The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ...
The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ... The Fifth International Symposium on Traditional Polyphony ...
176 manana SilakaZe gvxvdeba VII s.-dan VII s.-iT daTariRebul ZeglSi termini Zali simiani instrumentis mni– SvnelobiT (kekeliZe, 1912: 340-341), e.i. am dros sityvis mniSvneloba ukve daviwroebulia, zogadad sakravis aRmniSvneli is manamde iyo (SilakaZe, 1977: 188-191; 2007: 199-200). amgvarad, kavkasiis xalxTa instrumentul musikaSi (instrumentuli hangebi da simReris Tanx– leba) gamokveTilia „tradiciuli musikaluri azrovnebis“ formebi, maT Soris, mravalxmianobis tipi, akompanirebis saxeebi da sxva. instrumentuli Tanxleba qarTuli simebiani sakravis Tavdapirveli da ZiriTadi funqciaa. akompanirebis aRmniSvneli Zveli qarTuli terminebi Sebaneba, dabaneba nawarmoebia sityvidan bani (qarTuli musikaluri folkloris umTavresi niSnis mravalxmianobis arsebiTi kategoria). adiReuri musikaluri kulturis Taviseburebas warmoadgens Jiu – solistis an instrumentuli hangis vokaluri Tanxleba, agebuli asemantikur sityvebze. Jiu adiReuri musikaluri kulturis iden– tobis ganmsazRvreli movlenaa. Jiu niSnavs xmiT Tanxlebas, agreTve akompaniators, „dakvriT Tanmx– lebs“. Jiu tipologiurad Tavisi arsiT, bunebiT qarTuli Sebanebis identuria. instrumentuli Jiu adreuli formebi warmodgenilia adiReuri xemiani sakravis (SiWa-fSina) repertuarSi, kerZod, sakulto-saritualo Janris nimuSebSi. tipologiurad saintereso paralelia zogadad sakravis aRmniSvneli termini fSine da VII s.-dan qarTul werilobiT wyaroebSi arsebuli termini Zali. damowmebuli literatura SilakaZe, manana. (2007). tradiciuli samusiko sakravebi da qarTul-Crdilo-kavkasiuri eTnokulturuli urTierTobani. Tbilisi: kavkasiuri saxli Барагунов, В. Х., Кардангушев, З. П. (составители). (1980, 1981, 1986, 1990). Народные песни и инструментальные наигрыши адыгов. Т. 1, 2, 3, 4. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор Гутов, А. (1981). «Aдыгские сказания о нартах». krebulSi: Народные песни и инструмен-тальные наигрыши адыгов. T. II:5-16. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор Кекелидзе, Корнелий. (1912). Иерусалимский канонарь VII века (Грузинская версия). Тифлис Мацютин, Константин. (1953). «Адыгейские песни». Jurn. Советская музыка. №8 Налоев, Заур. (1980). «У истоков песенного искусства адыгов». krebulSi: Народные песни и инструментальные наигрыши адыгов. Т. 1:7-26. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор Соколова, Алла. (2004). Aдыгская гармоника в контекссте этнической музыкальной культуры. Майкоп: Качество Чич, Гисса. (1984). Героико-патриотические традиции в народно-песенном творчестве адыгов (на историко-этнографическом материале). Диссертация на соиск. учен. степ. канд. исторических наук. Майкоп Шейблер, Трувор (1955). «Кабардинский фольклор». Jurn. Советская музыка. №6:73-79 Шу, Ш.С. (1964). «Музыка и танцевальное искусств». krebulSi: Культура и быт колхозного крестьянства Адыгейской Aвтономной Oбласти. gv. 177-195. Москва-Ленинград
177 MANANA SHILAKADZE (GEORGIA) GEORGIAN AND ADIGHE MUSIC IN THE CONTEXT OF POLYPHONY (TYPOLOGICAL PARALLELS) In the forms of “traditional musical thinking” (I. Zemtsovsky), present in the instrumental music (instrumental tunes and song accompaniment), the type of polyphony, the forms of accompaniment, the mode-intonational features and others are most important. This paper will deal with corresponding forms of accompaniment in relation with polyphony that reflect the early stages of the development of instrumental culture. I should mark in advance, that the departing point is the traditional (and not modern, though even when constructed on the tradition) culture, whose lower chronological border can be reached by the ethnographic material and corresponds to the situation of about the end of the nineteenth century and the twentieth century. In Georgian music and that of North Caucasian peoples, the Adyghes among them, the leading role is played by singing. In comparison with vocal music the role of instrumental music in less important. In Georgian instrumental culture the much higher artistic-musical value of accompanying the song is more noticeable. Both in Georgian and Adyghe instrumental culture the central place is occupied by stringed instruments. In Georgia they are plucked and bow instruments, with the North Caucasian peoples – the Adyghes among them, they are bow instruments.
- Page 125 and 126: The Meanings and C
- Page 127 and 128: The Meanings and C
- Page 129 and 130: The Meanings and C
- Page 131 and 132: ala sokolova. danarTi Alla Sokolova
- Page 133 and 134: 133 natalia zumbaZe, qeTevan maTiaS
- Page 135 and 136: kavkasiel xalxTa mravalxmianoba da
- Page 137 and 138: kavkasiel xalxTa mravalxmianoba da
- Page 139 and 140: kavkasiel xalxTa mravalxmianoba da
- Page 141 and 142: kavkasiel xalxTa mravalxmianoba da
- Page 143 and 144: 143 NATALIA ZUMBADZE, KETEVAN MATIA
- Page 145 and 146: Caucasian Peoples’ Polyphony and
- Page 147 and 148: Caucasian Peoples’ Polyphony and
- Page 149 and 150: Caucasian Peoples’ Polyphony and
- Page 151 and 152: Caucasian Peoples’ Polyphony and
- Page 153 and 154: natalia zumbaZe, qeTevan maTiaSvili
- Page 155 and 156: 155 maia gelaSvili (saqarTvelo) pan
- Page 157 and 158: pankisis xeobis qistebis tradiciuli
- Page 159 and 160: ON THE STUDY OF THE TRADITIONAL MUS
- Page 161 and 162: On the Study of the Traditional Mus
- Page 163 and 164: 163 maka xarZiani (saqarTvelo) samx
- Page 165 and 166: samxmiani simRerebis gaerTxmianebis
- Page 167 and 168: samxmiani simRerebis gaerTxmianebis
- Page 169 and 170: On the Change of Three-Part Songs i
- Page 171 and 172: On the Change of Three-Part Songs i
- Page 173 and 174: 173 manana SilakaZe (saqarTvelo) qa
- Page 175: qarTuli da adiReuri instrumentuli m
- Page 179 and 180: Georgian and Adyghe Music in the Co
- Page 181 and 182: manana SilakaZe. danarTi Manana Shi
- Page 183: Ktradiciuli polifoniis regionuli st
- Page 186 and 187: 186 Jana partlasi mizezis gamo. upi
- Page 188 and 189: 188 Jana partlasi naxevartoniani ki
- Page 190 and 191: 190 ŽANNA PÄRTLAS (ESTONIA) RETRA
- Page 192 and 193: 192 Žanna Pärtlas melodic lines c
- Page 194 and 195: 194 Jana partlasi. danarTi Žanna P
- Page 196 and 197: 196 damwyebi xma qarTul mravalxmian
- Page 198 and 199: 198 Tamaz gabisonia g) mxolod simRe
- Page 200 and 201: 200 Tamaz gabisonia sovs, damwyebis
- Page 202 and 203: 202 Tamaz Gabisonia of these songs
- Page 204 and 205: 204 Tamaz Gabisonia mazhogh). So do
- Page 206 and 207: 206 Tamaz gabisonia. danarTi Tamaz
- Page 208 and 209: 208 Tamaz gabisonia. danarTi Tamaz
- Page 210 and 211: 210 Tamaz gabisonia. danarTi Tamaz
- Page 212 and 213: 212 gerald florian mesneri mosaxldn
- Page 214 and 215: 214 gerald florian mesneri lebi da
- Page 216 and 217: 216 GERALD FLORIAN MESSNER (AUSTRAL
- Page 218 and 219: 218 Gerald Florian Messner gives us
- Page 220 and 221: 220 Gerald Florian Messner Audio Ex
- Page 222 and 223: 222 daviT SuRliaSvili rac Seexeba a
- Page 224 and 225: 224 daviT SuRliaSvili tradicia, rom
176<br />
manana SilakaZe<br />
gvxvdeba VII s.-dan VII s.-iT daTariRebul ZeglSi termini Zali simiani instrumentis mni–<br />
SvnelobiT (kekeliZe, 1912: 340-341), e.i. am dros sityvis mniSvneloba ukve daviwroebulia,<br />
zogadad sakravis aRmniSvneli is manamde iyo (SilakaZe, 1977: 188-191; 2007: 199-200).<br />
amgvarad, kavkasiis xalxTa instrumentul musikaSi (instrumentuli hangebi da simReris Tanx–<br />
leba) gamokveTilia „tradiciuli musikaluri azrovnebis“ formebi, maT Soris, mravalxmianobis tipi,<br />
akompanirebis saxeebi da sxva.<br />
instrumentuli Tanxleba qarTuli simebiani sakravis Tavdapirveli da ZiriTadi funqciaa.<br />
akompanirebis aRmniSvneli Zveli qarTuli terminebi Sebaneba, dabaneba nawarmoebia sityvidan<br />
bani (qarTuli musikaluri folkloris umTavresi niSnis mravalxmianobis arsebiTi kategoria).<br />
adiReuri musikaluri kulturis Taviseburebas warmoadgens Jiu – solistis an instrumentuli<br />
hangis vokaluri Tanxleba, agebuli asemantikur sityvebze. Jiu adiReuri musikaluri kulturis iden–<br />
tobis ganmsazRvreli movlenaa. Jiu niSnavs xmiT Tanxlebas, agreTve akompaniators, „dakvriT Tanmx–<br />
lebs“.<br />
Jiu tipologiurad Tavisi arsiT, bunebiT qarTuli Sebanebis identuria. instrumentuli Jiu<br />
adreuli formebi warmodgenilia adiReuri xemiani sakravis (SiWa-fSina) repertuarSi, kerZod,<br />
sakulto-saritualo Janris nimuSebSi. tipologiurad saintereso paralelia zogadad sakravis<br />
aRmniSvneli termini fSine da VII s.-dan qarTul werilobiT wyaroebSi arsebuli termini Zali.<br />
damowmebuli literatura<br />
SilakaZe, manana. (2007). tradiciuli samusiko sakravebi da qarTul-Crdilo-kavkasiuri eTnokulturuli<br />
urTierTobani. Tbilisi: kavkasiuri saxli<br />
Барагунов, В. Х., Кардангушев, З. П. (составители). (1980, 1981, 1986, 1990). Народные песни и инструментальные наигрыши<br />
адыгов. Т. 1, 2, 3, 4. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор<br />
Гутов, А. (1981). «Aдыгские сказания о нартах». krebulSi: Народные песни и инструмен-тальные наигрыши адыгов. T.<br />
II:5-16. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор<br />
Кекелидзе, Корнелий. (1912). Иерусалимский канонарь VII века (Грузинская версия). Тифлис<br />
Мацютин, Константин. (1953). «Адыгейские песни». Jurn. Советская музыка. №8<br />
Налоев, Заур. (1980). «У истоков песенного искусства адыгов». krebulSi: Народные песни и инструментальные наигрыши<br />
адыгов. Т. 1:7-26. Ред. Гиппиус, Е. В. Москва: Советский композитор<br />
Соколова, Алла. (2004). Aдыгская гармоника в контекссте этнической музыкальной культуры. Майкоп: Качество<br />
Чич, Гисса. (1984). Героико-патриотические традиции в народно-песенном творчестве адыгов (на историко-этнографическом<br />
материале). Диссертация на соиск. учен. степ. канд. исторических наук. Майкоп<br />
Шейблер, Трувор (1955). «Кабардинский фольклор». Jurn. Советская музыка. №6:73-79<br />
Шу, Ш.С. (1964). «Музыка и танцевальное искусств». krebulSi: Культура и быт колхозного крестьянства Адыгейской<br />
Aвтономной Oбласти. gv. 177-195. Москва-Ленинград