The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ...
The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ... The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ...
298 daiva raCiunaite-viCiniene nebismieri raodenoba~). sutartinesis musikaSi dasawyisi udris da– sasruls (msgavsi koncefcia aris ainebis vo– kalur tradiciaSi: mas ver ganvixilavT verc litvis mezobel – fino-ungrul da verc slavur polifoniasTan kavSirSi). sutarti– nesis qoreografiaSi SegviZlia gamovyoT ileTis ramdenime tipi. erT-erTia wreSi si– aruli. sutartinesis wreSi siarulis qore– ografias aqvs bevri varianti: cekva SeerTe– buli mklavebiT an ,,varskvlaviseburad~ Se– erTebuli xelebiT (sur. 6), erTmaneTis ukan siaruli periodulad miwaze fexis darty– miT da a.S. litvuri sutartinesis tradicia 6. sinkretizmi: simRera-cekva-musika litvurad termini tutavimas (tūtavimas) niS– navs sayvirSi Cabervas, sxvadasxvanair Ses– rulebas – Casaberi instrumentis CaberviT da sutartinesis mReriTa da cekviT. zmna giedoti niSnavs sutartinesis (an sagalob– lis) simReras, treliT mReras, galobas/Wik– Wiks an salamuris/stviris dakvras. ainebis tradicia ainebis enaze rimse niSnavs cekvas da sa– cekvao simReras. am sityvis pirveladi mniSv– nelobaa `fexebis bakuni~. fiqroben, rom igi warmoiSva Selocvis msvlelobisgan: rode– sac cudi ram moxdeboda sofelSi, xalxi Camwkrivebuli dadioda fexebis bakuniTa da xmlebis qneviT. arsebobs rimses ori saxe– oba: erTia garkveuli stiliT cekva mkafio ileTebis gareSe. am cekvisTvis arsebobs sa– mi tipis simRera. pirveli tipi, rodesac ie– kai (winamZRoli) mReris da danarCenebic yve– bian; meore tipi – ori jgufi erTmaneTs um– Reris da mesame tipi – unisonSi simRera. rimses kidev erTi saxeobaa cekva cxovelTa moZraobebiT 20 . saxalinze gavrcelebulia koleqtiuri re– pertuari saxelwodebiT hesiri (heciri) an he– sire (hecire), romelic ar gansxvavdeba sacek– vao simRerebisa da jdomiT Sesasrulebeli simRerebisagan an, zogadad, simRerisa da cek– visagan. Tumca termini hesiri-iukara (heciri– yukara) SeiZleba gamoviyenoT mxolod simRe– rebis aRsaniSnad 21 .
litvuri da ainuri vokaluri polifoni: zogierTi paraleli litvuri sutartinesis tradicia sutartinesi sruldeba Sromis procesSi, qorwilebsa da kalendarul festivalebze. bevri maTgani ukavSirdeba sadResaswaulo ritualebs. magaliTad, Wvavis mosavlis aRebis Semdeg qalebi CaarWoben namglebs Wvavis ZnaSi; sa– xiT mzisken mibrunebulebi sxedan da su– tartinesis simReriT, madlobis niSnad, Tavs xrian mzis winaSe warmatebuli dRisaTvis. (`rogorc ki mze daiwyebs Casvlas, qalebi win daiwyoben Wvavis Znebs, Sig namglebs Ca– arWoben, saxiT mzisken mitrialdebian da ga– loben sutartiness, mzes madlobas uxdian kargi dRisTvis. isini sxedan xelCaWidebu– lebi, uyureben mzes da aqeT-iqiT rweviT ga– loben, vidre mze sabolood ar Cava~ (ase aR– werda karolina statuleviCiene (Karolina Sta– tule-Vičienė) saulala sadina sutartinesis ga– lobas) 23 . litvuri sutartinesis tradicia 7. ritualuri bunebis simRerebi rogorc respondentebi amboben, sutartiness ufro xSirad qalebi asrulebdnen. mamakace– bi mxolod Casaber da simebian instrumen– tebze ukravdnen (garda gansakuTrebuli Sem– Txvevebisa). uZvelesi kavSiri qalebsa da sim– Reras Soris mkafiod ar aris axsnili da ufro siRrmiseul ganxilvas saWiroebs. am movlenis fesvebi matriarqatis periodSi unda veZeboT. miwaTmoqmedi xalxebis msofl– mxedvelobiT, qalebis simReras gansakuTre– 299 zogierTi simRera Tan axlavs cekvebsa da TamaSebs. bevri cekva warmoadgens frinvele– bisa da cxovelebis moZraobebis imitacias 22 . ainebis tradicia 8. ZiriTadad, qalTa sasimRero tradicia rogorc i. kudobera (Kudobera) ambobs, upopo simRerebi sawesCveulebo simRerebia (iapo– nurad macuri-no uta (matsuri-no uta) (Majewicz, 1983: 115). Tumca, yoveldRiur simRerebsac ki aqvT sa– suliero da ara saero mniSvneloba. `saga– loblebi, rogoricaa kar upopo (sruldeba sakes gamoxdis dros) da iuta upopo simRe– rebi (sruldeba saqonlis garekvis dros) ar aris Sromis simRera. isini ufro magiazea orientebuli, vinaidan maT asruleben boro– ti Zalebisgan Tavdasacavad~ (Tanimoto, 1999: 283) (sur. 8). ainebis tradicia gavrcelebulia azri, rom upopos ZiriTadad qalebi asruleben (sur. 10). `upopos Sesru– leba iwyeba, rodesac mamakacebi ganZis saku– rTxevlidan motanil skivris saxuravs sa– ritualo ceremoniis Semdeg gadascemen fu– Cis `moxuc qalbatons~ 25 . Tumca, rogorc for– livezi ambobs, 1929 wlis CanawerebSi aris mamakacTa mier Sesrulebuli xuTi mokle, magram sakmaod ganviTarebuli polifoniuri nimuSi. is ganmartavs, rom daaxloebiT 1 wu–
- Page 248 and 249: 248 Jelena Jovanović Scope of Ethn
- Page 250 and 251: 250 elena iovanoviCi. danarTi Jelen
- Page 252 and 253: 252 elena iovanoviCi. danarTi Jelen
- Page 254 and 255: 254 liTSi aris SemTxveviTi modulaci
- Page 256 and 257: 256 simha aromi, polo valeho mimdev
- Page 258 and 259: 258 92 simha aromi, polo valeho ara
- Page 260 and 261: 260 axla ganvixiloT G kilos sxvadas
- Page 262 and 263: 262 simha aromi, polo valeho gadaxr
- Page 264 and 265: 264 simha aromi, polo valeho Semdeg
- Page 266 and 267: 266 OUTLINE OF A SYNTAX OF CHORDS I
- Page 268 and 269: 268 Simha Arom, Polo Vallejo 51 Mag
- Page 270 and 271: 270 Simha Arom, Polo Vallejo Betwee
- Page 272 and 273: 272 Simha Arom, Polo Vallejo 5 II I
- Page 274 and 275: 274 Simha Arom, Polo Vallejo 88 Ere
- Page 276 and 277: 276 Simha Arom, Polo Vallejo Let us
- Page 278 and 279: 278 andrea kuzmiCi (kanada) qarTuli
- Page 280 and 281: 280 andrea kuzmiCi musikologia da T
- Page 282 and 283: 282 andrea kuzmiCi da profesiuls 3
- Page 284 and 285: 284 ANDREA KUZMICH (CANADA) THE TRA
- Page 286 and 287: 286 Andrea Kuzmich traditional musi
- Page 288 and 289: 288 Andrea Kuzmich the ability to l
- Page 290 and 291: 290 daiva raCiunaite-viCiniene (lit
- Page 292 and 293: 292 daiva raCiunaite-viCiniene Sin
- Page 294 and 295: 294 daiva raCiunaite-viCiniene litv
- Page 296 and 297: 296 daiva raCiunaite-viCiniene / su
- Page 300 and 301: 300 daiva raCiunaite-viCiniene buli
- Page 302 and 303: 302 daiva raCiunaite-viCiniene wreS
- Page 304 and 305: 304 (Stasys Paliulis) mier 1932 wel
- Page 306 and 307: 306 LITHUANIAN AND AINU VOCAL POLYP
- Page 308 and 309: 308 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 310 and 311: 310 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 312 and 313: 312 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 314 and 315: 314 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 316 and 317: 316 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 318 and 319: 318 10 C. Forlivesi assumes that mu
- Page 320 and 321: 320 Daiva Račiūnaitė -Vyčinien
- Page 322 and 323: 322 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 324 and 325: 324 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 326 and 327: 326 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 328 and 329: 328 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 330 and 331: 330 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 332 and 333: 332 daiva raCiunaite-viCiniene. dan
- Page 334 and 335: 334 mixail lobanovi eTnografiisadmi
- Page 336 and 337: 336 mixail lobanovi yoveli maTgani
- Page 338 and 339: 338 vielebTan, aramed Crdilo-evropu
- Page 340 and 341: 340 Mikhail Lobanov Konz mäthil Gr
- Page 342 and 343: 342 Mikhail Lobanov due to the lowe
- Page 344 and 345: 344 Mikhail Lobanov Kravchinskaia,
- Page 346 and 347: 346 mixail lobanovi. danrTi Mikhail
298<br />
daiva raCiunaite-viCiniene<br />
nebismieri raodenoba~).<br />
sutartinesis musikaSi dasawyisi udris da–<br />
sasruls (msgavsi k<strong>on</strong>cefcia aris ainebis vo–<br />
kalur tradiciaSi: mas ver ganvixilavT verc<br />
litvis mezobel – fino-ungrul da verc<br />
slavur polif<strong>on</strong>iasTan kavSirSi). sutarti–<br />
nesis qoreografiaSi SegviZlia gamovyoT<br />
ileTis ramdenime tipi. erT-erTia wreSi si–<br />
aruli. sutartinesis wreSi siarulis qore–<br />
ografias aqvs bevri varianti: cekva SeerTe–<br />
buli mklavebiT an ,,varskvlaviseburad~ Se–<br />
erTebuli xelebiT (sur. 6), erTmaneTis ukan<br />
siaruli periodulad miwaze fexis darty–<br />
miT da a.S.<br />
litvuri sutartinesis tradicia<br />
6. sinkretizmi: simRera-cekva-musika<br />
litvurad termini tutavimas (tūtavimas) niS–<br />
navs sayvirSi Cabervas, sxvadasxvanair Ses–<br />
rulebas – Casaberi instrumentis CaberviT<br />
da sutartinesis mReriTa da cekviT. zmna<br />
giedoti niSnavs sutartinesis (an sagalob–<br />
lis) simReras, treliT mReras, galobas/Wik–<br />
Wiks an salamuris/stviris dakvras.<br />
ainebis tradicia<br />
ainebis enaze rimse niSnavs cekvas da sa–<br />
cekvao simReras. am sityvis pirveladi mniSv–<br />
nelobaa `fexebis bakuni~. fiqroben, rom igi<br />
warmoiSva Selocvis msvlelobisgan: rode–<br />
sac cudi ram moxdeboda sofelSi, xalxi<br />
Camwkrivebuli dadioda fexebis bakuniTa da<br />
xmlebis qneviT. arsebobs rimses ori saxe–<br />
oba: erTia garkveuli stiliT cekva mkafio<br />
ileTebis gareSe. am cekvisTvis arsebobs sa–<br />
mi tipis simRera. pirveli tipi, rodesac ie–<br />
kai (winamZRoli) mReris da danarCenebic yve–<br />
bian; meore tipi – ori jgufi erTmaneTs um–<br />
Reris da mesame tipi – unis<strong>on</strong>Si simRera.<br />
rimses kidev erTi saxeobaa cekva cxovelTa<br />
moZraobebiT 20 .<br />
saxalinze gavrcelebulia koleqtiuri re–<br />
pertuari saxelwodebiT hesiri (heciri) an he–<br />
sire (hecire), romelic ar gansxvavdeba sacek–<br />
vao simRerebisa da jdomiT Sesasrulebeli<br />
simRerebisagan an, zogadad, simRerisa da cek–<br />
visagan. Tumca termini hesiri-iukara (heciri–<br />
yukara) SeiZleba gamoviyenoT mxolod simRe–<br />
rebis aRsaniSnad 21 .