Porat, suton na pla`i Porat, at the beach at sunset 44
Krk je srednjoj Europi najbli`i i najdostupniji mediteranski otok do kojeg se mo`e sti}i cestom, morem ili zrakom. Danas Krk najvi{e prihoda ostvaruje od turizma koji ima stogodi{nju tradiciju. Na otoku je razvijena petrokemijska industrija. Tu je ishodi{te Jadranskog naftovoda s prekrcajnim terminalom, zatim je razvijeno graditeljstvo, radi nekoliko manjih tvornica: za proizvodnju netkanog tekstila, PVC galanterije, konopa, vi{e brodogradili{ta, marina, poljoprivrednih zadruga i vinarskih podruma, pogon za preradu maslina i prozvodnju maslinovog ulja te niz servisa i manjih obrtni~kih pogona. Na sjeveroistoku kod Omi{lja, starog frankopanskog ka{tela, otok se pribli`io kopnu na ne{to vi{e od 600 metara koliko je tu {irok Tihi ili Burni kanal, prozvan po nepredvidivim }udima o{trih vjetrova i pogibeljnog mora. Tu je 1980. godine izgra|en i u slikovit pejza` skladno uklopljen Kr~ki most ukupne du`ine od 1430 metara koji je povezao otok s kopnom. Gradnja mosta zapo~ela je 1976., a kao osnovni nosa~ poslu`io je oto~i} Sv. Marko, nekada Almis, u ~ijim je vodama u 1. stolje}u prije Krista vo|ena bitka za rimsko prijestolje izme|u flota Pompeja i Cezara. Kr~ki most, ranije zvan Titov most, sastoji se od dva armiranobetonska luka; ve}eg izme|u Sv. Marka i kopna koji je preuzeo primat najdu`eg na svijetu i manjeg izme|u Krka i Sv. Marka. Most je u potpunosti promijenio sudbinu `itelja otoka i otvorio velike mogu}nosti za budu}i razvoj. U neposrednoj blizini mosta izgra|ena je i zra~na luka koja mo`e prihvatiti zrakoplove najve}ih kapaciteta u internacionalnim letovima. Ovakav suvremeni razvoj otoka stvorio je gospodarsku i demografsku polarizaciju, s koncentracijom na obali, pa se brojem stanovnika pove}avaju samo naselja na obali ili neposredno uz obalu. Sre}om, obala je privla~na i vrlo razvedena, tako da se obalna crta Krka razvija u du`ini od ~ak 189,3 km. S najdu`om linijom od gotovo 40 km, naj{irom od 20 km i najmanjom oko 4 km, Krk nalikuje velikom plove}em trokutu. Me|u tisu}u hrvatskih otoka na Jadranu u reljefnom, pa i u geolo{kom i pedolo{kom smislu, Krk je jedan od najzanimljivijih. Njegov je reljef neobi~no raznolik - penje se od sjeverozapada prema jugoistoku – od slikovitih pitomih draga i uvala preko plodnih polja i gustih {uma sa submediteranskom vegetacijom pa do predjela gologa kr{a i pravih brdskih pejza`a. Nailazimo i na tri potoka, dva jezera i pedesetak jama, pe}ina i spilja. Najvi{i vrh Obzova visok je oko 570 m. U osnovi pru`anje reljefa ima dinarski smjer (od jugoistoka prema sjeverozapadu), a izmjenjuju se ulegnu}a i ispup~enja, uglavnom fli{ne sinklinale i kr{ke antiklinale. Najizrazitija sredi{nja udolina, pitoma, s povr{inskim vodama, prostire se od Omi{lja, preko Dobrinja i Vrbnika do Ba{ke ~iji su potopljeni dijelovi Ba{}anski i Omi{aljski zaljev. U okviru ove sinklinale smjestila su se ~etiri idili~na kr~ka polja: Omi{aljsko, Dobrinjsko, Vrbni~ko i Ba{}ansko. Prema energiji reljefa, pa i prema naseljenosti, na otoku Krku se izdvajaju tri specifi~ne cjeline. Sjeverni Krk je ne{to uzvi{en i bre`uljkast, uglavnom kr{evit. Obuhva}a najsjeverniji dio otoka izdvojenog the Equator and the North Pole, the island being crossed by the 45 th parallel. At the very gateway to western Europe, at the crossing of the alpine-central European and the Dinaric-Mediterranean spaces, this island with amazingly attractive landscapes, idyllic settlements and renowned tourist resorts is only a few hours away by car from the heart of Europe. Krk is the closest and the most accessible island to central Europe and it can be reached by road, sea or air. Today, Krk earns most of its revenues from tourism, whose tradition is a century old. The oil and chemical industry have developed on the island. It is the departing point of the Adriatic oil pipeline with a loading terminal. The construction industry has also evolved. Several smaller factories are operational, producing unwoven textiles, PVC items and rope. Additionally, several shipyards, marinas, farming cooperatives, wine cellars, olive processing and olive oil production plants abound along with many craftsmen’s shops and smaller plants. In the northeast by Omi{alj, the old Frankopan castle, the island came close to the mainland to some 600 meters, which is the length of the Tihi or Burni Channel, named after the unpredictable disposition of the strong winds and the deadly sea. In 1980, this was the site of the construction of the Krk Bridge which fit harmoniously into the picturesque scenery connecting the island with the mainland. The construction of the 1,430 m long bridge commenced in 1976, with the islet of St. Mark serving as the central prop. Once called Almis, the waters surrounding this islet saw the battle for the Roman throne conducted between the fleets of Pompeii and Caesar in the 1 st century BCE. The Krk Bridge, originally named the Tito Bridge, consists of two arches of reinforced concrete, the larger one between St. Mark and the mainland which had taken the lead as the longest in the world, and the smaller one between Krk and St. Mark. The bridge has entirely changed the fate of the residents of the island, and opened up great possibilities for future development. An airport equipped to accept the largest international airplanes was constructed in the close proximity of the bridge. Such modern development of the island created an economic and demographic polarization with a concentration on the coast so growth was experienced only by those settlements located on the coast or in its proximity. Fortunately, however, the coast is attractive and very indented which makes the coastline of Krk 189.3 km long. Its longest line reaching 40 km, the widest 20 km and the shortest four km, Krk resembles a large floating triangle. Among the thousand Croatian islands, Krk is one of the most interesting for its relief, geological and pedological characteristics. Its relief is unusually diverse, rising from the northwest to the southeast, ranging from the picturesque gentle coves and bays, and fertile fields and dense forests with a sub- Mediterranean vegetation, to the barren karst and true mountainous landscapes. There are three creeks, two lakes and some four dozen pits and caves.Obzova is the highest peak of some 570 m. Basically, the layout of the relief follows the Dinaric direction, from the 45
- Page 1 and 2: PETAR TRINAJSTI] KRK Grad i otok Th
- Page 3: Grad i otok The Town and Island of
- Page 7: Kr~ki most The Krk Bridge
- Page 11: Marina Punat Punat Marina
- Page 15 and 16: Grad i otok The Town and Island of
- Page 17: Nakladnik / Publisher GRAFIKA ZAMBE
- Page 20 and 21: Malobrojne se zemlje svijeta mogu d
- Page 26: Kroz nestalne vjekove na Krk, otok
- Page 30: Fulfinium, ostaci bazilike iz 5. st
- Page 34: Svaki je hrvatski otok svojom sudbi
- Page 39: [ljun~ane pla`e kod Stare Ba{ke i B
- Page 45: Pogled s uvale Voz na oto~i} Sv. Ma
- Page 50 and 51: Pogled na uvalu Ogrul, Vinca i Rt G
- Page 52 and 53: ozna~uje suhu granu ili slamku tj.
- Page 55: Gradska kula i Vela placa Municipal
- Page 62 and 63: Krk, pla`a na Purpureli (str. 58-59
- Page 66: Na Krku raste 1300 poznatih biljnih
- Page 69: Omi{alj (str. 68.-69.) Omi{alj (pp.
- Page 75: Ba{ka
- Page 79 and 80: Punat
- Page 81: Polje i [ilo Pinezi}i Vrbnik (str.
- Page 86: Grad Krk izvor je oto~kog `ivljenja
- Page 91: U {etnji ulicama grada Krka Taking
- Page 95 and 96: Suton u Krku Sunset in Krk
- Page 97 and 98:
Upoznaju}i prirodu s kojom i od koj
- Page 100 and 101:
Dive}i se ljepoti ulova ~ovjek naj~
- Page 102 and 103:
Ve} vi{e od dva milenija odvija se
- Page 106 and 107:
Detalj Frankopanske pale iz 1477. g
- Page 108:
Frankopanski ka{tel s grbom sv. Mar
- Page 111 and 112:
1393. do 1432. bio je vje{t, poduze
- Page 113:
zastave” koju je zamjenio kamenim
- Page 117 and 118:
ila prekrivena morem, bila plodno t
- Page 120 and 121:
Danas je to oto~i} Ko{ljun, “otok
- Page 125 and 126:
Pitoma Puntarska draga, me|u najlje
- Page 127 and 128:
Znanost je potvrdila da maslinovo u
- Page 129 and 130:
Crkvica Sv. Dunata The church of St
- Page 131 and 132:
upravljalo brodom. Kormilo koje se
- Page 136 and 137:
134
- Page 139 and 140:
Mo{una, pastirski stan na visoravni
- Page 141:
Veli mergar 139
- Page 149 and 150:
Splet groma~a iznad Ba{ke A cluster
- Page 151:
~ak smije{na, ali za mene je ona je
- Page 154 and 155:
Inicijal Prvog vrbni~kog misala iz
- Page 156 and 157:
Ve}ina ljudi danas nije u stanju de
- Page 159:
Crkvica Sv. Lucije u Jurandvoru gdj
- Page 167 and 168:
Berba gro`|a u Priletima Grape harv
- Page 169:
Za oca nije bilo mjerilo isplati li
- Page 175:
Trs je bio sveta biljka jo{ u najst
- Page 179:
Za Vrbnik mnogi ka`u da je grad umj
- Page 183 and 184:
Sje}anje na pro{lost Memories of ti
- Page 188 and 189:
Oko Nove godine je vrijeme koledve
- Page 190 and 191:
Oduvijek je zabava, igra, {ala i ra
- Page 194 and 195:
Grad i otok The Town and Island of
- Page 196:
ISBN 953-98100-9-4 9 789539 810090