Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

Recommendations

Info

GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN koja ne dolazi, prošlosti koja ne nudi (ili u najboljem slučaju zamućuje pogled na) događaj kojemu bismo se, Badiouovim rječnikom rečeno, obvezali na vjernost i budućnosti od koje se “očekuje” upravo to – “čudo” događaja. Pritom, mjesto “iščekivanja” nipošto nije samo Bosna i Hercegovina ili regija. Upravo suprotno, namjera je subvertirati pogled na Balkan kao simptom, antitetičku periferiju Europe i žarište njenog “nesvjesnog”, odnosno uspostaviti ga radije kao uporište pogleda, ogledalo koje izokreće perspektivu i odražava novi trenutak kao i paradokse društvene i političke konstelacije u Europskoj Uniji i Zapadnim neoliberalnim demokracijama općenito: redefiniranje pojma zajednice, krizu kapitalizma, nacionalnih država, nacionalnih identiteta ali i novi globalni trenutak Zapada, u kojem primjerice Barack Obama proklamira “Da, mi to možemo!” (Yes, We Can!), i promiče odvažnost nade. Međutim, čak i ako usmjerimo pogled isključivo na Bosnu i Hercegovinu, ona, ironičnim obratom, već u sebi okuplja čitavu “međunarodnu zajednicu” pod čijim je stalnim patronatom i koja ni u jednom trenutku nije imala niti ima danas ulogu nedužna promatrača već je naprotiv – aktivni protagonist i suučesnik. Iz svih ovih navedenih ishodišta i dinamika proizašao je i format projekta koji, umjesto “reprezentativnosti” daje prednost istraživanju, kritičko-intelektualnoj refleksiji, diskurzivnosti, procesualnosti i modularnosti vlastita pojavljivanja. Zamišljen kao dugotrajan, “divergentno-konvergentan” proces, WEIYTH se razvija kroz nekoliko modula: seriju “predavanja/razgovora/divana” (s umjetnicima, teoretičarima, politolozima, piscima i aktivistima); edukacijski modul u formi radionica; izložbe predstavljene ovom publikacijom, seriju novih umjetničkih produkcija tijekom 2010., te izdavačkim projektom u 2011. Jednako tako, segmenti projekta odvijat će se i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine ali i kroz suradnje s partnerskim organizacijama “međunarodne zajednice”. “Možeš li govoriti o tome? -Da, mogu” predstavlja izložbu prvog poglavlja projekta koja nastaje na osnovu kustoskog “suučesništva” u pokušaju kritičke artikulacije i refleksije niza problema koje je osnovna koncepcija projekta otvorila: pitanja zajednice, su-bivanja, budućnosti, potencijalnosti, itd. – za koje je Bosna i Hercegovina u mnogome tek metonimija. Upravo zbog “paralakse” vlastitog pogleda na BiH odlučile smo svoju poziciju onih koje “govore” destabilizirati uključivanjem u projekt grupe suradnika – kustosa i kustosica, čiji doprinosi i suradnja na projektu čine ishodište unakrsnih i paralelnih, ali i a(nta)gonističkih pogleda. Taj metodološki korak potaknut je prije svega osjećajem potrebe za stvaranjem polifone strukture i otvaranja različitih niša za promišljanje zajedničkog okvira projekta određenog tek njegovom temeljnom “prospektivnošću” i vrlo širokim pitanjem o “budućnosti zajednice”. Već prvi sastanak okupljenog kustoskog tima u Sarajevu i Banja Luci, međutim, pokazao je da je, za sve nas, u trenutnoj slici BiH iz koje projekt kreće promišljanje budućnosti “nemogući” zahtjev. Pozvani da govorimo, mi, predstavnici bliže i dalje “međunarodne zajednice” zatekli smo se istovremeno u šumi govora ali i pred zidom šutnje koji je odjekivao pitanjem: o čemu se uopće može a o čemu mora govoriti danas u Bosni i Hercegovini, u Republici Srpskoj, u Banja Luci, i kojim sredstvima? Uvjerenje da umjetnost ima moć artikulirati govor i političko, da može “bez opisivanja
opisati” čak i ono o čemu se ne može govoriti, da može ponuditi ne samo “kritiku” postojećeg stanja, nego i aktivno zagovarati nove modele mišljenja i djelovanja, bilo je osnova odluke da se ustraje u realizaciji ovog projekta koji kao i najčešće u regiji –unatoč uvjetima u kojima nedostaje financijskih sredstava, razvijene institucionalne infrastrukture i profesionalnih ljudskih resursa predstavlja i eksperiment koji dokazuje da se na osnovu predanog i neumornog rada, ogromnog socijalnog kapitala, samoorganizacije i fleksibilne „infrastrukture prijateljstva“ ipak može ne samo (re)prezentirati, već govoriti i djelovati na načine koji mijenjaju postojeće institucionalne i kulturne modele i stvaraju mogućnost aktivne participacije umjetničkih i intelektualnih praksi u javnoj sferi. 2 Ono što slijedi razrada je nekih od predmeta “govora”, tema i momenata koji čine svojevrsni “tlocrt” projekta, koji se iscrtavao postepeno, zadobivajući stalno nove konture tijekom proteklih mjeseci, nadgradnjom naših inicijalnih polazišta mnogostranim očištima koja su osnaživala njegov dijagnostičko-analitički kapacitet, kroz sastanke kustoskog tima, u dosluhu i komunikaciji s njihovim pojedinačnim fokusima i doprinosima izložbi. Izložba “Možeš li govoriti o tome? –Da, mogu.” je tako prvo poglavlje projekta, svojevrsni thesaurus koji otvara i povezuje niz tema i pitanja, ukazujući istovremeno na mogućnosti artikulacije projekta u budućnosti. Umjetnički radovi koje predstavljamo u našoj selekciji izložbe “Možeš li govoriti o tome? –Da, mogu” odabrani su kroz proces višesmjerne komunikacije između polazišnih tema projekta i njihova razvoja kroz dosadašnji diskurzivni program i diskusije s kokustosima/-cama izložbe, kao i njihovih pojedinačnih prijedloga umjetničkih i kritičkih pozicija. Radovi koje mi uključujemo na izložbu tako su, na svojevrstan način, propozicije koje presijecaju i odražavaju čitav proces razvoja i artikulacije projekta ali su ovdje, unatoč mnogim drugim mogućim poveznicama, ujedinjeni upravo zajedničkim nazivnikom preispitivanja same mogućnosti govora, opisivanja neopisivog bez opisa, i emancipirajućeg potencijala odvažnosti artikulacije – čak i ako ona podrazumijeva odbijanje da se govori. U tome smislu sve bilješke i teme u ovom tekstu višeznačno su vezane uz sve umjetničke radove koji predstavljene na ovoj izložbi. –Da, mogu. Jednog me dana netko iz mase prepoznao. Iza mene je bila mlada žena, usana plavih od hladnoće, koja me dakako nikad prije nije upoznala po imenu, i prekinula šutnju nastalu od iscrpljenosti kojoj smo svi bili podložni, upitavši me šapatom (ondje su svi šaptali): “Možeš li ovo opisati?” Rekla sam da mogu, nakon čega je nešto poput osmijeha prešlo preko onoga što je nekad bilo njezino lice. - Ana Ahmatova, Rekvijem Svoj esej “O potencijalnosti” Agamben započinje parafrazom navedenog uvoda u poemu Rekvijem Ane Ahmatove, koji opisuje susret što se odvio dok je, stojeći u redu ispred lenjingradskog zatvora tijekom Staljinovih čistki, čekala vijesti o svome zatočenom sinu. Na pitanje koje prekida šutnju, uzrokovanu ne samo iscrpljenošću, kako navodi Ahmatova, GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WHERE EVERYTHING IS YET TO HAPPEN
Page 3: SPAPORT Međunarodna godišnja izlo
Page 8 and 9: GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WH
Page 12 and 13: Ivana Bago & Antonia Majača WHERE
Page 42 and 43: UN Tenk, print u boji na aluminiju,
Page 48 and 49: Tvoja zemlja ne postoji, 2003 - You
Page 50 and 51: Studija za spomen obeležje, uljane
Page 58: Dragan Nikolić Nacionalni park Nat
Page 61 and 62: Liu Wei Dan za pamćenje A Day to R
Page 64 and 65:
Anselm Franke KRUGOVI SARADNJE Uče
Page 66 and 67:
menog nematerijalnog rada. Za ovu i
Page 68 and 69:
Moj prijatelj Lumumba My Friend Lum
Page 70 and 71:
GDJE SE SVE TEK TREBA DOGODITI / WH
Page 73 and 74:
Florian Schneider Kolaboracija Ako
Page 75 and 76:
2. Sve je više dokaza za to da se
Page 77 and 78:
Naposljetku, kolaboracija s kojotom
Page 79 and 80:
da svatko ima trenutačan i neogran
Page 81 and 82:
1. In pedagogical discourse, both c
Page 83 and 84:
flow in which these positions are a
Page 85 and 86:
The nets of voluntariness, enthusia
Page 87 and 88:
Eyal Weizman 665/Manje zlo Prije ne
Page 89 and 90:
uveća dobro. Oba slučaja potvrđu
Page 91 and 92:
Manje zlo je uobičajeno opravdanje
Page 93 and 94:
skali od manje ili više nečega, n
Page 95 and 96:
edukciju patnje. 25 Put prema utopi
Page 97 and 98:
koju nanose “manja” ili da bi s
Page 99 and 100:
sastojao se u “vještini rukovođ
Page 101 and 102:
councils set up by the Nazis), she
Page 103 and 104:
ously most often about the sufferin
Page 105 and 106:
the beginning of a possible archive
Page 107 and 108:
losophy: If God governs the world a
Page 109 and 110:
a better world possible. Marx saw t
Page 111 and 112:
festa7 seeks to start unpacking thi
Page 113 and 114:
lib. arb. I.v.12). In her presentat
Page 115 and 116:
Namjera našeg priloga je stvaranje
Page 117 and 118:
1. 2. 3.
Page 119 and 120:
“S jeseni, kada počnu vetrovi, l
Page 121 and 122:
prožimanjem fakata i fikcije, Kiš
Page 123 and 124:
Naime, u poljsko-hrvatskom, a zasig
Page 125 and 126:
Danas Poljaci žive u etnički čis
Page 127 and 128:
Yael Bartana Mary Koszmary (Noćne
Page 129 and 130:
Jednom kulturom, ne možemo osjeća
Page 131 and 132:
Želimir Žilnik Kenedi se vraća k
Page 133 and 134:
ulica, jer sve mi je to vrlo sumnji
Page 135 and 136:
small. But anyway, thank you, I sha
Page 137 and 138:
Neka geografska područja muče svo
Page 139 and 140:
postalo neodrživim. Sačuvala je c
Page 141 and 142:
A.C.A.B. Multimedijalna instalacija
Page 145 and 146:
Ronen Eidelman Trinaest principa 1.
Page 147 and 148:
Ronen Eidelman The Thirteen Princip
Page 149 and 150:
Aydan Murtezaoğlu HIP ACTIVIST - L
Page 151 and 152:
Nina Möntmann Učestvuju / With co
Page 153 and 154:
zamjenjuje pravo istraživanje i pr
Page 155 and 156:
Njihove muke, oklijevanja i nedoumi
Page 157 and 158:
Yael Bartana Jews! Fellow countryme
Page 159 and 160:
Esra Ersen If You Could Speak Swedi
Page 161 and 162:
Jelena Vesić Učestvuju / With con
Page 163 and 164:
svetlošću sa horizonta revolucije
Page 165 and 166:
se zaustavi na lociranju ovih ‘ne
Page 167 and 168:
Bratstvo i jedinstvo! Komunizam - p
Page 169 and 170:
jena prostitucija i pomaže ženama
Page 171 and 172:
kim uslovima svakako deli gore pome
Page 173 and 174:
Studenskog kulturnog centra u Beoga
Page 175 and 176:
umetnička aktivnost trebalo bi da
Page 177 and 178:
Lutz Becker Kino beleške, Film 29
Page 180 and 181:
Biografije / Biographies A.C.A.B. j
Page 182 and 183:
U svom radu bavi se uglavnom odnoso
Page 184 and 185:
Dutch, Van Abbe Museum, Eindhoven a
Page 186 and 187:
Muzeju Stedelijk, SMART Project Spa
Page 188 and 189:
Erden Kosova je kritičar koji živ
Page 190 and 191:
Ko-urednik je knjige Wörterbuch de
Page 192 and 193:
Copenhagen. (2005) The Oberhausen S
Page 194:
Želimir Žilnik (1942, živi i rad
Page 197:
Foto dokumentacija / Photo document
show all

Nicoline van Harskamp - DeLVe | Institute for Duration, Location and ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?