
odnosa na raznim područjima unutar domene nematerijalne proizvodnje. Ipak, unatoč
njegovoj znatnoj prisutnosti, postoji veoma malo istraživanja i teorijskih promišljanja na
tu temu. Razlog tome mogao bi biti široki raspon dijelom proturječnih čimbenika koji su
isprepleteni na zanimljive načine.
U pogrdnom smislu kolaboracija označava spremno pružanje pomoći neprijatelju vlastite
zemlje, osobito nekoj okupacijskoj ili zlonamjernoj sili. To znači surađivati s nekim
djelatnim bićem s kojim nismo u direktnoj vezi. Najpoznatija upotreba termina „kolaboracija“
bila je ona u sloganu francuskog višijevskog režima, nakon susreta između Hitlera
i Maršala Petaina u mjestu Lontoire-sur-le-Loir u listopadu 1940. godine. U radijskom
obraćanju Petain je službeno pozvao francusko stanovništvo da „kolaborira“ s njemačkim
okupatorima, a francuski pokret otpora kasnije je stigmatizirao one koji su surađivali s
njemačkim snagama kao collaborateurs.
Unatoč tom negativnom podrijetlu, termin „kolaboracija“ danas se uglavnom koristi kao
sinonim za suradnju. Rječničke definicije i uporaba u svakodnevnom govoru uglavnom
se manje ili više poklapaju; ali u etimološkom, povijesnom i političkom pogledu čini se
logičnijim analizirati stvarne razlike između različitih supostojećih slojeva značenja.
Je li u načelu moguće relevantno razlikovati između suradnje i kolaboracije i s kojom
svrhom? Ako je tako, što karakterizira konstelacije, društvene skupine i odnose u kojima
ljudi kolaboriraju? I naposljetku nešto što je itekako važno: ima li to ikakvog utjecaja na
trenutnu raspravu o obrazovanju?
U nastavku teksta iznijet ću sedam opaski i prijedloga u kojima nastojim raspraviti ta
pitanja u obliku preliminarne i eklektične skice.
GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN