Upute za doradu prijava na DS Arhitektura i urbanizam 08.03.2013 ...
Upute za doradu prijava na DS Arhitektura i urbanizam 08.03.2013 ...
Upute za doradu prijava na DS Arhitektura i urbanizam 08.03.2013 ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kandidat: Zora<strong>na</strong> Protić<br />
Zagreb, 04. ožujak 2013.<br />
Tema z<strong>na</strong>nstveno-istraživačkog interesa:<br />
arhitektura dodane vrijednosti – inovativni pristupi europske prakse<br />
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
Poslijediplomski doktorski studij<br />
Studijski program <strong>Arhitektura</strong><br />
Teme holističkog pristupa projektiranju i društve<strong>na</strong> odgovornost u arhitekturi u<br />
nekom obliku se kod mene provlače kroz sve autorske projekte i reali<strong>za</strong>cije, kroz rad<br />
<strong>na</strong> edukaciji stude<strong>na</strong>ta, budućih profesio<strong>na</strong>laca, te u skorije vrijeme i kroz stručne<br />
radove. Takav pristup u projektiranju očituje se od odabira ulaznih premisa do<br />
projektantskog rješenja detalja izvedbe i odabira tehnologije izvođenja građevine.<br />
Pretpostavljajući da svaki arhitektonski tip ima jasno izrečenu <strong>na</strong>mjeru, pojava<br />
fenome<strong>na</strong> ambivalentnog pristupa projektiranju redefinira društveni, kulturni i<br />
ekonomski položaj arhitekture. Senzibilizirani pristup lokaciji stvara minimalni otisak<br />
unutar urbane strukture i/ili prirodnog okoliša. Inovativnost u pristupu urbanom<br />
planiranju i projektiranju očituje se kroz veliki broj aspekata, a ovdje ću se osvrnuti <strong>na</strong><br />
neke kojima sam se bavila.<br />
Pojavnost arhitekture često je neplanira<strong>na</strong>, bez autoriteta, <strong>na</strong>staje kao rezultat<br />
protočnog prostora bez jasne hijerarhije, s <strong>na</strong>jrazličitijim sce<strong>na</strong>rijima korištenja. Da<strong>na</strong>s<br />
tranzicijsko doba omogućuje veću vidljivost ovog fenome<strong>na</strong> premda je partikularno<br />
oduvijek prisutan. Jedan takav primjer je kulturni centar s galerijom Le point du jour u<br />
Cherbourgu u Francuskoj iz 2006. godine, arhitekta Érica Lapierre. Lokacija objekta<br />
se <strong>na</strong>lazi u industrijskoj zoni uz glavnu prometnicu u blizini mora. Forma<br />
predimenzionirane arhetipske dvostrešne kuće, sa ceste djeluje poput skladišta. S<br />
izrazito malom investicijom Lapierre je projektirao građevinu betonske konstrukcije sa<br />
vanjskom <strong>za</strong>vršnom oblogom hidroizolacijskim bitumenskim ljepenkama <strong>na</strong> oplati<br />
<strong>za</strong>štićene aluminijskom folijom. Takva obloga, osim što je izrazito jefti<strong>na</strong>, reflektira<br />
okoliš i vizualno odgovara <strong>na</strong> blizinu mora. Pod prizemlja u cijelosti je prekriven<br />
asfaltom kao i pristupno parkiralište. Na taj <strong>na</strong>čin arhitekt prenosi ambijent ulice u<br />
interijer galerije. Svi materijali korišteni u gradnji su ugrađeni bez <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dne obrade,<br />
dok detalji ostaju vidljivi, izvedeni velikom preciznošću, te omogućuju vidljivost<br />
strukture koja u klasičnoj gradnji ostaje <strong>za</strong>tvore<strong>na</strong>.<br />
Promjenljivost programa se očituje kroz inovativni pristup projektiranju koji<br />
većinom podrazumijeva njegovu čitljivost <strong>na</strong> nivou primarne konstrukcije, gdje<br />
oblikovanje postaje neutral<strong>na</strong> po<strong>za</strong>di<strong>na</strong> nepredvidivog sadržaja i ostvaruje se kroz<br />
jednostavnost korištenja. Varijabilnost prostora omogućuje njezi<strong>na</strong> fleksibilnost uz<br />
redukciju površine. Ogledni primjer takve arhitekture je kuća Laptaine u Boredauxu u<br />
Francuskoj, arhitekata Anne Lacaton i Jean-Philippe Vassala. Oni se bave<br />
takozvanom nježnom revolucijom, fokusirajući se u projektima <strong>na</strong> izgradnju prostora<br />
dodane vrijednosti u okviru predviđenih sredstava. Ta doda<strong>na</strong> vrijednost uvelike se<br />
odnosi <strong>na</strong> povećanje projektirane površine, ali također i <strong>na</strong> kvalitetu, višez<strong>na</strong>čnost te<br />
fleksibilnost prostora. Stvaraju doktrinu koju sami <strong>na</strong>zivaju „stanovanje<br />
egzistencijalnog maksimuma“.<br />
Ekonomičnost izvedbe očituje se racio<strong>na</strong>lnim korištenjem industrijskih<br />
materijala, niže cijene i primjerene tehničko tehnološke izvedbe. Jedan od pionira<br />
takvog pristupa, <strong>za</strong>nimljiva je ličnost tehnologa, di<strong>za</strong>jnera, arhitekta Jea<strong>na</strong> Prouvéa<br />
(1901. – 1984.). Među prvima je primijenio industrijsku tehnologiju u arhitekturi. Kroz<br />
konceptualni di<strong>za</strong>jn tretirao je razradu projekta kuće poput proizvodnje <strong>na</strong>mještaja.<br />
Njegov fokus interesa bio je <strong>na</strong> proučavanju prirode materijala (aluminij, nehrđajući<br />
čelik), razradi njegovih spojeva, proizvodnji gotovih sklopova te u ko<strong>na</strong>čnici, sklapanju<br />
cjelovitog proizvoda. Razdvojio je termine nosivih i nenosivih eleme<strong>na</strong>ta, te proučavao<br />
mogućnosti učinkovitog di<strong>za</strong>j<strong>na</strong>, što je rezultiralo novim konstruktivnim mogućnostima.<br />
Nakon Drugog svjetskog rata projektira montažne kuće <strong>za</strong> izbjeglice, te industrijske<br />
zgrade, čijom je masovnom proizvodnjom doprinio urbani<strong>za</strong>ciji poslijeratne Francuske.<br />
Socijal<strong>na</strong> održivost je specifičnost društveno odgovorne arhitekture. O<strong>na</strong><br />
podrazumijeva uključivanje <strong>za</strong>jednice kroz planiranje, upravljanje i aktivi<strong>za</strong>m. Korisnik<br />
se pojavljuje kao relevantni kritičar i aktivni sudionik u donošenju ključnih odluka.<br />
Aktivnim odnosom spram okoliša, arhitektura se integrira u susjedstvo. Na taj <strong>na</strong>čin<br />
lokacija postaje potent<strong>na</strong> <strong>za</strong> sve vidove društvenih i kulturnih programa, a prostor<br />
Tema z<strong>na</strong>nstveno-istraživačkog interesa 1
Change language