Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mr.sci. Boris Ilijanić, arh.<br />
<strong>URBANA</strong> <strong>GENEZA</strong><br />
Rektifikacija starih planova<br />
Herceg Novi-Stari grad<br />
Crna Gora, Istočna obala Jadranskog mora<br />
istraživački rezime<br />
Herceg Novi, Chieti, Wellington, 1985-1998
„OMNIA QUAE CERNIS MAGNO CONSTRUCTA LABORE:<br />
MOENIA,TEMPLA,DOMUS,FONTES,STABULA, ATRIA THERMES”<br />
„Sve što ti oko motri veljim je izgrađeno trudom:<br />
zidine, crkve, kuće, česme, staje dvori i kupatila”<br />
1
1.- Kanli Kula,<br />
2.- Potkovičasta kula,<br />
3.- Izvor Karadža,<br />
4.- Zapadna vrata,<br />
5.- Sv.Arhanđel Mihailo,<br />
6.- Kula Sv.Jeronima,<br />
7.- Peraška vrata,<br />
8.- Upravni objekat,<br />
9.- Sv.Jeronim,<br />
10.- Sv.Frano/Sv.Leopold/,<br />
11.- Zvonik Sv.Jeronim,<br />
12.- Forte Mare,<br />
13.- Kula Sv.Anta,<br />
14.- Tvrđava Mezaluna<br />
/polumjeseca/<br />
3
Boris Ilijanić<br />
<strong>URBANA</strong> <strong>GENEZA</strong><br />
Herceg Novi – Stari grad<br />
(istraživački rezime)<br />
5
Ovaj rad je izrađen kao dio magistarske teze u okviru<br />
postdiplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:<br />
„Urbanizam i Prostorno planiranje“ pod voditeljstvom prof.dr. Bruna<br />
Milića.<br />
Glavni konsultanti na terenu, kojima dugujem veliku zahvalnost bili<br />
su prof.dr. Jerko Marasović iz Splita, prof Svetislav Vučenović iz<br />
Beograda, mr Ilija Pušić arheolog iz Herceg Novog, mr. Gligo Odalović<br />
iz Herceg Novog, zatim ustanovama:<br />
Republički Zavod za zaštitu spomenika kulture Crne Gore,<br />
Hercegnovski Arhiv.<br />
Arhitektonsko snimanje i izradu dokumentacije uradili su saradnici<br />
Zavoda za projektovanje i urbanizam Herceg Novi.<br />
Istovremeno se zahvaljujem osoblju institucija: Muzej Correr u<br />
Veneciji, Biblioteka Marciana u Veneciji, Biblioteka San Marco u<br />
Veneciji, Državnom Arhivu Venecije, Ratnom Arhivu u Beču na usluzi<br />
prilikom pretraživanja arhivskih dokumenata.<br />
Zahvaljujem za korišćenje privatnih dokumenata mr. Jovici<br />
Martinoviću arheologu iz Kotora i fotografu gospodinu Stevu Lepetiću iz<br />
Herceg Novog, a prof.dr. Radmili Benderać na pomoći pri sređivanju i<br />
organizovanju teksta.<br />
autor<br />
7
Sadržaj<br />
Predgovor ......................................................................................................7<br />
Osnovni motivi, ideje i problematika ........................................................15<br />
Terminologija i istraživački metod............................................................17<br />
Urbani razvoj kroz rektifikaciju starih planova .......................................25<br />
Nulta faza(KOD 010) ..........................................................................27<br />
Uslovi za razvoj grada/do 1382/(K0D 020)........................................ 31<br />
Srednjovijekovni grad/1382 do 1482/(K0D 030)................................ 35<br />
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/(KOD 040 i 050) ................39<br />
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/(KOD 060)..........................61<br />
Stari grad Herceg Novi pod Austrijskom upravom/1797 do 1918/<br />
(KOD070) .............................................................................................85<br />
Savremeni Stari grad Herceg Novi/1918 do 1982/(KOD 080)...........95<br />
Zaključci i sugestije ..................................................................................113<br />
Bibliografija ............................................................................................. 117<br />
Spisak fotografija..................................................................................... 118<br />
13
I Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
15
16<br />
Poglavlje I
Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
Shvatajuci aglomeraciju starog urbanog jezgra Herceg Novog,<br />
kulturnom, estetskom, umjetničkom i turističkom vrijednošću, a obzirom<br />
na vremensku distancu, kao istorijsko kontinuirani urbani kvalitet,<br />
postavio se do voljno motivisan zadatak za istraživanje u oblasti urbane<br />
geneze.Veća pažnja, koju ovaj prostor zaslužuje aktuelizirana je naročito<br />
nakon poznatih destrukcija u pogledu urbanog života jezgra, i u fizičkom<br />
i u duhovnom smislu. Znano je da je zemljotres od 15.04.1979. godine<br />
samo ubrzao jedan proces umiranja istorijskog jezgra Herceg Novog, jer<br />
je i ranije ovaj prostor već bio predodređen za formiranje „slum“<br />
aglomeracije, kako su na to ukazivali životni tokovi, a naročito stihija u<br />
planiranju.<br />
Motivi za ovaj rad jos su vise potencirani saznanjem da ranije nije<br />
bilo aktivnosti u ovoj urbanoj aglomeraciji u pravcu plansko istraživačkih<br />
radova, te da nas u budućnosti, očekuje značajno osjetljiv i delikatan<br />
posao i u planiranju obnove i revitalizacije Starog Grada. Zbog toga ovaj<br />
rad ima pretenziju da obrađuje urbanu genezu istorijskog jezgra Herceg<br />
Novog u cilju boljeg sagledavanja njegove današnje situacije u prostoru<br />
i da pomogne istraživačkim i planerskim ekipama u cilju pravilnijeg<br />
pristupanja rješavanju problema.<br />
Terminologija i istraživački metod<br />
Kad se govori o istraživanju urbane geneze starog gradskog urbanog<br />
jezgra neosporno je da moramo bar djelomično obratiti pažnju na<br />
terminologiju, koja je u tom domenu prisutna.<br />
Svaki od pojmova, koji su ovdje zastupljeni imaju specifično značenje,<br />
zato su vjerovatno i teže razumljivi. Sa dodatnim opisom, koji bolje<br />
označava njegovo značenje i obuhvatijivost možemo ga lako i pravilno<br />
upotrebiti. U praksi, mnogi pojmovi među sobom se zamjenjuju, dijelom<br />
radi jezičkih nasljednosti, ali češće radi nepoznavanja pravog značenja.<br />
Istorijski prostor označava prostor posebnog istorijskog događaja i<br />
posve napadno se upotrebljava u imenu nekog mjesta<br />
17
Poglavlje I<br />
Istorijska mjesto označava dio mjesta ili cijelo mjesto, kao istorijsko<br />
urbanu cjelinu<br />
Istorijski kompleks, jezgro označava sveobuhvatni urbani<br />
spomenik sa ambijentom<br />
Ambijent urbane cjeline označava bitan kvalitet nekog prostora u<br />
istorijskom, kulturnom, likovnooblikovnom smislu, što se odražava na<br />
urbanu cjelinu.<br />
Sanacija (asanacija) označava „zdravljenje“ materijala i<br />
konstrukcija, ali i urbanog života.<br />
Revitalizacija označava funkciju omogućavanja opstanka urbanog<br />
života<br />
Integralna rekonstrukcija označava ponovnu izgradnju<br />
Restauracija označava djelomičnu obnovu prvobitnosti<br />
Rektifikacija (lat.rectificatio) označava ispravljanje,<br />
poprav1janje, mat.pretvaranje krive linije u pravu, određivanje dužine<br />
krivih linija<br />
Rektifikovati (lat.rectificare od rectus) ispravljati, ispraviti,<br />
popravljati, poboljšati, dotjerati, mat.odrediti dužinu krive.<br />
Proučavanje paleogeneze, urbanizacije i samog urbanizma Herceg<br />
Novog temelji se na izvornoj građi, kao i svako drugo istorijsko<br />
istraživanje. Ti izvori su pisani, crpljeni iz djela raznih pisaca,<br />
savremenika prošlih vremena i današnjih, ali i iz tekstova na<br />
epigrafskim spomenicima. Za ta razmatranja su od velike važnosti i<br />
materijalni ostaci ranijih naselja i elemenata arhitekture, do sada<br />
otkriveni i obrađeni arheološkim istraživanjima na istom lokalitetu i u<br />
blizoj i daljoj okolini.<br />
U rješavanju mnogih problema iz domena urbanizma i urbanizacije<br />
konkuriše više disciplina, od kojih svaka ima svoje područje istraživanja<br />
i svoje metode naučnog rada.Takav interdisciplinarni pristup<br />
istraživanju u urbanoj probematicii preporučili su jos stari klasični pisci:<br />
Aristotel kod Grka i Vitruvije u Rimu.<br />
18
Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
Savremene urbaniste često i život prisiljava da se okrenu problemu<br />
istorijskog urbanizma, da se upoznaju sa rezultatima istraživanja do<br />
kojih su došli arheolozi, istoričari, istoričari umjetnosti; uvijek kada<br />
prionu na zadatak da traže nova rješenja za gradove ili njihove dijelove<br />
sa dužom urbanom tradicijom. Jezgro tih gradova, kada su u pitanju<br />
gradovi istočne obale Jadrana, veoma često imaju svoje početke u<br />
antičkom razdoblju i isto tako mnogi od tih gradova formiranih u<br />
srednjem vijeku, izgradili su svoja urbana jezgra na osnovu jedne<br />
apstraktne, ali uvijek prisutne ideje mediteranskog tipa grada, koji je<br />
ovdje doživio autonomni organski razvoj od protourbanog do danas.<br />
Izrada rektifikacija starih crteža u domenu proučavanja urbane<br />
geneze gradova je veoma značajna, jer kao istraživački metod, koji nije<br />
primjenjivan ranije, omogućava otkrivanje niza novih činjenica i baca<br />
novu svijetlost na nepoznanice urbanog razvoja.<br />
Iako je, u narednim podglavljima urbani razvoj grada Herceg Novog,<br />
kao primjera za primjenu navedenog istraživačkog metoda, prikazan,<br />
kao i obično, hronološki prema redosljedu nastanka pojedinih faza, u<br />
procesu istraživanja, kroz rektifikacije, išlo se obrnutim putem, od<br />
poznatih činjenica kakve su danas, pa prema nepoznatim u prošlost i to<br />
po pojedinim fazama.<br />
Ove faze su podjeljene u osam (8) osnovnih kodova, gdje pojedini<br />
imaju i podkodove.<br />
Svaki kod, bilo osnovni ili pomoćni, a koji karakteriše određeni stari<br />
crtež, ima niz jedinica (listova) i sve zajedno ga objašnjavaju. Svi kodovi<br />
i njihov međusobni položaj jasno se sagledavaju prikazom u priloženoj<br />
tabeli.<br />
Može se pouzdano tvrditi da najranije prilično istinite informacije o<br />
gradskim naseljima na obali istočnog Jadrana, daju katastarski planovi<br />
sa kraja 19. vijeka. Na primjeru Herceg Novog to je Austrijski<br />
katastarski plan iz 1890.godine. Ako se zna da su pomenuti gradovi u<br />
svom razvoju stagnirali do početka 20. vijeka, onda su pojedini dijelovi<br />
ovog plana dokumenti i ranijih faza, oblika urbane aglomeracije.<br />
Rektifikacije starih crteža rađene su precrtavanjem istih preko<br />
ažuriranih geodetskih podloga iz današnjeg doba, u razmjeri 1:1000 uz<br />
korištenje svih savremenih pomagala i uređaja. Ovakve rektifikovane<br />
19
Poglavlje I<br />
crteže možemo direktno koristiti u daljim obradama.<br />
Detaljnije rečeno, rađeno je po sledećoj metodi: Stari plan; čiji negativ<br />
posjedujemo, geodetskim metodama, reambulacije, je doveden u<br />
razmjeru 1:1000 i preklopijen preko savremene ažurirane geodetske<br />
situacije, plana 1:1000 na astralon foliji, da bi se izbjegle deformacije<br />
papira i time postigla što veća vijernost sa stvarnim dimenzijama. Zatim<br />
je preko ova dva plana iscrtavana rektifikacija starog plana oslanjajući<br />
se na prave dimenzije iz današnjeg plana i na poznate podatke za<br />
obrađivani period iz arhivske građe.Na taj način dobili smo rektifikovan<br />
stari plan.<br />
Ako je uz taj stari plan bila prikazana i perspektiva, onda je njena<br />
rektifikacija rađena na isti način.<br />
Kao krajnji rezultat i jedne i druge rektifikacije crteža, imamo novu<br />
interpretaciju, koja je proizišla iz novootkrivanih činjenica kroz samo<br />
rektifikovanje.<br />
Godine 1982, a u skladu sa zaključcima Stalne Konferencije gradova,<br />
a u pogledu izučavanja urbanog razvoja gradova jadranske obale,<br />
utvrđen je ovaj jasan metod, koji se primjenjuje i na izučavanje urbanog<br />
razvoja Splita. U tom smislu ovaj gore navedeni metod je razrađivan i u<br />
saradnji sa istraživačima iz Splita, Arhitektonskim fakultetom iz<br />
Zagreba, odsjek Split, „Centar za Arhitekturu i Urbanizam” korištena je<br />
naprava za crtanje konstruisanih perspektiva sa zadatim elementima,<br />
kako je to dato u prilogu položaja Starog grada Herceg Novog.<br />
20
Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
21
22<br />
Poglavlje I<br />
001
Osnovni motivi, ideje i problematika<br />
002<br />
23
24<br />
Poglavlje II
II Urbani razvoj<br />
kroz rektifikaciju starih planova<br />
25
26<br />
Poglavlje II
Nulta faza(KOD 010)<br />
Urbani razvoj kroz rektifikaciju starih planova<br />
Nulta faza (KOD 010)<br />
Za što svestraniju i cjelokupniju sliku i obuhvat svih činjenica, koje<br />
utiču i koje bi mogle uticati na urbanu problematiku starog gradskog<br />
jezgra Herceg Novog osvrnimo se dakle, na istorijske uslove nastanka i<br />
razvoja Herceg Novog.<br />
Župa Dračevića spada u red srednjovjekovnih pokrajina, koje su<br />
osnovali naši preci, doselivsi se u primorske krajeve. Naseljeno slavensko<br />
stanovništvo brzo je počelo osnivati svoje društveno upravne organizacije<br />
po uzoru na one koje je imalo u staroj domovini. Istina ove organizacije,<br />
ugledale su se, u mnogome, na slične ustanove kod starosjedilaca.<br />
Mnogobrojne tekovine ilirske i rimske civilizacije uticale su na<br />
društveno formiranje naših predaka, ne samo u organizacionom pogledu<br />
već i u kulturnom, urbanom i sl. Znatni arheološki i epitafski spomenici<br />
nađeni na ovoj teritoriji jasno i nedvosmisleno govore o tome.<br />
Dolaskom na obale jadranskog mora Slaveni naseljavaju obradive<br />
površine, koje su bile aktivne i sposobne za poljoprivrednu delatnost još<br />
iz rimskog doba. Ovi predjeli bili su povezani glavnom komunikacijom,<br />
arterijom „via Adriatica“. Tu spadaju župe: Stonska, Zrnovica (kod<br />
Epidaura), Grbalj, Konavle i Dračevica.<br />
„Orbini veli, da su Boku, trojanski bjegunci, posle dugog lutanja,<br />
naselili, a drugi, da je Sicilija njena mati, jer je Dionisie, sirakuški<br />
tiranin, poslao naseobine onamo; neki je i starijom smatraju. Pleme<br />
ilirsko Enhelei (jeguljari) stanovaše, gdje su danas općine hercegnovska<br />
i risanska, a Adrijeri, gdje su danas općine grbaljska, budvanska,<br />
pastrovska i na poluotocima Lustica i Vrmac. Livije i Plinije vele, da<br />
bijahu 'Labeates' ilirski ogranci, gdje je danas Crna Gora i Krivošije.“ 1<br />
Glavna primorska cesta rimskog vremena, koja je išla od Salone,<br />
preko Ad Movas (kod Imotskog) na Bigeste (Humac kod Ljubuškog),<br />
Naronu i odatle primorjem na Epidaurum (Cavtat).<br />
1Savo Nakićenović: „Boka“, Antropogeografska studija; Srpska akademija<br />
Beograd.1913.god.<br />
27
Od Epidaura iđaše na Sutorinu, a odatle kroz Boku i to najprije kroz<br />
Hercegnovsku krajinu (Stolium), pokraj mora na Risan, Perast,<br />
Orahovac i Dobrotu (Duleidia) za Kotor. Od Kotora iđaše na Škaljare,<br />
preko Troice i Grblja na Budvu, Lastvu itd. Ovim vojničkim putem Boka<br />
je došla u neposredan dodir sa Dalmacijom, Epirom, Enheleima,<br />
Travuljanima i Dukljanima, te im bez dvojbe donosaše velike koristi.“ 2<br />
„U Sutorini pak, bila je rimska tvrđava: zato se valjda i zove<br />
Sutorina/Sub turris/.Tu se vojničke i trgovačke promjenjivale i<br />
odmarale.“ 3<br />
„Godine 395. po Hr., pošto se Rimsko carstvo podjelilo u istočno i<br />
zapadno, Boka pripada zapadnom. Poslije biva seoba naroda uslijed koje<br />
Boka postrada. Teodorih, kralj Ist.Gota, osvaja Boku 489.god. te pod njim<br />
ostaje do 535.god. kad je Justinian ote Ist. Gotima, te da bi je osigurao<br />
od navale divljih naroda, godine 532. gradi tvrđavu Kotor (Cattaro). Zna<br />
se da je Kotor primio hrišćanstvo u to doba, jer se spominje god. 451.<br />
Paulus Episcopus Cathari civitalis Histor coucil. p. 597.), a isto tako<br />
jedan drugi (Johannes) iz 649.god. (Hist.conc. 603). Iz ovog doba su<br />
vizantijski gradovi Stole (Stolium), Porto Rose, gradovi koje porušiše u<br />
IX v. Saraceni ili usred potresa propadoše.” 4<br />
Oko 1018. godine Dračevica spada pod zetsku državu, a godine 1197.<br />
potpada pod Nemanjiće. Posle Nemanjića Dračevica dolazi pod bosansku<br />
državu i konačno krajem maja 1382.god. bosanski kralj Tvrtko I<br />
Kotromanić, polaže temelje za izgradnju grada u sredini župe Dračevice,<br />
u romantičnom Topljanskom zalivu Boke kotorske.<br />
28<br />
2 Ibidem<br />
3 Ibidem<br />
4 Ibidem<br />
Poglavlje II
Nulta faza(KOD 010)<br />
29
30<br />
Poglavlje II
Uslovi za razvoj grada/do 1382<br />
Uslovi za razvoj grada /do 1382.god./(KOD 020)<br />
Sigurno je veoma interesantno potražiti odgovor na pitanje šta su to<br />
prvi graditelji vidjeli na lokaciji današnjeg Starog grada Herceg Novog?<br />
To je veoma značajno pitanje sa stanovišta proučavanja urbane<br />
geneze svake pa i ove urbane aglomeracije. Zašto je grad nikao i zadržao<br />
se do danas na ovoj lokaciji? U procesu izrade rektifikacija starih planova<br />
obrađena je faza (KOD 010), koja jasno stvara sliku topografije terena i<br />
njegov reljef, istaknute tačke i izvore kvalitetne vode.<br />
Jasno se vidi da je teren, naročito prema zapadu strmih litica, koje<br />
se pružaju od mora prema kopnu cca 380m dužine. One počinju sa<br />
morske strane, prirodnim uzvišenjem (gdje je danas tvrđava Forte Mare)<br />
i završavaju se istaknutim brežuljkom na kopnu sa kotom 85m (gdje je<br />
danas tvrđava Kanli Kula)<br />
Pored ovoga, niz stijena i hridi, ostavljalo je mogućnost, sa<br />
minimalnim građevinskim intervencijama izradu solidne odbrambene<br />
linije. U podnožju oba pomenuta brežuljka su izvori pitke vode od kojih<br />
je gornji aktivan i kvalitetan i danas. Drugi je vremenom zatrpan kao<br />
zagađen.<br />
Nije potrebno, naročito ukazivati na ostale geografske, topografske i<br />
klimatske uslove.Već sam prokaz (KOD 010) govori sam za sebe.<br />
Jasno je onda da su stari graditelji, koristeći pogodnost terena,<br />
izgradili grad prema njegovoj funkciji i kroz sve ostale periode građenja.<br />
Ako posmatramo period od Nulte faze (KOD 010) do 1382.god. (KOD<br />
020), ostaje velika nepoznanica prisutnosti objekata na ovoj lokaciji.<br />
Dozvoljava se mogućnost postojanja određenih gradnji na visovima zbog<br />
naročite topografsko strateške pogodnosti. Zbog tih pogodnosti, prosto je<br />
nevjerovatno da ovdje nije postojala stražarnica, osmatračnica ili nešto<br />
slično, iz ranijih perioda.<br />
31
32<br />
Poglavlje II
Uslovi za razvoj grada/do 1382<br />
33
34<br />
Poglavlje II
Srednjovijekovni grad/1382 do 1482/<br />
Srednjovijekovni grad /1382 do 1482/ (KOD 030)<br />
„Poznato je da je Tvrtko izlaskom na more i krunisanjem 1377.god.<br />
za kralja Bosne i ostalih Srpskih zemalja došao u stalan sukob sa<br />
ondašnjim svijetom, koji ga je okruživao.Na morskoj obali zatekao je luke<br />
, koje su usljed velike konkurencije Dubrovnika izgubile svoj raniji<br />
značaj, ili se uopšte nisu pojavljivale kao značajan trgovački faktor u<br />
srednjem vijeku.U takvoj situaciji, koja nije nosila nikakva dobra<br />
predviđanja, Tvrtko je planirao da podigne grad na dijelu svog slobodnog<br />
mora i obale. Izabrao je vrlo atraktivno podneblje Župu Dračevicu, staru<br />
travunjsku oblast, koja ima svoje pogodnosti da primami i zadrži<br />
populaciju, ali ne u tolikoj mjeri da bi se urbano konsolidovale na pitanje<br />
kojoj njenoj lokaciji u srednjem vijeku. Jedina perspektiva takvom gradu<br />
je bila trgovina i tranzit. Tvrtko je to dobro znao pa je cijenio sve<br />
vrijednosti koje bi takav grad donio. Znači, grad će izgraditi po planu i<br />
budućnost mu prilagoditi sledećim uslovima: prvo grad je otvoren prema<br />
moru i moći ce da primi transporte roba koje dolaze sa svih obala<br />
Jadranskog mora: drugo grad je Sutorinskom dolinom povezan sa<br />
dubrovačkim putem, koji ga spaja sa karavanskim putevima<br />
Hercegovina i Bosne; a treće po našem mišljenju najvažnije , da je Tvrtko<br />
čuo, a i mogao vidjeti da je na obali Sutorine nekada bila solana,<br />
industrija za koju je Tvrtko imao naglašenu potrebu. Literatura je<br />
usvojila podatak da je Tvrtko sagradio grad da bi se oslobodio velikog<br />
nameta, što su ga dubrovčani nanosili u prevozu i prodaji soli kroz<br />
bosansku zemlju, a i da bi se oslobodio carine, koja je za ovu vrstu artikla<br />
bila vrlo velika. Tvrtko izričito kaže, da je grad sagrađen da u njemu<br />
bude trg soli, „i tuzi bes reklo kraljevstvo postaviti slanicu i da budet trg<br />
soli i prodavanija.“ I, zaista, prva dokumenta iz prepiske između Tvrtka<br />
i Dubrovnika pominju samo trg soli „kumer soli“; a ne nikako da se tu<br />
proizvodi so, kako to govore mnogo kasnija dokumenta.“ 5<br />
Na osnovu dostupnih pisanih izvora i arhivskog materijala tačno se<br />
može utvrditi period i godina osnivanja grada po nalogu bosanskog kralja<br />
Tvrtka I Kotromanića, iako ne i njegov precizan položaj, obim i struktura.<br />
5 Ilija Pušić: „Srednjovijekovni Herceg Novi,Urbanistička razmatranja do<br />
pada pod Turke 1482.god.“<br />
35
Otkrivenih planova iz ovog vremena nemamo. Kroz arhivsku građu<br />
postoje određeni opisi grada, ali iz vremena Herceg Stjepana Vukšića<br />
Kosače.<br />
Određena naučna mišljenja dislociraju prvobitni Tvrtkov grad (Sveti<br />
Stefan) sa današnjeg lokaliteta „Stari grad“, bliže solanama u Sutorini.<br />
Međutim, materijalnih ostataka za potvrdu ovih mišljenja nema ili nisu<br />
dovoljno istražena. Sigurno je da je najraniji period Herceg Novog (Sveti<br />
Stefan) nerazjašnjen i zahtijeva strpljiv istraživački rad.<br />
Ako govorimo o urbanoj genezi gradske aglomeracije, koja se danas<br />
naziva Stari grad, tada ona ovdje, po arhivskoj građi egzistira od 15.<br />
vijeka, za čiji je razvoj velike zasluge, prije svih, imao Herceg Stjepan<br />
Vukšić Kosača, koji je grad obnovio, utvrdio, dao mu ekonomsku snagu<br />
otvaranjem zanatskih radionica i novom trgovinom soli, nakon Tvrtkovog<br />
zapostavljanja grada, krunisanjem za kralja Bosne i Srbije.<br />
36<br />
Poglavlje II<br />
Vladavinom Hercega Stjepana grad je stekao uslove za brzi razvoj.
Srednjovijekovni grad/1382 do 1482/<br />
37
Poglavlje II<br />
Rektifikacijom crteža (KOD 040), došlo se do saznanja, koja rasvjetljavaju<br />
raniji period (KOD 030). Po grafikama Angela delli Oddi<br />
Padovano (KOD 040A) iz djela „Viaggio della provincia di mare della<br />
signoria Venetia...“, objavljenog u Veneciji 1584.god., a koja se smatra<br />
za jednu od najstarijih poznatih za Herceg Novi; jer proučavanjem<br />
urbanog razvoja nekih drugih jadranskih gradova, predstavljenim u<br />
ovom djelu, posebno Splita, utvrđen je period nastanka te serije grafika<br />
između 1435 i 1539.godine zatim po grafici (KOD 041A) od Camotio<br />
Francesco iz djela „Isole famose porti, fortezze e terre maritime sotto<br />
posto alla...“ objav-ljenog u Veneciji 1587.godine, po grafici Giacomo<br />
Rossacio iz djela „Viaggio da Venetia a Constantinopoli“, objavljenog u<br />
Veneciji (KOD 042A), i po grafici nepoznatog autora iz istog perioda<br />
(KOD 043A), kao i po nekim drugim kasnijim planovima i njihovim<br />
opisima i legendama, brežuljak koji dominira nad područjem današnje<br />
Starog grada („Kanli Kula“), bio je označen kao gradska utvrda, stari<br />
bedem („vechio recinto“), citadela, zadnje uporište i sl.<br />
Ovo upućuje na razmišljanja da je taj dio grada najstariji branjeni<br />
položaj.<br />
Taj branjeni položaj je fortifikacija četvorougaonog oblika sa<br />
sjeverozapadnom pravougaonom kulom i tri okrugle kule na uglovima i<br />
petom u sredini južnog zida, prema moru i donjem gradu, uz koju je i<br />
gradska kapija.Okrugle kule su novijeg perioda, fortifikacije, koje lakše<br />
podnose udare topova.<br />
Unutar bedema su objekti malih gabarita i usitnjene strukture beznačajne<br />
arhitekture, sa krovovima na dvije vode. Uz sjeverozapadnu<br />
kulu locirana su dva veća objekta pravougaone osnove, velike visine i<br />
krovovima u vidu kubeta. Ovi objekti imaju dominantan položaj u<br />
fortifikaciji i na najvisočijoj su koti Starog grada.<br />
Analizirajući grafiku A.delli Oddia (KOD 040A) dolazimo do novih<br />
činjenica u mogućoj rekonstrukciji i interpretaciji grada ovog perioda<br />
(KOD 030). Ispod pomenute fortifikacije (Citadella) je zidom opasan<br />
četvorougaon grad sa okruglim kulama. Značajno je uporediti distancu<br />
od južnog zida grada do mora, koju određuje predstavljen put, staza,<br />
serpentina, od gradske kapije. Može se zaključiti da južni bedem grada<br />
u ovom periodu nije bio na obali mora kako je to danas.<br />
38
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
Herceg Novi pod Turcima /1482 do 1687/ (KOD 040 i 050)<br />
Turci su Novi zauzeli prvi put 1482.godine, dakle 100 godina od<br />
Tvrtkove povelje o osnivanju grada. Period od 100 godina je je sigurno<br />
dovoljan da bi se zaokružio određeni obim srednjovijekovnog utvrđenog<br />
grada. O tome nam podatke daje sačuvana arhivska građa (Dubrovački<br />
arhiv i dr.), tako da za vrijeme vladavine Tvrtkovih naslijednika,<br />
Sandalja Hranića, a pogotovo Hercega Stjepana Vukšića Kosače tokom<br />
15. vijeka, možemo pratiti razvoj Novoga.<br />
Međutim, dosta je nejasan njegov urbani i arhitektonski i graditeljski<br />
razvoj i izgled. Ostaje pitanje kakav su grad po obimu i strukturi Turci<br />
zauzeli 1482. godine.<br />
Po arhivskoj građi Herceg Stjepan je u svom dvoru u Novom primao<br />
u audienciju, sklapao ugovore, odmarao se, držao stalnu vojsku i tu je i<br />
umro. Za života je započeo crkvu Sv.Stefana sa dubrovačkim majstorima<br />
klesarima crkve Male Braće.<br />
Iz svega ovoga jasno je da se radilo o naselju gradskog karaktera,<br />
rezidencijalne i strateške svrhe.<br />
Prilikom studiranja crteža (KOD 040), otkrivamo nove činjenice koje<br />
idu u prilog tumačenja oblika i strukture grada.<br />
/040A/003<br />
39
Poglavlje II<br />
Po djelimično vec razmatranoj grafici A. delli Oddia iz 1584.godine (KOD<br />
040A), u gornjem dijelu dominantne fortifikacije grada na visokom<br />
kubetu vudljiv je znak moseje. Dakle, turci su već u gradu, što navodi na<br />
zaključak da grafika predstavlja stanje grada najranije 1482.godine.,<br />
kada su turci zauzeli Novi. Grafika ne pokazuje srednji bedem u gradu.<br />
Znači ona odražava stanje najkasnije iz 1538.godine, po Camotio F., gdje<br />
se prikazuje ovaj zid ili iz 1606.godine po Rossacio Giacomo.<br />
/041A/004<br />
Jasno je izdiferenciran grad. Na brežuljku je utvrda pravougaonog<br />
oblika sa pet kula od kojih je sjeverozapadna pravougaonog oblika, što<br />
navodi na zaključak da je ona možda iz ranijeg perioda. Uz<br />
sjeverozapadnu kulu su podignuta dva visoka objekta. Sve ove<br />
konstatacije se jasno potvrđuju na terenu kroz materijalne ostatke.<br />
Unutar zida je usitnjena struktura objekata za stanovanje i smještaj<br />
(„magazini“).<br />
40
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
/042A/005<br />
Ispod tvrđave je gradska aglomeracija sa takođje usitnjenom i<br />
gustom stambenom arhitekturom, objekata od kojih neki imaju i sprat.<br />
Krovovi su kosi na dvije vode. Ističe se zvonik ili munare u donjem dijelu<br />
grada.<br />
U zapadnom bedemu su tri okrugle kule, južnom jedna okrugla uz<br />
kapiju i u istočnom takođe jedna okrugla. Dakle, u gradskom perimetru<br />
je glavnu odbrambenu funkciju grada vršila fortifikacija na brežuljku<br />
(„Citadella“) sa svojih pet kula i gradskim bedemom i pet kula na<br />
njemu.<br />
Kroz gradsku kapiju u južnom zidu, koja brani zapadnu kulu vodi<br />
staza do mora.<br />
Nameću se na kraju određeni zaključci i to da grafika A. delli Oddia<br />
odražava stanje grada između 1482. i 1538.godine, a južni bedem, koji je<br />
prikazan, predstavlja srednji zid u današnjem gradu, što potvrđuju i<br />
materijalni ostaci pomenute kapije, a gradski perimetar je bio branjen<br />
sa pet okruglih kula.<br />
Grafika od Camotio F.(K0D 041A) iz 1587.godine, predstavlja napad<br />
hrišćanske vojske pod komandom Andrea Doria na Turski Novi<br />
1538.god. Vidi se da je gradskim bedemima dodan današnji južni zid i<br />
jos dvije kule tako da ih sada ima ukupno sedam. Možemo zaključiti da<br />
su južni bedem gradili Turci između 1482 i 1538.god.<br />
41
Poglavlje II<br />
/043A/006<br />
Grafike od Rossacio G.(KOD 042A) i od nepoznatog autora iz istog<br />
perioda (KOD 043A) potvrđuju ove konstatacije.<br />
Proučavajući dalji urbani razvoj rektifikacijom starih planova i<br />
crteža, ulazimo u period do 1687.godine(KOD 050), kada Turci gube vlast<br />
nad gradom od strane Venecije.<br />
Rektifikacijom starog plana od Cornellia iz 1687.godine (KOD 050),<br />
dolazimo do sledećih podataka:<br />
42
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
Grad je podjeljen u dva dijela i nad gornjim, visočijim dijelom,<br />
dominira fortifikacija Kanli Kula („Krvava Kula“). U zapadnom zidu<br />
su tri kule, uključujuću i južnu kulu Abaz paše (današnja Forte Mare).<br />
Perimetar koji opasava donji, niži dio grada je prilično izlomljen, manje<br />
naglašen i uglavnom se oslanja na fortifikaciju na morskoj obali<br />
(„Mezaluna“).<br />
U srednjem zidu grada su dvije poluokrugle kule i objekat, koji je<br />
naslonjen na bedem na mjestu današnjeg zvonika crkve Sv.Jeronima.<br />
Iako je orginalni plan prilično proizvoljan, ipak važno je ovdje<br />
napomenuti određenu odbrambenu arhitekturu u gornjem desnom uglu<br />
crteža van zone Starog grada, a približno, na lokalitetu Modra ploča.Ovo<br />
je jedini od svih planova koji detaljnije prikazuje ovaj objekat. (?) Da li<br />
su to ostaci neke ranije fortifikacije, sigurno treba prostudirati i istražiti.<br />
Stari planovi Herceg Novog, često nisu prikazivali ostatke stare<br />
arhitekture van zidina, u što se možemo uvjeriti po materijalnim<br />
ostacima na terenu u bližoj okolini samog grada. (lokalitet Vojničke banje<br />
i sl.)<br />
43
44<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
Proučavajući pomoćnu fazu (K0D 051), a posebno rektifikovani plan<br />
od Coring.B. (?) (KOD 051 A, B, C), koji možemo datirati oko 1687.godine<br />
jer u podgrađu „borgo“ nema ucrtanog starog lazareta na Toploj, (prvi<br />
put se javlja na planovima iz 1700.godine), možemo zaključiti da je to<br />
jedan od prvih planova, koji identifikuje gradsko tkivo unutar bedema<br />
pa i u podgrađu.<br />
Odmah je vidljiv značajan položaj zapadnih gradskih vrata, prilično<br />
naglašen u odnosu na burg. Istočna vrata su na poziciji „Peraških vrata”<br />
(1538.godina), koji E.Čelebija, turski putopisac onog vremena, naziva<br />
Trnovica („Tarnovisce“), a nalaze se u vrtu kuće „Spalatina“ i štitila<br />
je Begova kula („Fortezza di St.Girolamo“). Zapadna vrata, koja<br />
vode na jugozapad, na pristan („Porta di Marina“) su uz samu južnu<br />
kulu Abaz paše(„Forte Mare“).<br />
Na ovom planu se u perimetru mogu jasno uočiti ostaci nekadašnjih<br />
utvrđenja u zapadnom zidu, zatim kule pravougaonog oblika iza kule<br />
Abaz paše, po E.Čelebiji, „Donja ravna kula“, a donji istočni zid poprima<br />
oblik sa pet toriona poligonalne osnove. Prema moru je istaknut položaj<br />
tvrđave „Mezaluna“ i kule St.Antona.<br />
U samom gradu je prilično jasna regulacija ulica i trgova, koja se u<br />
velikoj mjeri poklapa sa današnjim stanjem. Ipak, neke od ulica su<br />
vremenom nestale i namjesto njih formirali su se vrtovi i bašte. To je<br />
slučaj sa komunikacijom uz istočni bedem, sa njegove gradska strane, sa<br />
prolazom (kapijom?) kroz srednji bedem i silazak u donji niži dio grada<br />
(„Citta bassa“), zatim djelovi ulice u zapadnom dijelu nižeg grada. Na<br />
donjem trgu (Sv.Jeronim) je iskrivljena regulaciona linija objekata u<br />
odnosu na današnje stanje i ima pravac sjeverozapad, jugoistok (objekat<br />
mošeje, a ranije crkve na istom mjestu). Isti je slučaj i na gornjem trgu<br />
(„Belavista“), opet kod sakralnih objekata.<br />
Iako crtež prilično detaljno obrađuje ulica, trgove i blokove objekata,<br />
nije naznačio položaj istočnog zida sa kapijom, a koji se pruža od<br />
Peraških vrata do Kanli Kule.<br />
Možemo zaključiti da se ovaj plan u priličnoj mjeri podudara sa<br />
opisom turskog putopisca E.Čelebije u djelu „Putovanje iz Ljubinja u<br />
Dubrovnik“ iz 1664.godine pod naslovom „Čvrsta tvrđava i jaki bedem<br />
grad Novi“ i „Oblik i položaj grada Novatejna“ (Novatejn je arapski dual,<br />
od Nova što znaci dva Nova).<br />
45
U korelaciju ovih konstatacija potrebno je ukazati na tri jaka<br />
zemljotresa i to iz 1608.godine od 9° MCS, poslije kojeg E.Čelebija piše<br />
svoj putopis(1664.GOD.), zatim zemljotres iz 1667.godine od 9° MCS.<br />
Posto je E.Čelebija pisao 1664.godine da je južni bedem od hrastovih<br />
greda, možemo zaključiti da je u kamenu izgrađen tek poslije zemljotresa<br />
iz 1667.godine, jer ga u planu iz 1687.godine možemo identifikovati kao<br />
kameni bedem. Za potvrdu ovih konstatacija, podatke nam daje i grafika<br />
od G.G.Rossia (K0D 051A) iz 1687.god.<br />
Ovdje treba pomenuti i zemljotres iz 1563.godine od 9° do 10° MCS,<br />
koji je razrušio grad, a koji po arhivskim podacima Turci popravljaju.<br />
Na planu grada sa pogledima iz 1688.godine, nepoznatog autora<br />
(K0D 052A), daje se plan buduće gradnje u gradu i oko njega, ali isto<br />
tako pogledi, fasade i opisi, legende otkrivaju neke činjenice iz starijeg<br />
perioda.<br />
Jasno se vide munare mošeje na gornjem i donjem trgu. Na gornjem<br />
trgu je „Moshea maggiore hora Chiesa da S.Girolamo“, dakle prva crkva<br />
Sv.Jeronima, nije bila na donjem trgu gdje je danas, već na gornjem trgu<br />
„Belavista“. Na približnoj lokaciji današnje crkve S.Jeronima bila je<br />
crkva S.Frana („Altra Chiesa di padre Cappucini... St.Frano“), koja<br />
se kasnije premješta ispod srednjeg zida grada uz objekat „Spedale“. Uz<br />
ovu crkvu nalazilo se i manje groblje, gdje su sahranjivani sveštenici, sto<br />
je potvrđeno materijalnim ostacima grobova i grobnica, a cijeli plato je<br />
bio niži u odnosu na današnji prosječno cea 100 cm.<br />
Rektifikacijom je ustanovljeno da se oblik i položaj gradskog bedema<br />
poklapa sa današnjim stanjem. Veoma je značajno da ovaj plan pokazuje<br />
ucrtanom linijom stari bedem u ostacima sa dvije okrugle kule van<br />
istočnog, aktuelnog bedema („Vojničke banje“).<br />
Plan grada i okoline iz 1687.godine od Calergi Zorzia (KOD 053A)<br />
opet prikazuje objekat koji smo pomenuli u planu Cornellia kao lokalitet<br />
„Modra ploča“.<br />
Pier Mortier je grafikom predstavio stanje grada za vrijeme Turaka<br />
i to poslije zemljotresa 1667.godine, jer se vidu južni bedem izgrađen od<br />
kamena.<br />
46<br />
Poglavlje II<br />
Čitav niz venecijanskih planova oko 1687.godine predstavlja stanje
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
grada za vrijeme vladavine Turaka ili odmah neposredno nakon<br />
zauzimanja od strane Venecije. Tumačeći naredne planove iz kasnijeg<br />
perioda (KOD 060) ukazaćemo na neke činjenice, koje će još više<br />
osvijetliti ovaj period.<br />
Uopšte za turski period možemo reći sledeće:<br />
007<br />
Dva su perioda pod njihovom vladavinom. Prvi između 1482. i<br />
1538.godine, i drugi od 1539. do 1687.godine.<br />
Turci su prvi put zauzeli grad sa utvrđenom kulom na brijegu i<br />
gradskim zidom sa pet kula u njemu unutar kojeg je bila smještena<br />
varoš, bez borbe, znači bez razaranja odbrambenog sistema.<br />
Gornja fortifikacija „Kanli Kula“ je bila manjeg obima nego danas i<br />
imala je pet kula od kojih dvije pravougaone. Ostale kule su bile okrugle<br />
sa kordon vijencem(potvrda u materijalnim ostacima, arheološkim<br />
iskopavanjem).Vjerovatni rezidencijalni dio unutar tvrđave je u<br />
sjeverozapadnim visokim objektima.<br />
Gradsko tkivo su usitnjeni, prizemni, rijetko spratni objekti sa kosim<br />
krovovima na dvije vode, gdje se ističe u donjem dijelu grada jedan<br />
zvonik ili minaret.<br />
Do godine 1538. Turci bedemom opasavaju i donji, niži dio grada i<br />
grade juzni bedem sa fortifikacijom „Mezaluna“, koji teško oštećuje<br />
hrišćanska vojska i flota A. Dorije 1538.godine prilikom osvajanja.<br />
Hairedin Barbarosa turski admiral je 1539.godine vratio Turcima grad<br />
poslije teških borbi i rušenja.<br />
47
Godine 1563. zemljotres od 9° do 10° MCS je razrusio grad, a konačno<br />
se gube dijelovi južnog bedema.Godine 1632 zemljotres od 9° MCS<br />
pogodio je grad nakon čega 1664.godine E.Čelebija daje svoj opis grada<br />
(južni bedem od hrastovih greda).<br />
Do 1664.godine Turci su proširili grad na istok po liniji Kanli Kula,<br />
Begova Kula (tvrđava St.Girolamo), kapija Trnovica (Peraška vrata).<br />
Dakle, ovaj dio grada je dodat između 1606.godine (po Rossaciu) i 1664,<br />
godine (po E.Čelebiji).<br />
Godine 1667. zemljotres od 9° MCS je teško oštetio grad. Juzni zid u<br />
današnjem obliku je podignut između 1667 i 1687.godine kada grad<br />
zauzimaju venecijanci. (KOD 051B).<br />
Gradsko tkivo pa i podgrađe je prilično razvijeno. Ističu se dva trga<br />
(„Belavista“ i kod crkve Sv.Jeronima) sa sakralnim objektima na<br />
istaknutim mjestima. Tu su još gradska uprava, škole, kupatila, pekara,<br />
zanatske radnje, ekonomski objekti i dr. Funkcioniše gradski vodovod i<br />
kanalizacija. Jasno je postavljena regulacija ulica i izgrađenih blokova.<br />
Objekti su usitnjene i niske arhitekture. Tri su gradske kapije koje se<br />
zatvaraju.<br />
Na osnovu ovih konstatacija, dobijamo jasniju sliku urbanog razvoja<br />
i kontinuiteta grada za 200 godina Turske vladavine.<br />
48<br />
Poglavlje II<br />
008
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
/052A/009 i /052B/010<br />
49
50<br />
Poglavlje II<br />
/050A/011 i /050B/012
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
51
52<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
/051A/ 013<br />
53
54<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
55
56<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
57
58<br />
Poglavlje II<br />
/053A/ 014 i /053B/ 015
Herceg Novi pod Turcima/1482 do 1687/<br />
59
60<br />
Poglavlje II
Venecijancki Castel Novo /1687 do 1797/ (KOD 060)<br />
Kako se više približavamo našem vremenu, tako su dokumenti,<br />
planovi, crteži sve brojniji i daju obilje realnih podataka, što je i za<br />
očekivati. Međutim, te podatke; ipak, treba dobro provjeriti i potvrditi,<br />
jer su improvizacije česte i nikada nismo sigurni da li u rukama imamo<br />
orginal ili neku njegovu interpretaciju.<br />
Osnovni period (K0D 060), za ovaj period, ima najviše podkodova,<br />
koji ga upotpunjuju podacima.<br />
Venecijanci, Mlečani su 1687.godine pod vodstvom G.Cornera osvojili<br />
grad poslije teških borbi i razaranja. O tom događaju su ostavili niz<br />
planova, koji ipak odražavaju i staro zatečeno stanje.<br />
Proučavajući KOD 061, koji za osnov ima stari plan grada:<br />
„M.DCC.8.MARZ0 CASTEL NOVO“, koji sadrži i pogled, perspektivu<br />
sa južne strane, izradom rektifikacija ovog crteža, može se konstatovati<br />
da je urbani kompleks grada dobio današnju fizionomiju, gdje se ističe<br />
gradski perimetar sa dominantnom fortifikacijom na brežuljku<br />
(„Castello“), gdje se po osnovi objekta primjećuje veliki broj<br />
intervencija. Na jugozapadu je fortifikacija „Castel di Mare“. U planu<br />
016<br />
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
61
se uočava predstavljeni zid kroz sredinu grada, gdje se gornji dio naziva<br />
„Citta di Castel Novo“, a donji „Citta Bassa“. U visočijem dijelu grada<br />
ističe se trg ili piaceta sa crkvom i cisternom za pitku vodu na današnjoj<br />
„Belavisti“; centralni rezidencijalni dio i sakralni objekat na današnjem<br />
trgu kod crkve Sv.Jeronima, koji se jednom stranom uklapa u srednji<br />
gradski bedem. Ispod tog bedema, gradskog zida, nalaze se objekti<br />
samostana Sv.Frana i u zapadnom dijelu nedefinisani objekti iznad<br />
tvrđave „Castel di Mare“.<br />
Prvi put se ističu stvarne odlike i karakteristike terena Starog grada,<br />
odnosno, klizište sa istočne strane bedema i ponovo su predstavljeni stari<br />
zidovi: „Vestiggi mura antica“, sa dvije okrugle kule od kojih južnu<br />
definisemo kao „Vojničke banje“.<br />
62<br />
Poglavlje II<br />
017
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
63
Poglavlje II<br />
Plan KOD 062A, možemo datirati oko 1700.godine, jer se već vidi<br />
prikazan Lazaret na Toploj („Lazarine cadente“), koji se opisuje kao<br />
razvalina ili objekat u ruševnom stanju. Prikazuje već ustaljeni oblik<br />
perimetra grada i njegovu osnovu sa pomenutim punktovima.Važno je<br />
pomenuti da je u istočnom bedemu grada na potezu od „Castello“ do<br />
tvrđave „St.Girolamo“ u gornjem dijelu naznačen objekat ili ruševina,<br />
ostatak sakralnog objekta „St.Chiara“, sto može ukazati, da je taj objekat<br />
bio lociran tu i prije izgrade istočnog bedema.<br />
/062A/ 018<br />
Jasno se ističe i odbrambeni sistem, bedemi gornjeg grada,<br />
„Spagnola“ van grada na dominantnom brežuljku, a koji nije predmet<br />
našeg razmatranja.<br />
64
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
/063A/ 019<br />
Rektifikacijom plana KOD 063A, „PIANTA DI CASTEL NOVO“ iz<br />
1700.godine, od Nicolo Ercholominia (?,nečitak potpis), konstatuje se<br />
cijelokupan obim i struktura gradskog tkiva.<br />
Odbrambeni perimetar, gotovo u potpunosti se poklapa sa današnjim<br />
stanjem. Bedem od fortifikacije „Castello“ (Forte di Terra), prema kuli<br />
St.Girolamo je prestavljen u cijelosti sa objektom „St.Chiara“.<br />
Karakteristični su i položaji troja gradskih vrata u bedemu.<br />
65
66<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
67
Oni se poklapaju sa opisom E.Čelebije iz turskog perioda. Nisu<br />
predstavljena vrata u unutrašnjem istočnom bedemu, kod izvora<br />
„Karadža“, a koja možemo danas identifikovati, jer još služe svojoj svrsi.<br />
U srednjem gradskom bedemu prikazane su dvije kapije za komunikaciju<br />
sa donjim, nižim dijelom grada („Citadella“). Na zapadnom bedemu na<br />
dva mjesta vidljiva su ispupčenja, udubljenja (tanglije, kliješta), koja<br />
mogu biti naslijeđena od ostataka neke ranije gradnje, sto se djelimično<br />
potvrđuje i materijalnim ostacima na terenu.<br />
U ovom periodu su u mnogim gradovima pod Venecijom, vršene<br />
adaptacije i utvrđivanje starih fortifikacija, radi veće otpornosti na<br />
dejstvo topovskih zrna. U pravilu, su se, što se potvrđuje na terenu, stare<br />
fortifikacije punile zemljom ili su stari bedemi služili kao pomoćni<br />
odbrambeni perimetri za odbranu („terrapiente“).<br />
Struktura gradske aglomeracije je organizovana oko dva trga, koji<br />
su povezani sa dvije paralelne ulice (sjever/jug). Na gornjrm trgu<br />
(„PIAZZA“), identifikuje se objekat „Domo“ sa zvonikom (ranije mošeja<br />
sa minaretom), uz koji je gradska cistjerna za pitku vodu. Sa trga prema<br />
„Borgo“ vodi „Porta di Borgo“. Sa trga se gradski vodovod razdvaja kroz<br />
dvije paralelne ulice. Niže ovog trga, omeđena pomenutim ulicama, u<br />
centralnom dijelu grada je „Palazzo dell Providur“, vjerovatno<br />
naslijeđeni rezidencijalni dio iz turskog vremena. Istočno uz ovaj objekat<br />
je objekat „Bagno“, tursko kupatilo a što je potvrđeno arheološkim<br />
iskopavanjima. Uz ovaj objekat nastavlja se donji trg sa objektom<br />
„Moshea“ (naslijeđena ruševina) i zvonikom uz unutrašnji bedem grada.<br />
Odmah niže ovog bedema, južno, je objekat „Spedale“ uz koji je<br />
samostan „P.P.Cappucini“.<br />
Vodovodna mreža se gravitaciono spuštala u niži dio grada i<br />
snabdjevala je sve važnije objekte kao sto su „Moshea Vechia“, „Forno“,<br />
„Castel di Marina“, „Bastione di Mare“...<br />
Regulaciono riješenje ulica je približno današnjoj regulaciji.<br />
Vremenom se izgubila funkcija istočne ulice, uz bedeme. Postojeći objekti<br />
na trgovima su srušeni, a novi su dobili novu regulaciju (sjever – jug).<br />
Rektifikacija ovog plana i njegovi podaci daju obilje novih saznanja<br />
o gradu i u velikoj mjeri potvrđuje činjenično stanje na terenu.<br />
68<br />
Poglavlje II<br />
Rektifikacijom plana „PIANTA DI CASTEL NOVO nella
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
PROUINCIA d'ALBANIA“, (KOD 064A), iz 1708. od G.Justera,<br />
konstatujemo detaljno predstavljen odbrambeni gradski bedem sa<br />
kulama.<br />
Van grada konstatujemo „Lazaretto“ na Toploj, kao popravljen,<br />
rekonstruisan, proširen stari („Lazarine Cadente“), samostan „San<br />
Antonio“ sa „Casa dal k.Burouich“, kao i „Fortezza Superiore“<br />
(„Spagnola“). U području podgrađa („Borgo“), naznačen je položaj<br />
starog jevrejskog groblja („Cimiterio“).<br />
Gradski odbrambeni perimetar se poklapa sa današnjim stanjem,<br />
sem opet u potezu od „Castel Superiore della Citta“ do „Bastione<br />
S.Girolamo“, gdje ga danas nema, odnosno srušen je u periodu izmzđu<br />
I i II svjetskog rata. Srednji zid u gradu se naziva „Vechio recinto“, što<br />
upućuje da je to ranije bio krajnji južni bedem, a o čemu je bilo riječi<br />
ranije.<br />
Planovi (KOD 065A i 066A) iz 1708.godine predstavljaju već ranije<br />
iznijete konstatacije.<br />
69
70<br />
Poglavlje II<br />
/064A/ 020 i /064B/ 021
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
71
72<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
U procesu rektifikacije plana nepoznatog autora (K0D 067A), a koji<br />
nije precizno datiran, konstatujemo, potvrđuje se obim gradskog bedema,<br />
a i struktura gradskog tkiva, gdje se predstavljanje približava stanju i<br />
vjernosti iz katastarskog plana od 1890.godine. Nedostaje pozicija<br />
„Carskog puta“ i željezničke trase, koji definitivno dijele grad na dva<br />
dijela i ruše važne dijelove gradskog bedema, naročito na obali mora.<br />
Ističu se objekti sakralnog karaktera na oba trga, koji su kasnije srušeni,<br />
zatim objekat na na donjem trgu koji je isto tako kasnije srušen. U dijelu<br />
iznad tvrđave Forte Mare, vidi se niz objekata, najvjerovatnije<br />
ekonomskog karaktera na mjestu nekadašnjeg Doma Jugoslovenske<br />
narodne armije.<br />
/065A/ 022<br />
Na osnovu materijalnih ostataka može se zaključiti da je na ovom<br />
mjestu bila „Donja ravna kula“ (E.Čelebija) za vrijeme Turaka, a i<br />
kasnije. U nižem dijelu grada je bio veći broj objekata, koji su kasnije<br />
srušeni zbog novih radova ili uslijed zemljotresa.<br />
Rektifikacijom crteža „DISEGNO DELLA PIANTA E VEDVTA Dl<br />
CASTELNOVO“ (KOD 060), konačno zatvaramo sliku urbanog razvoja<br />
73
74<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
objekat sa dvovodnim krovom i arkadnim otvorima na bočnim fasadama.<br />
Iznad ovog objekta ističe se zvonik, koji može biti ostatak minareta<br />
mošeje. Ostala struktura grada sastoji se od prizemnih ili spratnih<br />
objekata sa krovovima na dvije ili četiri vode.<br />
Možemo zaključiti da je Castel Novo posle dolaska Venecije još jače<br />
utvrđen. Fortifikacija „Forte Mare“ u sistemu sa „Mezalunom“, dobija<br />
glavni odbrambeni karakter. Ove dvije tvrđave se šire u svom obimu.<br />
„Forte Mare“ se nadograđuje. Utvrđuje se i preziđuje bedem od Peraških<br />
vrata do tvrđave S.Girolamo. Grad dobija današnji izgled. Preziđuju se<br />
dijelovi Kanli Kule („Castello“) i utvrđuje se zapadni bedem.<br />
/067A/ 024<br />
75
76<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
Stambeni objekti su prizemni ili spratni i u blokovima formiraju<br />
pomenute ulice. Uz ove objekte su vrtovi, bašte, ograđene u pravilu<br />
visokim kamenim zidovima.<br />
Funkciju glavne kapije grada imaju vrata prema podgrađu („Borgo“)<br />
i vode na zapad. Istočna kapija je na mjestu Peraških vrata. Uz Forte<br />
Mare su vrata koja vode na Pristan („Porta di Marina“), u čijim zidovima<br />
nalazimo niz kamenih spolija iz ranijih perioda i građevina, sekundarno<br />
ugrađenih. Ističe se kameni blok sa grbovnikom bosanskih velmoža. Sve<br />
kapije su imale vrata i mehanizme za zatvaranje.Krajem venecijanske<br />
vladavine grad se polako otvara i izlazi iz svojih zidova, najprije u<br />
podgrađe („Borgo“), a zatim dalje prema Toploj i Meljinama (Novi<br />
Lazaret).<br />
/060A/ 025<br />
77
78<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
79
Poglavlje II<br />
grada u vrijeme vladavine Venecije. Crtež možemo, a na osnovu činjenica<br />
na terenu (kapija P.A. Magno), datirati između 1708 i 1724.godine.<br />
Prilično je vjerno i faktički prikazana perspektiva ondašnjeg stanja<br />
grada; možemo konstatovati stanje gradskog bedema, a i strukturu<br />
grada i oblik objekata unutar zidina.<br />
Konstatujemo objekte: „Fortezza Superiore“, „Castel da mar“,<br />
„Mezaluna“, „Torion di S.Gerol.0“, „Porta di Borgo“, „Porta di<br />
Mare“, „Porta di Perasto“, „Torion di S.Ant.0“, „Forte.a<br />
Spagnola“, centralni prostor na mjestu današnjeg trga „Belavista“<br />
označen kao „Citta“, što ukazuje da je centar grada bio na gornjem trgu.<br />
/066A/ 023<br />
Uz zapadne zidove grada sa vanjske strane, predstavljena je<br />
struktura podgrađa („Borgo“). Kroz srednji zid je probijen prolaz u niži<br />
dio grada (prefectus P.A.Magno).<br />
Struktura gradskog tkiva je onakva kako smo već ranije napomenuli,<br />
u prijašnjim mletačkim planovima. Objekat crkve Sv.Frana/sada<br />
Sv.Leopolda/, se poklapa i po osnovi i po izgledu sa današnjim stanjem.<br />
Kod objekta stare crkve Sv.Jeronim primjećuje se u izgledu da je to bio<br />
80
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
Na ruševinama moseja, grade se, u početku adaptacijom, a kasnije<br />
nanovo sakralni objekti. Prva crkva Sv.Jeronima bila je na trgu<br />
„Belavista“ u adaptiranoj mošeji. Isto tako i stara crkva Sv.Frana.<br />
Kasnije crkva Sv.Frana/sada Sv.Leopolda/, prelazi u objekat ispod<br />
srednjeg gradskog bedema uz samostan P.P.Kapucini. Gradi se prva<br />
crkva Sv.Jeronima na temeljima nikad završene crkva Sv.Stefana, iz<br />
doba Hercega Stjepana Vukšića Kosače. Veliki broj kamenih spolija sa<br />
ove stare crkve ugrađuju se u zidove u crkvu Sv.Jeronima. Na trgu<br />
„Belavista“ zadržava se sakralni objekat, međutim nije jasno kome je<br />
posvećen. U istočnom bedemu na potezu od Kanli Kule („Castello“) do<br />
tvrđave St.Girolamo je kapelica St.Chiara, koja polako gubi svoju<br />
funkciju.<br />
Grad je organizovan oko gornjeg („Belavista“) i donjeg trga, koji su<br />
povezani sa dvije paralelne ulice. Ove dvije ulice su povezane sa pet<br />
poprečnih veza od Kanli Kule sve do srednjeg gradskog bedema. U<br />
centralnom dijelu je rezidencijalni dio, palata Providura. Uz ovaj objekat<br />
su objekti skladišta, administracije, kasarne i dr.<br />
81
82<br />
Poglavlje II
Venecijanski Castel Novo/1687 do 1797/<br />
/060B/ 026<br />
83
84<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Austrijskom upravom /1797 do 1918/<br />
Stari grad Herceg Novi pod austrijskom upravom<br />
/1797 do 1918/ (KOD 070)<br />
027<br />
Stanje grada iz ovog perioda, možda, najbolje oslikava opis Sava<br />
Nakićenovića u „Boki“, antropoloskogeografskoj studiji, iz 1913.godine.<br />
„Varoš je sagrađena na uzbrdici i zalivu Topaljskom, odakle je vrlo<br />
lijep pogled, a udaljena je od mora, jedno 5 minuta, polako idući. Varoš<br />
je na slabu zemljištu, koje se neprimjetno, danomice roni; varoš je<br />
uzdignuta nad morem jedno 40 m. Ima samo jednu živu vodu „Karaču“,<br />
koju su Turci ogradili. Voda je zdrava ali nije dovoljna ni za pola varoši,<br />
zato su prisiljeni mnogi bili za ograditi cistjerne, a ljeti donositi vodu sa<br />
izvora iz Tople i Savine. Prije tri godine se ovoj velikoj potrebi udovoljilo,<br />
jer se u varoš dovela vodovodom Crnica, izvor sa Poda. Ovdje snijeg ne<br />
pada, izuzev rijetke slučajeve, a najviše duva jug, majestro, (zapadnjak)<br />
i bura (istočnjak).<br />
85
86<br />
Poglavlje II<br />
028<br />
Mnoge kuće u varoši imaju svoje vrtove (14ha), a prema Toploj ima<br />
nešto i oranice (2,34), vinograda (3,14) i pašnjaka (2,88). Svega je zemlje<br />
podvrgnute porezu 22 a u površini ima 31 hektar. Ove zemlje nemaju<br />
imena. Varoš je na hrpe prosuta sa množinom lijepih kuća, a dijeli se na<br />
samu varoš, grad i citadelu i na more.
Herceg Novi pod Austrijskom upravom /1797 do 1918/<br />
029<br />
Grad to je stari Herceg Novi, ima ulice srednjovijekovne, strme i<br />
uske, a glavna ulica, koja vodi kroz grad, zove se „niz grad“. Ona ide od<br />
Kanli kule i mesarnice (sjeverno) preko općinskog trga niz grad, do „Forte<br />
mar“, a druga, njoj paralelna, od „kafe bellavista“ (sjeverno), pokraj crkve<br />
sv.Jeronima do državnog puta, i citadela (južno). Ove su dvije ulice<br />
ispresjecane sa 3 uske, manje ulice, od kojih najsjevernija vodi, s jedne<br />
strane (istočno), prema Karači, za selo Savinu, a s druge strane<br />
(zapadno), ispod tore, za varoš. Kuće su u gradu, većim dijelom stare, sa<br />
niskim plafonima malim prozorima i vratima, a mnoge su opkoljene<br />
lijepim vrtovima (s leđa), sto je Turski ostatak. U gradu su dva trga:<br />
općinski, gdje je općinski dom, srpska čitaonica, hrvatska čitaonica, i<br />
pravoslavna crkva sv.Arh.Mihaila, i trg kod sv.Jeronima, gdje je<br />
istoimeni samostan milosrdnih sestara, kotarski sud, poerzni ured,<br />
odbrambeno zapovjedništvo, vojničko skladište za zivez, 2 kasarne,<br />
zapovjedništvo domobranskog dopunitbenog oružja br.37, i<br />
zapovjedništvo oružničkog dijela br.7.U gradu je jos: vojnički arsenal,<br />
vojnička pec, poštanski i brzojavni ured, a glavne su jos mjesnosti: Kanli<br />
kula, Karaca, i Forte Mar. Glavne su mjesnosti za vrijeme mlečića u<br />
ovom građu bile: Forta marina, Castol da Mare, Gasa del Governador<br />
dell'armi, Chiesa ed Uffico de R.R.P.P.Capucini, Ospital delle Milizie,<br />
Gasa dell ospitale, Chiesa Parocchiale di San Girolamo;, Casa assegnata<br />
al Parroco, Muracea diroccata, Palazzo(za providnike), Prigone, Camera<br />
Fiscale, Gasa del Cancelier Pretorio, Munizion da Polvere, Guartiere par<br />
87
Poglavlje II<br />
Soldati, Castel da Terra, Porta Borgo,' Ferraforma a Munizion del<br />
Biscotto.Varoš i nove hercegnovske kuće prema Toploj, počinju od<br />
općinskog tornja,(tore), gdje, gdje hrpom, a gdje gdje osamljene, posred<br />
perivoja, a s jedne i druge strane državnoga kolnog puta, protezu se sve<br />
do Sv.Antuna, gdje počinje granica sela Tople. U hrpi su ispod tornja, a<br />
pored njih je trg, gdje se vrši svakovrsna prodaja.<br />
88
Herceg Novi pod Austrijskom upravom /1797 do 1918/<br />
U Novom, kao i u mnogim drugim primorskim gradovima<br />
srednjovijekovnog porijekla, tokom 19. vijeka nastajale su prostorne i<br />
strukturalne promjene, koje su dovodile do razaranja tradicionalnih<br />
graditeljskih sklopova.<br />
Gubljenjem odbrambenog značaja rušeni su pojedini sektori bedema<br />
da bi se na njihovim mjestima podizale poslovne ili stambene višespratne<br />
zgrade. To se u Novome dogodilo tokom prošlog vijeka, duž trase<br />
zapadnog bedema, prema predgrađu. Ova topografski isturena pozicija<br />
u najužem centru nudila je funkcionalne povoljnosti. Tako je<br />
viševijekovno pročelje grada, srednjovijekovni bedem, bio postepeno<br />
zamijenjivan fasadama novih kuća, koje su dominirale u panorami, što<br />
se može pratiti na starim fotografijama.<br />
030<br />
89
90<br />
Poglavlje II
Herceg Novi pod Austrijskom upravom /1797 do 1918/<br />
Unutar gradskog sklopa, izvođene su nadogradnje starih kuća,<br />
njihovo povezivanje u veće cjeline stambenih blokova i višespratnice za<br />
rentu.Na mnogim drugim zgradama vršene su manje ili veće pregradnje<br />
u granicama naslijeđenih gabarita, ne remeteći staru parcelaciju i mrežu<br />
ulica.<br />
031 i 032<br />
91
Poglavlje II<br />
Stari planovi i vedute s kraja 18.vijeka ili s početka 19. pokazuju<br />
stanje grada, kakav su za sobom ostavili Mlečani, uz manje promjene<br />
nastale pod novom upravom. Na položaju nekadašnje palate Providura<br />
tada je postojala kasarna. Na trgu je nacrtana osnova nekadašnje<br />
džamije preuređene za vrijeme Mlečana u crkvu. Godine 1858. kraj<br />
njenih ostataka podignuta je crkva Sv.Jeronima u današnjem obliku.<br />
Krajem prošlog vijeka je srušen sakralni objekat („Domo“) na<br />
gornjem trgu, da bi pokraj ostataka te građevina bila podignuta sadašnja<br />
crkva Sv.Arhanđela Mihajila, ali sa novom regulacijom u smijeru istok<br />
zapad.<br />
033<br />
U ovo vrijeme došlo je do realizacije i izgradnje „Carskog puta“ i<br />
željezničke pruge. Pomenuti put je razdvojio grad na dva dijela u nivou<br />
ulaza u Forte Mare. Kao posljedica ovoga polako dolazi do urbanog<br />
odumiranja prostora ispod puta, gdje se broj objekata drastično smanjio.<br />
Trasa željzničke pruge uz morsku obalu razrušila je dio južnog<br />
gradskog bedema i dio Mezalune. Ostaci su vidljivi na terenu.<br />
Pomenimo još da je crkva Sv.Arhanđela Mihajila sagrađena na gornjem<br />
trgu 1912.godine u neogotičkom stilu, a crkva Sv.Jeronim na<br />
do-njem trgu 1835.godine u neoromaničkom.<br />
92
Herceg Novi pod Austrijskom upravom /1797 do 1918/<br />
034<br />
93
94<br />
Poglavlje II
Savremeni Stari grad Herceg Novi/1918 do 1982/<br />
Savremeni Stari grad Herceg Novi /1918 do 1982/<br />
(KOD 080)<br />
Nakon 1918.godine, dakle, formiranjem kraljevine Jugoslavije,<br />
urbani razvoj Starog grada stagnira. Stanovnici, koji su do tada svojim<br />
djelatnostima predstavljali okosnicu ekonomske stabilnosti polako<br />
napuštaju ovu urbanu aglomeraciju i nasljavaju se van nje (Topla, Igalo,<br />
Savina i si.), gdje su uslovi za savremeni život, stanovanje većeg<br />
standarda, a što je sve donijela industriska revolucija, mnogo povoljniji.<br />
Dakle, stanovništvo polako napušta stare ljušture objekata u Starom<br />
gradu, prepuštajući ih gradskoj sirotinji i silazi, gradeći nove objekte u<br />
podgrađe (Burg) i dalje.<br />
U Starom gradu rade se manji zahvati na objektima, prije svega na<br />
fasadama i krovnom pokrivaču. Nastavija se moda, iz Austrougarskog<br />
perioda, malterisanje kamenih fasada.<br />
Nakon Drugog svijetskog rata poslije 1945.godine Stari grad se<br />
zatekao u još lošijem stanju. „Dom Kasarne“ je razrušen<br />
bombardovanjem; hotel „Savina“ napušten.<br />
Polako su se izgubile sve javne funkcije, koje su bile prisutne u ovoj<br />
urbanoj sredini.<br />
Konačno je zemljotres od 15.04.1979.godine, svojim destruktivnim<br />
djelovanjem od 9°MCS, ponovo ukazao na problem Starog grada Herceg<br />
Novog, kao njegovog istorijskog jezgra i centra. Shvatilo se da se ova<br />
značajna aglomeracija ne može izostaviti iz savremenih zbivanja u<br />
opštini, sigurno bar iz činjenice da se nalazi u centru današnjeg<br />
cjelokupnog gradskog tkiva.<br />
Vjerovatno je to povoljna situacija trenutka, za ovaj Stari grad, jer<br />
je sigurno da bi konačno bio zaboravljen u stogodišnjem korovu ovog<br />
suptropskog podneblja, da se interesi današnjeg vremena nisu poklopili<br />
sa ovom starom, veoma atraktivnom lokacijom.<br />
Nadajmo se da se neće ponoviti slučaj Starog Bara i sličnih starih<br />
gradova, koji su nestali u vremenu.<br />
95
96<br />
Poglavlje II<br />
Nakon zemljotresa od 15.04.1979. u Starom gradu je podignuto<br />
nekoliko objekata na slobodnim parcelama, koje su se teško uklopili u<br />
ambijent postojeće strukture.<br />
Vjerovatno ce neki budući hroničar moći reci nešto više za Stari grad<br />
našeg doba, jer se očekuju značajna sredstva za njegovu sanaciju i<br />
revitalizaciju.<br />
Stari grad, kako ga posmatramo danas, posjeduje i značajne i<br />
vrijedne kulturno istorijske spomenike. Kulturno istorijska vrijednost<br />
pojedinačnih objekata nije toliko izražena, koliko je izražena vrijednost<br />
objekata u ambijentu i urbanom sklopu. To što su pojedini objekti iskočili<br />
iz kulturno istorijske vrijedonosne slike Starog grada svojim bonitetom,<br />
ne može biti isključiva i odlučujuća činjenica prilikom utvrđivanja<br />
kulturno istorijskih kvaliteta cjelokupnog prostora Starog grada. Ovakva<br />
jedinstvena prostorno funkcionalna i estetsko oblikovna cjelina je<br />
stvorena u kontinuiranom međusobnom razvoju pojedinih struktura<br />
namjene.<br />
Stari grad je urbana aglomeracija, koja se razvijala po određenoj<br />
logici vezano za niz istorijskih i materijalnih uslova, a kako je to već<br />
ranije rečeno.<br />
Sigurno je da su geomorfološke odlike terena, uz zahtjeve življenja<br />
kroz razne periode, uticale na specifičnost urbanog sklopa Starog grada.<br />
Kao posljedicu tih uslova, gradska saobraćajna mreža ima specifičan<br />
karakter. Ulice su uglavnom, zadržale svoje osnovne pravce pružanja,<br />
mada na pojedinim mjestima ima i određeni devijacija. Analizirajući<br />
nalaze arheoloških sondi na donjem trgu kod crkve Sv.Jeronima, možemo<br />
konstatovati da je ranija mreža ulica u tom dijelu grada bila orijentisana<br />
u pravcu sjeveroistok jugozapad, za razliku od današnjeg stanja koji je u<br />
pravcu sjever/jug. Uzrok ovome možemo tražiti u zahtijevima za<br />
orijentacijom starih vjerskih objekata. Džamije su bile orijentisane<br />
prema Meki, a pravci pružanja njihovih arhitektonskih elemenata<br />
određivali su smjerove ulica.
Savremeni Stari grad Herceg Novi/1918 do 1982/<br />
97
98<br />
Poglavlje II<br />
035 i 036
Savremeni Stari grad Herceg Novi/1918 do 1982/<br />
037<br />
99
100<br />
Poglavlje II
Savremeni Stari grad Herceg Novi/1918 do 1982/<br />
Dvije važne paralelne ulice (M.Vojnovića i M.Cara), koje se pružaju<br />
po pravcu sjever/jug, povezuju donji i gornji gradski trg. Pomenute ulice<br />
su krivudave što je poslijedica vremenske neplanske gradnje, a možda<br />
kao i opšte poznate doktrine srednjeg vijeka, da se ulice čine<br />
nepreglednim radi lakše odbrane, što u određenom trenutku svaku kuću<br />
čini odbrambenim položajem. Tradicionalnom gradskom trgu može se<br />
pripisati prostor kod crkve Sv.Arhanđel Mihajilo, odnosno Trg Hercega<br />
Stjepana, dok Trg M.Pavlovića, oko crkve Sv.Jeronima ima sekundarnu<br />
ulogu u gradu. U sklopu arhitektonskih objekata nalazi se par<br />
autohtonih iz prošlih vremena karakterističnih za stanovanje, sa<br />
konobom ili magazinom u prizemlju i stambenim spratom, sve zajedno<br />
riješeno po tipologiji i organizaciji bokeških primorskih kuća. Prisutni<br />
su stambeni objekti na dva sprata, često nadoziđivani, pregrađivani tako<br />
da ih u izvornom obliku ima vrlo malo. Arhitektura je, ona stambena<br />
koja ima lokalne, autohtone uzore iz 19. i 20. vijeka. Kao vrtne i<br />
baštenske prizemne kuće, bliže gradskim bedemima, građeni su<br />
slobodnostojeći objekti. Za gradnju masovno se koristi kamen, kao<br />
autohtoni materijal, često i za popločavanje ulica i trgova, a posebno onaj<br />
u crvenoj boji iz majdana Kamenari. Plemenitije vrste kamena, kao onaj<br />
korčulanski, korištene su za izradu kamenih pregova oko otvora, kao i<br />
za plastiku na čeonoj fasadi, kotali, kordon vijenci i si. Mnogi od ovih<br />
kamenih objekata su kasnije malterisani zbog zaštite od vlage, ali djelom<br />
i mode austrijskog perioda. Mnogi krovovi su sačuvali izvorni oblik sa<br />
mansardama i karakterističnim otvorima u njima. Krovni pokrivač je<br />
često kupa kanalica svijetlocrvene i oker boje, a zatupljen je i noviji<br />
„mediteran“ crijep.<br />
Suptropsko zelenilo i bilje, koje je zastupljeno u gradu i oko njega<br />
daje posebnu karakteristiku Starom gradu. Zastupljeni su slikoviti vrtovi<br />
i baštenska riješenja sa širokim spektrom mediteranskog bilja, agruma,<br />
palmi, juka, dracena, agava, akacija... Gradski bedem sa tvrđavama je<br />
zarastao u korov i tako postao nevidljiv. Taj korov, divlje smokve, divlji<br />
orah... posebno razarajuće djeluje na kamene zidove, koji se polako ruše<br />
i rastaču.<br />
Karakteristično stezanje Starog grada, njegovim suburbima, kao<br />
poslijedica građevinskog buma, veoma je izraženo, tako da nekada<br />
dominantni objekat Kanli Kula, gubi svoju dominantnost nad<br />
panoramom. Novi turistički objekti u bližoj okolini, nadvisuju svojim<br />
gabaritima vedute Starog grada. Na tijelo ambijentalne i autohtone<br />
urbane aglomeracije Strog grada nakalemile su se razne velike i male<br />
prirasline, koje prijete da ga uguše.<br />
101
102<br />
Poglavlje II
103
104<br />
Poglavlje II
105
106<br />
Poglavlje II
107
108<br />
Poglavlje II
109
110<br />
Poglavlje II
111
112
III Zaključci i sugestije<br />
113
114
Zaključci i sugestije<br />
Ovaj rad je imao ambiciju da objasni jedan novi metod za<br />
proučavanje urbane geneze gradova. Kao primjer za primjenu tog metoda<br />
korišten je obimni arhivski materijal za grad Herceg Novi u Crnoj Gori.<br />
Možemo zaključiti da je metod izuzetno primjenljiv za proučavanje<br />
urbane geneze gradova. Ova metoda može se uspješno koristiti za<br />
proučavanje istorijskog razvoja ne samo urbanog sklopa, nego<br />
istovremeno svakog interesantnog urbanog objekta ponaosob. To može<br />
da se odnosi na specifičan objekat, koji se istražuje, ulicu, trg i sl.<br />
Na taj način dolazi se po prvi put, do novih činjenica, koje se doslovo<br />
same, grafičkom predstavom, otkrivaju i daju prilog ukupnom znanju o<br />
urbanoj genezi grada.<br />
Ovaj metod veoma često nam može dati odgovor i gdje se nalazi sami<br />
začetak grada. Ovo nam omogućava analiza „nulte faze“, odnosno,<br />
prirodno topografske i antropološke odlike, „genius loci“.<br />
U smislu daljeg usavršavanja ovog metoda, istraživačima se sugeriše<br />
primjena savremenih pomagala, kao sto je kompjuterska tehnologija rad<br />
sa grafičkim stanicama, CAD sistemima, primjenom skenera za unošenje<br />
grafičkih podataka sa starih planova i konačno izrada trodimenzionalnih<br />
interpretacija urbane strukture sa mogućim animacijama.<br />
Na ovaj način ulazimo u jednu novu tehniku istraživanja urbane<br />
geneze gradova, uvijek bazirano na metodu rektifikacije.<br />
115
116
BIBLIOGRAFIJA<br />
1.-Cornelli “CITTA, FORTEZZE, ED ALTRI LUOGNI PRINCI<br />
PALI DELL’ ALBANIA, EPIRO E LIVADIA”,<br />
Venezia 1687.<br />
2. -Čelebija Evlia “PUTOPISI”, Sarajevo 1957.<br />
3.-Reiger Giuseppe “PANORAMA DELLE COSTA E DELLE ISOLE DI<br />
DALMAZIA” nei viaggi dei piroscafi del Lloyd Aus<br />
troungarico - Trieste. Arhiv, Herceg Novi<br />
4.-Bosković Đurđe “STARI GRAD BAR”, Zavod za zaštitu spomenika<br />
kulture, Beograd,1962<br />
5.Istraživački radovi prilikom izrade Urbanističkog projekta Revitalizacija<br />
Starog Grada, Herceg Novi:<br />
Knjiga I Izvori i bibliografija<br />
Knjiga II Stare karte i fotografije<br />
Knjiga III Fotografska dokumrntacija<br />
KnjigaIV Postojeće stanje građevinskog fonda<br />
KnjigaV Grafičke analize - mape<br />
KnjigaVI Spomenički fond i valorizacija<br />
KnjigaVII Arheološka istraživanja<br />
Zavod za projektovanje i urbanizam, Herceg Novi, 1983<br />
6.- F.Camotio “Isole famose, porti, fortezze e terre maritime sotto<br />
poste”, Venetia, Libraria di S.Marco, 1587, NSB<br />
sign.R-VI-8-90<br />
7.- Rossacio Giuseppe “Viaggio da Venetia a Constantinopoli per mare e per<br />
terra et insieme quello di Terra santa”, Venetia, 1606,<br />
NSB sign.R-VI-16-32<br />
8.-Angelo delli Oddi-Padovano<br />
“Viaggio della provincia di mare della Signoria<br />
Venetia...”, Venetia,1584<br />
9.-Gligor Stanojević “Popis građevina Boke Kotorske iz 1788god.”,<br />
Spomenik SAN CXXVII, Beograd, 1986<br />
117
POPIS FOTOGRAFIJA<br />
001 Topografija bokokotorskog zaliva po Cornelli-u, 1688.god.<br />
002 Topografija bokokotorskog zaliva po A. Zambella, 1687.god.<br />
003 Angelo delli Odi, Padovano, Castel Novo, 1584.god<br />
004 Francesco Camotio, Castel Novo, Bakrorez 21x15,5cm, 1587god.<br />
Libreria San Marco, Venezia,/Sveučilišna biblioteka Zagreb, R-VI-8/<br />
005 Giuseppe Rosacio, Castel Novo, Bakrorez 17,5x 10cm. 1606 god.<br />
Arhiv Herceg Novog NSB sign. R-VI-16-32<br />
006 N.A. autor, Herceg Novi, kraj 16vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg Novi<br />
007 N.A. autor, Herceg Novi, 17vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg Novi<br />
008 N.A. autor, Kanli Kula,Herceg Novi,19vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg<br />
Novi<br />
009 N.A. autor, Castel Nuovo, plan, 1689.god. Biblioteca Marciana, Venezia,<br />
cod.it. VII-94/10051/ pg.23. zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
010 N.A. autor, Castel Nuovo, veduta, 1689.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94/10051/ pg.23. zbirka – mr.Jovica Martinović,<br />
Kotor<br />
011 Cornelli, Castel Nuovo, plan sa okolinom, 1687.god. zbirka – Stevo<br />
Lepetić, Herceg Novi<br />
012 Cornelli, Castel Nuovo, aksonometrija, 1687.god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
013 Bertolo Coring/?/, Castel Nuovo, plan, 1687.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
014 Calergi Zorzi, Castel Nuovo, plan, 1687.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
015 Pier Mortier, Castel Novo, bakrorez, 1600god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
016 N.A. autor, Castel Novo, plan, 8. mart. 1700.god. Museo Correr, Venezia,<br />
MSS Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
017 N.A. autor, Castel Novo, veduta, 8. mart. 1700.god. Museo Correr,<br />
Venezia, MSS Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
018 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr, Venezia, MSS<br />
Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
019 Nicolo Ercholomini/?/, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr,<br />
Venezia, P.D.-C.845/9, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
020 Giuseppe Juster, Castel Novo, plan, 1708.god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
021 N.A. autor, Castel Nuovo, opsada 1687.god. zbirka – Zavičajni muzej,<br />
Herceg Novi<br />
022 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr, Venezia, , zbirka<br />
– mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
023 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1708.god. Museo Correr, Venezia,P.D.-C<br />
848/23, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
118
024 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1708.god. Archivio statale, Venezia, zbirka<br />
– mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
025 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1724.god. Zadarski arhiv, 221A, Zadar<br />
026 N.A. autor, Castel Novo, aksonometrija, 1724.god. Zadarski arhiv, 221A,<br />
Zadar<br />
027 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
028 N.A. autor, Plan der Stadt Castelnuovo, 1876 god. Kriegs archiv Viena<br />
029 N.A. autor, Situationsskizze der stadt Castelnuovo, 1904 god. Kriegs<br />
archiv Viena<br />
030 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
031 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
032 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
033 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
034 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
035 Panorama Herceg Novog, 2008, god.<br />
036 Panorama Herceg Novog, 2008, god.<br />
037 Kanli kula, Herceg Novi, 1996.god. rekonstrukcija 1987.god., autor<br />
119
120
M.A. Boris Ilijanic architect<br />
URBAN GENESIS<br />
Rectification old plans methodology<br />
Herceg Novi Old Town<br />
Montenegro, Eastern Adriatic Coast<br />
Research summary<br />
Herceg Novi, Chieti, Wellington, 1985-1998<br />
121
122<br />
Omnia quae cernis magno constructa<br />
labore:<br />
moenia, templa,domus,fontes,stabula<br />
atria thermes
Boris Ilijanic<br />
URBAN GENESIS<br />
The Herceg Novi Old Town Nucleus<br />
- research summary -<br />
Herceg Novi, Chieti, Wellington,1985-1996<br />
123
This presentation has been done as researching thesis of<br />
postgraduate studies of the Faculty of Architecture of the University of<br />
Zagreb, Croatia,(former Yugoslavia).The studies were titled “Urbanism<br />
and Physical Planning”, and were conducted by Prof.Dr.Bruno Milic.<br />
The main advisers on the field to whom I express my gratitude were<br />
Prof. Svetislav Vucenovic, architect, from Belgrade, who processes<br />
preservation of building and monuments heritage, and M.A. Ilija Pusic,<br />
archaeologist, M.A. Gligo Odalovic manager of Herceg Novi city archive,<br />
then to the Institute for Preservation of Cultural and Monument<br />
Heritage of the Republic of Montenegro, and finally to the Archive of<br />
Herceg Novi.<br />
The architectonic photographing and the compilation of<br />
documentation is done by collaborators of the Institute for Town<br />
Planning in Herceg Novi.<br />
I also thank to M.A. Jovica Marinovic, archaeologist from Kotor for<br />
using his private documents, to Mr. Stevo Lepetic, the archive<br />
photographer and Prof.Dr. Radmila, Benderac, lector, who helped in<br />
arranging and organising of the written material.<br />
I am also grateful for help at theese institutions: Correr Museum at<br />
Venice, The Marciana Library at Venice, The San Marco Library at<br />
Venice, The State Archive of Venice and The War Archive at Vienna.<br />
124<br />
the author
Contests<br />
Subscript ...................................................................................................124<br />
I Fundamental motives, ideas, problems ................................................127<br />
Terminology and method of researching.................................................128<br />
II Urban genesis through rectification of the old plans<br />
Zero phase(CODE 010) .....................................................................133<br />
Possibilities for urban development, until 1382(CODE 020)..........137<br />
From 1382 to 1482(CODE 030) ........................................................139<br />
From 1482 to 1687(CODE 040 and 050) ..........................................143<br />
From 1687 to 1797(CODE 060) ........................................................151<br />
From 1797 to 1918(CODE 070) ........................................................157<br />
From 1918 to 1982(CODE 080) ........................................................161<br />
III Conclusions and suggestions..............................................................167<br />
Bibliography .............................................................................................169<br />
List of photographs...................................................................................170<br />
125
126<br />
Chapter I
I Fundamental Motives, Ideas, Problems<br />
127
128<br />
Chapter I<br />
Terminology and Methodology<br />
Study of Urban Development of Old Towns By Method of<br />
Rectification of Old Historical Plans and Drawings on the example of<br />
Herceg Novi Old Town.<br />
Rectification (lat.rectificatio) - to adjust, as in movement or<br />
balance; to adjust by calculation.<br />
To rectify (lat. rectus/right + facare/to make) - to make right, to<br />
correct that which is wrong erroneous or false, to amend as to rectify<br />
errors, to rectify an opinion.<br />
Making of rectification of the old historical plans and drawings for<br />
the sake of studding urban genesis of Herceg Novi is very important<br />
because this researching method has never been used before for this<br />
area, thus it enables us discovering of the new facts.Many unknown<br />
details about urban development of this town agglomeration have been<br />
brought to light.<br />
The urban development of Herceg Novi has been represented as it<br />
should be, chronologically; phase after phase, unlike researching of<br />
urban development by method of rectification where we had to take<br />
opposite way; from known facts and from the present time, situation,<br />
towards unknown phases in the past.<br />
These facts are represented in eight fundamental codes some of<br />
which have subcodes.Every code (fundamental or assisting) which<br />
characterises a certain old historical old historical plan, drawing has<br />
many units(sheets) and all of them are here present for it`s better<br />
explanation.All codes and their mutual position can be clearly seen from<br />
the present chart.
Terminology and method of researching<br />
The oldest quite true information about urban and settlements<br />
agglomeration in this area are obtained from Cadastre plans from the<br />
end of 19th century.In the case of Herceg Novi Austrian Cadastre plan<br />
from early 20th century<br />
As we know, by history, that there was stagnation in this area in the<br />
general development of towns, until the beginning of 20th century, that<br />
means, that some relevant parts in of this cadastral plan are, at same<br />
time, the document of near earlier phases and forms of urban<br />
agglomeration.<br />
Rectification of all old plans and drawings is worked out by copping<br />
them out from the plans of present situation.All helping devices and<br />
appliances are used and plans have been done on geodesic, backing in<br />
scale 1:1000.These rectified drawings can be used directly in our further<br />
processing.<br />
To put it pricelessly this was done by the following met<br />
The old historical plan of which we posses the film negative, was by<br />
geodesic known method, brought to stabile transparent sheet/astralone/<br />
in scale 1:1000.Than it was overlapped on contemporary geodesic map,<br />
scale 1:1000 which was also drawn on astralon sheet..What was done<br />
later is that over those two plans rectification of the old one was done<br />
taking real dimensions from today`s maps.If, in addition, the perspective<br />
was also represented than it`s rectification was done in the same way.<br />
As a final result of both rectification we have a conclusion, a new<br />
interpretation which resulted from newly founded facts brought to light<br />
by rectification itself.<br />
In the year 1982 on the initiative of Prof.Dr. Bruno Milic from the<br />
Faculty<br />
of Architecture of the University of Zagreb, a clear method<br />
concerning the studies of urban development of Adriatic /Mediterranean<br />
old towns was estabilished.The first experiment was done on Split, old<br />
Dioclesian Emperor palace - town, but complete research with full<br />
resultates was done on Old Town Herceg Novi.This method was in<br />
accordance with conclusions brought on Mediterranean Permanent<br />
Town’s Conference.<br />
129
130<br />
Chapter I<br />
Year Main code Subcode Units Period<br />
A B C D E F<br />
1982 080 080 X X 1982<br />
1890 070 070 X X X 1890<br />
1724 060 060 X X X X X X 1724<br />
067 X X X ?<br />
066 X 1708<br />
065 X 1708<br />
064 X 1708<br />
063 X X X 1700<br />
062 X 1700<br />
061 X X X X 1700<br />
1687 050 053 X X 1687<br />
052 X X X X 1688<br />
051 X X X X 1687<br />
050 X X X X X X 1687<br />
1584 040 043 X ?<br />
042 X 1606<br />
041 X 1587<br />
040 X X 1584<br />
1482 030 030 X 1482<br />
1382 020 020 X 1382<br />
0000 010 010 X X 0000<br />
Units:<br />
A. Original old map, plan; B. Orginal old perspective; C. Original old plan 1:1000<br />
D.Rectification/plan/ 1:1000; E. Rectification/persp./1:1000; F. New interpretation<br />
1:1000
Terminology and method of researching<br />
The mentioned method performed on the example of Split for the<br />
first time (the studies still continue) was borrowed for this work.<br />
In the first case the studies were collaborated by Faculty of<br />
Architecture in Zagreb, department of Split, “Centre for Architecture and<br />
Urbanism”.The mechanical device for drawing of constructed<br />
perspectives with given elements was used.<br />
Having in mind possibility for processing these rectification by<br />
computer, if we obtain corresponding software, these plans are ready for<br />
this kind of animation.In that case perspective representation of urban<br />
agglomeration from different view point (3D) as well as working out of<br />
space model for every single phase, become apparent.<br />
131
132<br />
Chapter II<br />
II Urban Genesis<br />
Through Rectification of the Old Plans
Zero phase(CODE 010)<br />
Zero Phase CODE 010<br />
133
134<br />
Chapter II<br />
If we want to have an entire and versatile picture with all facts which<br />
influence or could influence the urban problem of the Old Town of Herceg<br />
Novi let`s consider historical conditions for beginning and development<br />
of this town.<br />
The Country of Dracevica belongs to those medieval provinces which<br />
were established by our ancestors upon their arrival to coastal towns.The<br />
settleties, the ancient Slavs started very soon the establishing of those<br />
social units they had in their old homeland.To tell the truth these<br />
organisations followed the example of many similar autochton units.<br />
Numerous inheritances of Iliric and Roman civilisation influenced<br />
social maturing of our ancestors, not only in the sense of organisation<br />
but also culture, urbanism etc.A great number of archaeological and<br />
epitaph monuments found on this territory show it clearly.<br />
Coming to the Adriatic coast, Slavs settle cultivable soil; ready and<br />
active from Roman times.<br />
These parts were connected with the main communication road<br />
named “Via Adriatica”.It went trough districts of Ston, Zrnovica (near<br />
Epidaurus), Konavli, Dracevica, Grbalj...<br />
Roman writer “Orbini says that Boka was settled by refugees from<br />
Troy, who wandered for a long time.He also says that Boka`s mother is<br />
Sicily, because Dionisius, the tyrant from Siracusa, sent settles<br />
there.Some think Boka is even older.Iliric tribe Enheleis (eel catchers)<br />
lived on the place of today`s regions of Risan and Herceg Novi”. *1<br />
“The main road from Roman times, went along Adriatic coast<br />
, from Salona, near today`s Split and nucleus of emperor Diocletian`s<br />
palace, trough Ad Movis near Imotski, Dalmacia, to Bigeaste, near<br />
Ljubuski in Herczegovina, then to Narona and then by seaside to<br />
Epidaurum (Cavtat).From Epidaurus it went to Sutorina and then<br />
trough Boka , first trough district of Stolium (Herceg Novi), then by<br />
seaside to Rihzon (Risan, Perast, Orahovac and Duledia (Dobrota) to<br />
Kotor.From Kotor it went to Skaljari, through Troica and Grbalj to Butua<br />
(Budva) etc.By this military road Boka got in close touch with Dalmatia,<br />
1Savo Nakicenovic:”Boka”, Antropological studies,Serbian Academy<br />
1913,Belgrade
Zero phase(CODE 010)<br />
Epir, and Enheleis, people of Travunia and Doclea(Duklja) distict, so<br />
undoubtedly it was useful to them”. *2<br />
“In the year 395 A.C. as Roman Empire was divided to eastern and<br />
western parts, Boka got under the domination of Western Empire.Then<br />
there was a big migration of people and Boka suffered a lot.Teodorih the<br />
King of Eastern Goths conquered Boka in 489.It remained under their<br />
rule until 535 when Justinian sized it from them and in order to make it<br />
safe from the attacks of wild tribes, he built the tower Cattaro(Kotor) in<br />
532.It is known that Kotor was christianised at that time, because<br />
Paulus, Episcopus Cathari civitalis Histor Council p.567, was mentioned<br />
in the year 451; and also another (Johannes) from the year 649<br />
(Hist.Conc.603).From this period there are visantine cities<br />
Stole(Stolium), Porto Rose and they were demolished by Saracenes in<br />
9th century or they despaired in an earthquake.” *3<br />
Around 1018 belonged to the Slav`s state Zeta, Dracevica went in<br />
to new period. In 1197 it was under the domination of the Nemanic<br />
Dinasty of Serb Kingdom. After Nemanjics it become a part of Bosnian<br />
state and finally by the end of 1382 Bosnian King Tvrtko I<br />
Kotromanic laid foundations for building of town in the middle of<br />
country Dracevica situated in the romantic western part of the Boka<br />
bay.<br />
2* ibidem<br />
3* ibidem<br />
135
136<br />
Poglavlje II
Possibilities for urban development, until 1382<br />
Possibilities for Urban Development,<br />
until 1382 CODE 020<br />
137
Chapter II<br />
Possibilities for Urban Development, until 1382<br />
It could be interesting to find an answer to the question what have<br />
the first builders seen on location of the Old Town of Herceg Novi.<br />
It is very important question from standpoint of urban genesis of this<br />
agglomeration. Why has the town grown up and stayed on the same<br />
location up today? In the process of making act of rectification of old<br />
historical plans the zero phase (CODE 010) was processed which gives<br />
us the picture of the topography of the ground, its relief, outstanding<br />
points and sources of drinking water.<br />
It can be clearly seen that the ground is sloppy cliffs, especially<br />
towards the west. They stretch from the sea to mainland with the length<br />
of 380m.The cliffs rise from the sea forming a rise (where there is a<br />
fortress “Forte Mare”), and then with remarkable hill on the mainland<br />
with the height of 85m.(where is so called fortress Kanli Kula-”Bloody<br />
Tower”).Besides, the sequence cliffs and rocks with some minor<br />
reconstruction’s offered possibilities for natural defence.<br />
At the foot of both mentioned hills are the sources of running water<br />
of which the one in the upper part works and is unable even today.The<br />
other is disappeared by time.<br />
It is not necessary to point out other geographic, topographic and<br />
climatic conditions. The drawings of CODE 010 tells enough by itself.<br />
So, it is clear, therefore, that the old builders, using conveniences of<br />
the ground and land topography, build the town according to its need<br />
through all phases in the past.<br />
If we analyse the period from the Zero phase (CODE 010) to 1382<br />
(CODE 020) the existence of buildings on this location remains<br />
unknown. It could be that there were some buildings on heights because<br />
of special topographic and strategic conveniences. It`s unbelievable that<br />
watchtower, lookout tower or something similar did not exist here before.<br />
138
From 1382 to 1482(CODE 030)<br />
From 1382 to 1482 CODE 030<br />
139
Chapter II<br />
From 1382 to 1482<br />
It is known that the Bosnian King Tvrtko The First Kotromanic<br />
coming out to the sea and having been crowned for the King of Bosnia<br />
and the rest of Serbian states was in constant conflict with states that<br />
surrounded him. On the coast he found ports, which having Dubrovnik<br />
as a too big competitor, lost their importance or were not at all important<br />
concerning trade. In such situation, not very promising one, King Tvrtko<br />
planned to build a town on the part of his free sea and coast. He chose a<br />
very attractive area, country Dracevica, an old district in his Travunia<br />
region. It had conveniences to receive and keep inhabitants but no so<br />
many of them to make an urban community in the middle age. The only<br />
life perspective for such a town was transit and trade. King Tvrtko knew<br />
it very well, so he appreciated all values that a town would bring. That<br />
meant the town would be built by plan and its future would be adapted<br />
for these conditions:<br />
The town is opened to the sea and would be able to receive<br />
transportation of commodities from all coast of Adriatic sea, than<br />
through the valley of Sutorina it was connected with caravan roads of<br />
Herzegovina and Bosnia.<br />
The most important thing King Tvrtko heard and was able to see,<br />
was that on the coast, of valley Sutorina there used to be saltwork for<br />
which King Tvrtko had an urgent need.<br />
There is an adapted information in literature that King Tvrtko has<br />
built the town to release himself of the big taxation for salt which<br />
government of Dubrovnik imposed on his state.<br />
King Tvrtko explicitly said that the town was built in order to have<br />
a square of salt:”...and there, he said, was going to be saltworks<br />
established and square of salt and trade”. *1<br />
“And really the first documents of correspondence between King<br />
Tvrtko and Republic of Dubrovnik authorities, mention only square of<br />
1* Ilija Pusic: “Medieval Herceg Novi, Urbanistic Discusses Until its Fall<br />
Under the Turks in 1482" separate, Country Museum of Herceg Novi, 1979.<br />
140
From 1382 to 1482(CODE 030)<br />
salt “kumer soli” and not all production of salt, as later documents tell.”<br />
*2<br />
According to available written sources and historic, archives material<br />
we can establish the period and the year of the town foundation by order<br />
of the Bosnian King Tvrtko, but we do not find details about the city’s<br />
exact position, size and structure.<br />
There are no plans found from this period. In the archives we find<br />
some description of the town but it is from later time of Herceg Novi,<br />
time of ruler Herzeg Stefan Vuksic Kosaca.<br />
There are some scientific discussions which dislocate the original<br />
King Tvrtko`s town (named St.Stefan) from its today`s locality, closer<br />
to saltworks in valley of Sutorina.<br />
However, there are neither material evidences to prove these<br />
suppositions not sufficient research about the matter. What we can say<br />
for sure is that the earliest period of Herceg Novi (St.Stefan) is<br />
inexplicable out it requires a patient researching.<br />
When we talk about urban genesis of an organizated settlement on<br />
the site of the present Old Town of Herceg Novi then it by evidence we<br />
have , exists form from the 15th century. The special merritis for that<br />
belong to person of Herceg Stefan Vuksic Kosaca who fortified and<br />
restaurated the town, brought it to economic power by opening of<br />
workshops for different handicraft and by building another salt market<br />
as King Tvrtko, having been crowned neglected his affairs here.<br />
By efforts of Herceg Stefan the town has got the conditions for faster<br />
development.<br />
Rectification of old historical plans (CODE 040) shows some details<br />
which bring to light earlier period (CODE 030).<br />
According to the graphics’ presentation of Angelo delli Oddi (040A)<br />
from his work “Viaggio dalla Provincia di Mare della Signioria<br />
Venetia...”, published in Venice 1584 and which. is the oldest one in<br />
2* Ibidem<br />
141
Chapter II<br />
about Herceg Novi, because by studding of the urban development of<br />
some other towns printed in this work, especially Split , we can establish<br />
the period of the origin of the graphic presentation from 1435 to<br />
1539.Then according to the graphic (041A) of Camotio F. from his work<br />
“Isole famose, porti, fortezze e terre maritime sotto posto alla...”,<br />
published in Venice 1587, according graphic (042A) by Rossacio G. from<br />
his work “Viaggio da Venetia a Constantinopoli”, published in<br />
Venice 1606, then graphic (043A) by unknown author from the same, as<br />
well as according to some plans and headlines from latter periods the<br />
hill which dominates the area of today’s Old Town (“Kanli Kula” - Bloddy<br />
Tower) was marked as fort, old rampart (“vechio recinto”), the Citadel<br />
fortification and similar.<br />
This indicates that , that part of Old Town was the oldest defended<br />
position.<br />
That defended position is a fortification of quadrangle shape with<br />
three quadrangle and one round towers on the corners and there is a<br />
gate with round tower in the south wall.Insade the ramparts are<br />
buildings of small volume and some small houses with roofs of two slopes.<br />
Next to Northwest tower there are two big buildings with quadrangle<br />
base, of big height and with and with roof in the shape of dome. These<br />
buildings have a dominating position in fortification and are on the<br />
highest peak elevation of the Old Town.<br />
By analysing of the graphic (040A) by A.delli Oddi, we find some<br />
new facts about the possible reconstruction also of this period (CODE<br />
030).Below the mentioned fortification (Citadella) is quadrangle shaped<br />
town surrounded by the walls with the round fortresses. It is important<br />
to compare the distance from the southern wall of the town to the sea<br />
which can be measured by the length of a road and paths, and a<br />
serpentine leading form from town gate. We can conclude that southern<br />
rampart of the town on that time was not on seaside, how it is in today’s<br />
time. Also, we can conclude that quadrangle towers are from former<br />
period, because when was coming cannon war strategy the tower<br />
construction became round base, because of defence strategy.<br />
142
From 1482 to 1687(CODE 040 and 050)<br />
From 1482 to 1687 (CODE 040 and CODE 050)<br />
143
Chapter II<br />
From 1482 to 1687<br />
The Turks conquered Herceg Novi for the first time in 1482, and it<br />
means 100 years later from the time of King Tvrtko`s Charter which was<br />
about foundation of the town. The period of 100 years was sufficient to<br />
finish a building up of a medieval town of certain size. We have the data<br />
about this in Dubrovnik archives.<br />
These data enable us to trace the development of Herceg Novi from<br />
the 15th century when King Tvrtko`s heirs were on power; first Sandalj<br />
Hranic and especially Stefan Vuksic Kosaca.<br />
However, the urban and architectonic development and outline of<br />
the town is vague. The size and the structure of the town are<br />
questionable.<br />
According to the material from the archives, Herceg Stefan had<br />
audiences, made contracts, rested, had permanent army and died in<br />
Herceg Novi. During his lifetime he had stonemasons from Dubrovnik<br />
monastery “Mala braca” to begin building of the church St.Stephen.<br />
From all this is clear that the settlement was meant to be urban,<br />
residential and military harbour.<br />
By studding of drawing (CODE 040) we can reveal new facts which<br />
contribute to explanation of the shape and the structure of the town.<br />
According to partly studied graphic (040A) by A.delli Oddi from<br />
1584, in the upper part of dominating fortification of the town on a high<br />
dome, signs of mosque can be seen. This means that Herceg Novi had<br />
already come under the Turks and the graphic shows the structure of<br />
the town as early as 1482.<br />
The middle rampart is not shown on the graphic.It means that it<br />
represents the state of the town from 1538 the latest, according to<br />
Camotio, where this wall is shown , or could be from 1606 according<br />
Rossacio Giacomo.<br />
144
From 1482 to 1687(CODE 040 and 050)<br />
The town is clearly represented. Up the hill there is fortification of<br />
rectangular shape, with five towers from which is one on the Northwest<br />
is highest. There are two buildings next tower.<br />
All these statements can be clearly confirmed on the place through<br />
material remains “on site”,. Inside of the walls the residential buildings<br />
and storehouses are petty and dense. Bellow the fortification there are<br />
also petty and densely situated facilities some of which have the upper<br />
floor. The roofs are with two slopes.<br />
We can identify the belfry or minaret in lower town. On the western<br />
rampart there is a round tower; on the south part there is also round one<br />
next to the gate.. All others are rentagular base type of tower.<br />
So, in the city walls the main defence fortress was refuge tower, later<br />
called Citadella, with five small defence towers and five towers in the<br />
city rampart. Trough the town gate in the southern wall defended by<br />
western tower there was path leading to seashore.<br />
Finally, some conclusions can be drawn and those are that the<br />
graphic by A.delli Oddi show the state of the town between 1482 and<br />
1538, and that southern rampart, which can be seen, represents middle<br />
town wall in the present town, which can be proved by material remains<br />
of mentioned gate, and the city walls were defended by five round towers.<br />
The graphic by Camotio F. (041A) from 1587 represent the attack<br />
of Christian army commanded by Andrea Doria on Turkish Novi in 1538.<br />
In present situation there are, now. seven small towers in southern<br />
city wall, with two towers was added to the town rampart. We can<br />
conclude that southern rampart was built by Turks between 1482 and<br />
1538.<br />
The graphics (042) by Rossacio G., and (043A) by unknown author<br />
confirm these statements. By studding further urban development by<br />
rectification of old historical plans and drawings, we come to period of<br />
1687 (CODE 050) when Turks lost finally power over the town and it<br />
goes to Venetian hands.<br />
By rectification of the old plan by Cornelli, from 1687 (CODE 050)<br />
we come to following data:<br />
145
Chapter II<br />
The town was divided in two parts and above the upper part there is<br />
fortification so called “Bloody Tower” (Kanli Kula).In the western wall<br />
there are three towers, including the southern one of Abaz Pasha (Forte<br />
Mare).The town wall encircling lower town is quite broken, not very<br />
remarkable and it mostly leaned against fortification on seashore<br />
(Mezzaluna).<br />
In the middle city wall there were two semirounded towers and a<br />
facility which leaned against rampart on the site today`s belfry of<br />
St.Jeronim`s Church.Although the original plan is quite arbitrary, it is<br />
important to mention here, some defence towers in the upper right corner<br />
of drawing, but off Old Town limit, and it is approximately on the location<br />
called “Blue Tablet”(Modra Ploca).This plan is only one, which shows<br />
this piece of architecture in details. If these are remains of some earlier<br />
fortification we should study and research. The old historical plan s very<br />
often, did not represent the remains on the place near the city walls,<br />
which can be proved, according to material remains on the place near<br />
the town itself (Military spa and similar).<br />
By analysing (CODE 051) and especially rectified plan by Cornig<br />
B.(?)<br />
(CODE 051 A;C;D;) which probably dates back to 1687 because, in<br />
the suburb(“borgo”), there is no sign of old quarantine on place Topla (its<br />
appears for the first time in the plans from 1700), we can conclude that<br />
it is one of the first plans which identifies town contents inside, as well<br />
as outside of the town walls. We can immediately notice that important<br />
position of the western town gate.Compared with suburb it is an<br />
outstanding position.<br />
The eastern gate is on site of Gate of Perast (Porta di Perasto) 1538,<br />
which is called Trnovica (“Tarnovisce”) by Evlia Celebia, Turkish<br />
writer, and were situated in the garden today’s time called “spalatina”<br />
or “bonturin”, and defended by Bey`s Tower (“Fortezza di St.Girolamo”).<br />
The western gate leading to the pier on the south (“Porta di Marina”) are<br />
next to the southern tower of Abaz Pacha (”Forte Mare”).This plan<br />
clearly shows that in the city walls there are remains of some previous<br />
fortifications on the western rampart.According Celebia E. there are<br />
also rectangular shaped fortress behind the tower of Abaz Pasha, then<br />
there is a Lower flat tower, and lower eastern wall with five small towers<br />
(torrions) gets its final looks.Towards the seashore Mezzaluna tower and<br />
the Tower of St.Anton have remarkable position.<br />
146
From 1482 to 1687(CODE 040 and 050)<br />
In the town itself the streets and squares are regulated and, to the<br />
great extent, they are the same today. Nevertheless, some of the streets<br />
disappeared by time and there are gardens instead. Such is the case with<br />
the street along the access to lower part of the town (“Citta Bassa”), and<br />
also with some parts of the street in the western part of “Citta Bassa”.On<br />
the lower square (St.Jeronim Church) straight line of facilities is<br />
deviated compared with present state, and it has the direction<br />
Northwest-Southwest (the first church and than mosque on the same<br />
place).It is same case on the upper square (“Bellavista”) again with sacral<br />
buildings.The streets and squares on the drawing are defined in details<br />
but it is not so with position of eastern rampart which stretches from the<br />
Gate of Perast to Kanli Kula.<br />
It can be concluded that this plan in great extent, coincides with the<br />
description of Turkish travelogue writer Celebia E.: “The journey<br />
from Ljubinje to Dubrovnik”, from 1664 has two storied named: ”The<br />
Town of Novi, a Tough Fortress And a Strong Rampart”., and<br />
“The Shape and the Position of the Novatejn” (“Novatejn” is Arabic<br />
means New doubled).<br />
Three earthquakes must be correlated to this conclusions, one in<br />
1608, 9 degree MCS strong, and after which the mentioned travelogue<br />
is written, than the one in1664, and finally catastrophic one in 1667 9<br />
degree MCS strong Celebia E. wrote in 1664 that the southern rampart<br />
is built from oak beams, we can conclude that it is rebuilt in 1667, after<br />
earthquake , but of stone this time.<br />
To prove these suppositions we have the graphic (051B) by G.G. de<br />
Rossi from 1687.There an earlier earthquake in 1563 9/10 degree MCS<br />
strong and it destroyed the town which was, according archive materials,<br />
rebuilt by Turks.<br />
The town plan from 1688 by unknown author (052A), there is also<br />
plan for future town and its surroundings, also it contains some facts<br />
from the past, the minaret of mosque of upper and lower square. On the<br />
upper square there is “Moshea maggiore hora Chiesa St.Girolamo”, that<br />
means that previous version o site of St. Jeronimo`s Church was not on<br />
lower square where it is now, but on square today`s called “Bellavista”.<br />
Approximately on the same site of today`s church of St.Jeronim there<br />
was a church of St.Frano ("Altra Chiesa di padri Cappucini...St.Frano”),<br />
which was later moved below the middle wall leaning on the facility<br />
147
Chapter II<br />
called “Ospedale”, a hospital. Next to this church there was a small<br />
graves and tombs. The whole plateau was lower than it is today aprox<br />
100cm.<br />
By rectification it is set that the shape and position of town rampart<br />
coincides the state as it is today. What is important is that this plan has<br />
a drawn in line of the old rampart with the remains of two round towers<br />
on the east side of eastern rampart.<br />
The of the town and its surrounding from 1687 by Calergi Z. (053A)<br />
again facility which we have already mentioned in the plan by Cornelli<br />
from the locality “Blue Tablet”. P. Mortier`s graphic indicates the state<br />
of the town during the Turkish rule after earthquake 1667, because we<br />
can see that southern rampart is not wooden. There is a sequence of<br />
Venetian plan from around 1687 and they show the state of the town<br />
during the Turkish rule or immediately after it came under Venetian.<br />
When explaining the plans from the next period (CODE 060) we<br />
must point out some facts which clarify this period even better. In<br />
general about Turkish period we can say following:<br />
Their rule period can be devised in two periods; one between 1482<br />
and 1538, and the other from 1539 to 1687.<br />
The first time Turkish conquered the town with fortified tower on<br />
the hill and the encircling wall with five towers below, with no battle,<br />
which means that defence wall was not demaged. The upper fortification<br />
(“Kanli Kula”) was smaller in size then today and it had five towers, two<br />
of which were round shape with cordon wreath (there are material<br />
proofs).The others were rentagular shape. The residential parts inside<br />
the tower was probably in Northwest high facilities.<br />
The town contests were petty, groundfloor and sometimes two floor<br />
facilities with two slopped roofs. One belfry and minaret are noticeable<br />
in lower part of the town. Up to the year 1538 Turks built the city wall<br />
in lower part of the town and also the southern wall with fortification<br />
“Mezzaluna”, which was heavily damaged by Christian army and fleet<br />
of Andrea Doria when they attacked in 1538.In the year 1539, Barbarosa<br />
H., the Turkish admiral regained the town to the Turks after heavy<br />
battles and destruction’s.<br />
In 1563 there was a catastrophic earthquake of 9/10 degree MCS<br />
strong which destroyed the town and especially southern wall. There was<br />
148
From 1482 to 1687(CODE 040 and 050)<br />
another earthquake in 1632 about 9 degree MCS strong, and in 1664 we<br />
already have mentioned description Celebia E.<br />
Up to the year 1664 Turks enlarged the town the town eastward in<br />
the line Kanli Kula, Begova Kula (Fortress St.Girolamo), the gate<br />
Trnovica (The Gate of Perast).So, this part of the town was annexed<br />
between 1606 (according Rossacio) and 1664 according to Celebia E.<br />
The earthquake in 1667 about 9 degree MCS strong, heavily<br />
destroyed the city. The southern wall of the town, in its present shape<br />
was built up between 1667 and the latest in 1687 when the town comes<br />
to the Venetian hands(051B).<br />
The contents of the city and its suburb is quite developed. There are<br />
two squares standing out (“Bellavista” and near St.Jeronim church) with<br />
sacral facilities on some outstanding posts. There are also town school,<br />
administration, bath, bakery, handicraft shops, commercial facilities etc.<br />
The waterworks and sewerage system are in function. The regulation of<br />
the streets and house blocks is set clearly. The facilities are petty and<br />
low. There are three town gates which can be locked.<br />
All these statements give us a clear picture of urban development<br />
and continuity of the town in the period of 200 years of the Turkish<br />
government.<br />
149
150<br />
Chapter II
From 1687 to 1797(CODE 060)<br />
From 1687 to 1797 (CODE 060)<br />
151
152<br />
Chapter II<br />
From 1687 to 1797<br />
As we are coming closer to our days, the documents, plans and<br />
drawings are greater in number and, quite especially, we can find<br />
abundance of details and data. However, these data must be well checked<br />
and approved because of frequent improvisations, so that we are never<br />
quite sure if the original plan is in our hands or that is only its<br />
interpretation.<br />
The basic period (CODE 060) has the greatest number of subcodes,<br />
which complement it with data.<br />
After heavy battles and destruction’s, Venetians conquered the Town<br />
in 1687.There sequence of plans they left behind which also represent<br />
the state of the city as it was upon their arrival. CODE 061 has for its<br />
base the Old Town plan “MDCC.8 Marzzo Castel Novo” and it<br />
contains the view and perspective from the southern side.<br />
By rectifying this drawing we can conclude that the city section has<br />
gained its present outlines. We can notice outstanding city wall with<br />
dominating fortification on the hill (Castello) where at the base of the<br />
facility a great number of interventions can be seen. In the Southwest<br />
there is fortification “Castel di Mare”.The mentioned city through the<br />
centre of the town can be notice on the plan. The upper part of the city<br />
is called “Citta di Castel Novo” and lower “Citta Bassa”. In the upper<br />
part of the city there is square (“piazzeta”) with the church and cistern<br />
for drink water supply on today`s square “Bellavista”, then central<br />
residential part and sacral building on today’s square near the church<br />
St.Girolamo which by one of its sides leans on the mentioned wall.Below<br />
the wall which divides town there are building which belong Franciscan<br />
Monestery. In the western part, above the fortress “Catel di Mare” there<br />
are remains of undefined buildings. For the first time the real<br />
characteristic and the traits of the Old Town terrain are noticeable.<br />
The plan 062A, dates back to circa 1700 because the Quarantine at<br />
suburb Topla("Lazarine Cadente”) can be seen and is described as wreck<br />
or ruin.<br />
The steady shape and foundation of the city with already mentioned<br />
sites are shown on this plan. It is important to mention here that, in the<br />
eastern town wall on the line from “Castello” to fortress “St. Girolamo”,
From 1687 to 1797(CODE 060)<br />
in its upper part, a building or a ruin, remainder of sacred object<br />
“St.Chiara” is marked.<br />
A remarkable defending system of fortifications “Spanola”, outside<br />
of the town, can be clearly seen on its dominating position;<br />
By the rectification of the plan “A pianta Di Castel Novo” (063)<br />
by Ercholomini N. (very illegible signature) we can make conclusions<br />
about the entire size and structure of the Town. The city walls almost<br />
entirely coincides the state from today. The rampart of the fortification<br />
Castello (“Forte Di Terra”) towards fortress St.Girolamo is represented<br />
as an entirety with the church “St.Chiara”. What is also characteristic<br />
are the position of city gates in the ramparts. They coincide with the<br />
description of Celebia E. from Turkish period. The gate in the inner<br />
eastern wall (“Karaca”) which we can identify today is not represented<br />
because they were still serving their purpose. In the inner southern wall<br />
two gates for communications with low part of the town(“Citadella”) are<br />
represented. Immediately below this rampart, on the southern side is<br />
the building hospital(“Spedale”) with the Monostery “P.P.Cappucini”.<br />
Waterworks descend to lower parts of the city and it supplies all<br />
important buildings like old mosque (“Moshea Vechia”), bakery (“Forno”),<br />
sea fortress (“Castel di Marina”), “Bastione di Mare”...<br />
The regulation of the streets is approximate to today`s. The function<br />
of the eastern street along the ramparts was gradually lost by time. The<br />
buildings on the squares were knocked down and the newly built ones<br />
got a new regulations.(north - south).<br />
The rectification of this plan and the data give a great number of<br />
new discoveries about the town and, in great measure, they ascertain<br />
the existing state on the ground By the rectifying the plan 064A<br />
(“Pianta di Castel Novo nella Provincia d`Albania”) from 1708 by<br />
Juster G., we can notice city walls shown in details.<br />
Out of the town we notice “Lazaretto” in suburb Topla, now repaired,<br />
reconstructed and enlarged from old. (“Lazarine Cadente”), Monostery<br />
St.Antonio with “Casa dal conte Burovich” as well as “Fortezza Superiore”<br />
(Spanola).In the area of suburb there are traces of old Jewish cemetery<br />
(“Cimiterio”).On the western rampart , on two places there are bumps<br />
recesses which might be proved by material evidences on the place.<br />
In many towns under Venetian this is period of adaptation and<br />
153
154<br />
Chapter II<br />
reinforced all fortifications for the sake of better cannon resistance. It is<br />
evident that old fortifications were filled with soil, or old ramparts were<br />
used as assisting perimeters for the defence.(“terrapiente”).The structure<br />
of the Town is arranged around two squares which are connected by two<br />
parallel streets (north - south) extending. On the upper square<br />
(“piazza”), we can identify the building “Domo” with belfry (ex mosque),<br />
and city water cistern next it. City gate, (“Porta di Borgo”) leads outside<br />
the square.<br />
From here the city waterworks goes along the two parallel streets.<br />
City hall (“Palazzo dell Providur”) is in the central position of the Town<br />
and lined by the mentioned streets, and is probably inherited residential<br />
part from the Turkish times. On the eastern side of this building was so<br />
called “Bagno”, Turkish steam bath and that is proved by archaeological<br />
excavations on the place. The lower square with “Moshea” (the inherited<br />
ruin) and belfry leaning to the rampart from its inner side is a<br />
continuance to the mentioned steam bath. The city walls coincides with<br />
today’s state except on the line “Castel Superiore della Citta” to “Bastione<br />
S.Girolamo”, where it can not be found today.<br />
The middle city wall is called old rampart (“Vecchio Recinto”), giving<br />
us hints that, as mentioned before, its origins are of a much latter date.<br />
Plans 065A and 066A from 1708 give us conclusions that we have<br />
already made. In the rectifying process of the plan 067A, by unknown<br />
author and from unknown date, volume of the city wall is asserted as<br />
well as the structure of city contests where the evaluations approach to<br />
those of cadastre plan from 1890.<br />
The position of Tzar Road and railroad is also missing.On both<br />
squares there were two outstanding buildings (probably of sacred<br />
character) which were later knocked down, and than there was a<br />
building on lower square also knocked down latter.In the part of the town<br />
above Forte Mare on the site of today`s Army Club, there was sequence<br />
of facilities for economic purpose.<br />
There are material evidences for the existence of Lower Flat<br />
Tower(Celebia E.) from Turkish time and latter.In lower part of the<br />
town there were many buildings which were latter knocked down by<br />
earthquakes or for new buildings.
From 1687 to 1797(CODE 060)<br />
By rectification of the drawing 060, “Di Segno Della Pianta E<br />
Vedvuta Di Castelnovo” we can have a final picture of urban<br />
development during Venetian government. The drawing dates back<br />
between 1708 and 1724 which we conclude according to the facts found<br />
on the ground (Gate P.Angelus Magno).The perspective of the then town<br />
is quite factual and true.We can make conclusions about the state of the<br />
city walls, the structure of the town and the shape of the buildings in the<br />
walls. We can see: “Fortezza Superiore”, “Castel da Mar”, “Mezzaluna”,<br />
“Torion di St.Girolamo”, “Porta di Borgo”, “Porta di mare”, “Porta di<br />
Perasto”, “Torion di St.Antonio”, “Forte Spagnola”, central part on<br />
today`s square “Bellavista” market as “Citta”, which indicates that the<br />
centre of the town was on the upper square.<br />
Along the western walls, from outside, we can see the structure of<br />
suburb (“Borgo”).A passage to lower parts of the town is cat through<br />
middle wall (P.A.Magno).The structure of the city contents is the same<br />
as we have already mentioned in former Venetian plans.<br />
The appearance and bases of the church St.Frano coincide its today’s<br />
state. The outlooks of the building near the old church St.Girolamo,<br />
shows that it was a building with two sloped roof and arcade side<br />
openings on the facade.<br />
Above this building there is a remarkable belfry which could be<br />
remains of mosque minaret. The remaining structure of the town is<br />
represented by bungalows and two story buildings with roof of two or<br />
four slopes.<br />
We can conclude that upon Venetian arrival Castel Novo, got even<br />
stronger fortifications. The fortification Forte Mare and Mezzaluna<br />
system gained the most important defending character. These two<br />
fortresses were enlarged. The rampart at the Gate of Perast to tower<br />
S.Girolamo was also built into, as Forte Mare, and fortified. The city<br />
gained its today’s outlook. Parts of Kanli Kula, (“Castello”) were built<br />
into , and western rampart was fortified.The ruins of the mosque were<br />
the first adapted and then latter rebuilt as sacred buildings.The first<br />
church of St.Girolamo was on the square “Bellavista”, and on the adapted<br />
mosque was the church of St.Frano.<br />
Latter the church of St.Frano moved in to the building under the<br />
middle wall next to the Monostery P.P.Cappucini.The first church of St.<br />
155
156<br />
Chapter II<br />
Girolamo was being on the old foundations never finished church<br />
St.Stefan, from the time of Herzeg Stefan Vusic Kosaca.The great<br />
number of stony elements of the old church was built into the church<br />
St.Jeronimo.The sacred building of unknown dedication remained on the<br />
place on “Bellavista”.In eastern rampart on the line from “Kanli<br />
Kula”(“Castello”) to fortress St.Girolamo in the plan there still stood a<br />
small chapel St.Chiara gradually loosing its function.<br />
The city was organised around the upper square “Bellavista” and<br />
lower square about church S.Girolamo. These two were connected with<br />
a couple of parallel streets. The streets were connected with five<br />
transversal passages from “Kanli Kula” to the middle rampart. In the<br />
central part were residences, so called Palace of Providurs. Next to this<br />
were warehouses, administration buildings, barracks etc.<br />
The buildings were bungalows, and with one floor, and are lined in<br />
sequence forming mentioned streets. All buildings have gardens which<br />
are, as a rule, enclosed with high stony walls and yard.Eastern gate was<br />
on the place where Gate of Perast were.Next to “Forte Mare” was the gate<br />
which lead to the pier (“Porta di Marina”).In these walls we find stony<br />
elements (spoils) from previous periods, rebuilt into for the second<br />
time.There is an outstanding stony block with armorial bearings of<br />
Bosnian aristocrates.All gates had doors and closing mechanism.<br />
By the end of Venetian rule the town was becoming opened and<br />
broadens out of its walls, first of all suburb called “Borgo”, then further<br />
towards suburb called Topla, and on the east Meljine (New Lazaret<br />
“Quarantine”).
From 1797 to 1918(CODE 070)<br />
From 1797 to 1918 (CODE 070)<br />
157
158<br />
Chapter II<br />
From 1797 to 1918<br />
Here is description of the town from early 20th. century by<br />
Nakicenovic S. in the book “Boka” from 1913.<br />
“The city has been built on a ridge and in the bay of Topla from<br />
where you have a beautiful view, and it takes you about five minutes of<br />
slow walking from the seaside.<br />
The city lies on dilapidated soil crumbling day after day. The city<br />
rises about 40m above the sea. There is only one spring of running water<br />
built by Turks. This water is drinkable but is insufficient for the whole<br />
city, that is why many inhabitants were forced to build cisterns, and in<br />
summer they bring water from the springs on Topla and Savina. Three<br />
years ago the urgent need for water was met by building up of the<br />
waterworks Crnica from the spring on Podi village.<br />
It never snows here except very rearelly. Most of the time south wind<br />
blows, mistral and Northwest wind.<br />
Many houses in the town have gardens (14ha), and towards Topla<br />
there are some plowes fields (2,34ha), vineyards (3,14ha) and pastures<br />
(2,88ha).Percentile 22% of the ground undergoes taxation; it is the area<br />
of 31 ha. These properties are not named.<br />
The town is scattered heaps of many nice houses and it consist of<br />
several parts: the Old Town, the Town, citadel and seashore.<br />
The Old Town is historical nucleus of Herceg Novi with medieval<br />
streets sloppy and narrow, and the main street which leads through the<br />
city is called “downtown”. It runs from Kanli Kula and the butcher’s shop<br />
(on the north), through City Hall square to “Forte Mare”; and the second<br />
one, parallel to it, from cafe “Bellavista”(on the north), beside the church<br />
of S.Jeronim to the main road and citadel (on the south).<br />
These two main streets are intersected with three narrow, small<br />
streets from which the Northeast, from its eastern side, leads through<br />
Karaca to village of Savina, and from its western side, under the tower<br />
towards the town.<br />
Most of houses in the town are old with low ceilings, small windows<br />
and doors, and many of them are surrounded with backyards, remainder
from the Turkish times.<br />
From 1797 to 1918(CODE 070)<br />
There are two squares in the Town: the City Hall square with the<br />
City Hall itself, Serbian National Reading Room, Croatian National<br />
Reading Room and Orthodox Christian church of St.Arhangel Michael.<br />
On the square at St.Jeronim church, there is Monastery of row of<br />
St.Frano (who works as nurses and infermiers), district court,<br />
administration, headquarters for defence, military storehouses for food,<br />
2 barracks, home guardsmen headquarters no.37, headquarters of armed<br />
forces no.7.There is also a military arsenal, military oven,post and<br />
telegraph office, and historical sights are”: Kanli Kula, Karaca, and Forte<br />
Mare, and from Venetian times important sights were:“PortaMarina”...<br />
...........the town and new houses of Herceg Novi towards suburb<br />
Topla can be found from city hall tower (tora) sometimes in heap,<br />
sometimes standing alone in a park and along both sides of mainroad<br />
they reach the church St.Anton from where the village Topla begins.<br />
The houses are in heap below the water and there is a square in the<br />
middle used as a market for all kind of commodities.”<br />
In Herceg Novi, like in many other coastal towns, dating from<br />
medieval period, during the 19th century many changes concerning<br />
space and structure occored. This caused the destruction’s of traditional<br />
architecture.<br />
As rampart lost its defending character it had be knocked down at<br />
many places where business and residential buildings were built up.<br />
That happened in Herceg Novi in the course of the last century along<br />
western city wall towards suburb. This topographically forward position<br />
of the very centre offered functional facilities.<br />
In that way medieval rampart front of the town for many years was<br />
being replaced by facades of the new houses which dominated the<br />
panorama and old photographs show.<br />
Building into the old houses was performed as well as connecting of<br />
smaller residential parts in one whole, for the sake of renting. On many<br />
other buildings some reparations are made within volume limits, not<br />
disturbing old parcelling of lots and street network. The old historical<br />
plans and prospects from the end of 18th century and also early 19th<br />
159
160<br />
Chapter II<br />
century shows the situation of the town as it was left by Venetian with<br />
some slight changes that occurred under the new government.<br />
On the place of ex Palace of Providurs (governer there were<br />
barracks.On the square there was drawing of the base of ex mosque<br />
which was transformed into church during Venetian.<br />
In the year 1858 on its remains, the church of St.Jeronim was<br />
erected and today it has the same outlooks.<br />
The scares “house”(domo), on the upper square was knocked down<br />
and the church of St.Archangel Michael was built up but now that<br />
building got new regulation plan, east - west and built on neoghotic style.<br />
This is the time when “Tzar road” (Tzar Frantz Joseph of Austro-<br />
Ungarian rule), and railroad was built.The road separated the town in<br />
two parts at the level of Forte Mare entrance. In this way the number of<br />
buildings was tremendously reduced which caused urban diening of this<br />
space.<br />
Railroad tracks near the coast destroyed a part of southern city wall,<br />
and the part of fortress Mezaluna. The evidence still hold on the ground.<br />
Many buildings on the square were destroyed too and two new<br />
churches with its new positions, east - west, were built up instead.<br />
St.Archangel Michael was finished at1912 and St.Jeronim in 1835,<br />
and that were last big constructions until 1979 year of catastrophic<br />
earthquake 9 degree MCS strong, who demolished the Old Town.
From 1918 to 1982(CODE 080)<br />
From 1918 to 1982 ( CODE 080)<br />
161
162<br />
Chapter II<br />
From 1918 to 1982<br />
At the time when Kingdom of Serbs, Croats and Slovenas, (lather<br />
Kingdom of Yugoslavia) was founded and that is in 1918 the urban<br />
development of the Old Town underwent stagnation. The inhabitants,<br />
who with their trade occupations , represented the base of economical<br />
stability started leaving the Old Town, little by little, and they settled<br />
of attractive living suburbs areas of Topla, Igalo, Savina...There, the<br />
conditions for a modern life and higher standard of living were much<br />
more convient the cause of which was industrial revolution.<br />
So, inhabitants of the Old Town started leaving the old ruins of the<br />
Old Town , and poor moved into.At the same tame they started to built<br />
the new houses in the area of near suburb and further.<br />
The Old Town underwent smaller reparations first of all on the<br />
facades and the roofs. The Austrian fashion of plastering of stone wall<br />
facades continued.<br />
After the second world war in 1945 the Old Town was even in worse<br />
conditions.The so called building “Casarna” was bombed and the hotel<br />
“Savina”, next to “Kanli Kula, deserted.<br />
This place lost all public functions. Finally the earthquake from the<br />
15th of April in 1979 with all the destruction’s that it caused made the<br />
problem of the Old Town very current. Being the very centre of the city<br />
in the whole, the old nucleus not be left out from the modern life of<br />
commune.<br />
The Old Town would have been forgotten in hounded years old weeds<br />
if its convenient position hadn’t been so attractive for its development.<br />
Let’s hope that destiny of the near Old Town of Bar City forever lost,<br />
will not repeat in the case of the Old Town Herceg Novi.<br />
After catastrophic earthquake of the 15th of April in 1979 several<br />
new buildings were built up on the free lots but they never fitted the<br />
existing surroundings. Because of no existing planning strategy, and<br />
knowledge, experience for preservation of urban heritage of the Old<br />
Town, was happened this “pollution” of this specific urban environment.<br />
So, that is the price of
From 1918 to 1982(CODE 080)<br />
enplaning movement, and rush for resolving accommodation<br />
problems for people, remained without its houses by damage of<br />
destroying earthquake. However, these causes, are several, and not<br />
changed urban image of town too much.<br />
The Old Town as we see it today has important and valuable<br />
monuments. The value of monuments taken separately is not so<br />
important as it is of the buildings with their surroundings and urban<br />
frame. Although some buildings do not belong to historical values it is<br />
not an important fact in evolution of the whole town. The entity like this<br />
has been being built continuously through the time satisfying either<br />
functional or estetical reasons.<br />
As mentioned above the Old Town is an urban area developed<br />
logically and depending of historical and material conditions.<br />
Geomorphological features of the ground as well as the needs of<br />
everyday life through centuries influenced the contents of the Old Town.<br />
Specific conditions also took part in building of town traffic with its<br />
specific character.The streets kept their directions although on same<br />
places there are some deviations. By analysing of archaeological sonde<br />
at the down square of the church St.Jeronim we can conclude that the<br />
previous frame of streets was in direction of north - east, south - west<br />
unlike it is today, north - south. The reasons for this were in religious<br />
buildings which always require specific direction of their position. The<br />
mosques were orientated towards Mecca.<br />
Two important parallel streets of Voinovic M. and Car M. which<br />
extend in the direction north - south, link upper and lower square. The<br />
mentioned streets are twisted because there were no planed development<br />
of the town through the times. It could be the strategy of medieval streets<br />
construction; twisted streets were good for the defence of the town where<br />
every house could be a defending post. The traditional town square was<br />
the space around the church of St.Arhangel Michael., actually square of<br />
Herzeg Stefan while the square of Pavlovich M. around the church of<br />
St.Jeronim has the secondarily role in the Town.<br />
There a few autochthonius residential buildings from the past times<br />
with characteristic features, so called “konoba” (cellar), and the store<br />
house in the ground floor, and the first floor for the living. This is thipical<br />
organisation of the cadastral houses in Boka Bay area. There residential<br />
163
164<br />
Chapter II<br />
buildings with two floors offered with additions, so a few of them are<br />
original.<br />
The architecture of residential buildings is autochthonous from 19th<br />
and early20th century. Stone was original building material used for<br />
houses and paving the streets and squares. The stone which was<br />
especially used was red one, from the local mines. Precious kinds of stone<br />
like marble from Adriatic Islands were used for building of the stone<br />
frames around the windows and doors. Many of this buildings were<br />
lather plastered for the protection of the dump. Most of the roofs have<br />
their original form with mansards and characteristic windows in them.<br />
The roofs are usually covered with semiround light red or yellow pile<br />
but we can also see new, so called “Mediterranean” tile.<br />
Subtropical greenery and plants which we can find in the town give<br />
special characteristic to the town. There are picturesque gardens with<br />
wide range of Mediterranean plants - palm trees, agaves, cycases,<br />
mimosas etc. The town rampart with its fortress is covered by weeds and<br />
so hidden from sight. The weeds, wild figs, wild walnuts tree destroy<br />
stone walls by their roots and thus they are slowly falling down. Suburbs<br />
which rose up as result of city booms is very evident and that made the<br />
Old Town closed inside. In that way the towering fortress Kanli Kula<br />
lost domination of the view. The new touristic buildings in the vicinity<br />
are dominated (hotel “Plaza”).<br />
Once autochthonous urban environment of the Old Town is now<br />
threteed to be gasped by small and big buildings - hanger on built halter<br />
- skeletal.<br />
On 1982 it was 500 years celebration of foundation of the Herceg<br />
Novi, by decrets of bosnian King Tvrtko I Kotromanic.In that occasion,<br />
and because of urgent need of it (catastrophic earthquake 1979), local<br />
and Republic of Montenegro government, by the money of help for<br />
reconstruction and revitalisation, started works on research and<br />
planning this area of the Old Town of Herceg Novi as urban monument<br />
and heritage. That works, plans was leaded by UN experts, from project<br />
UNDP/UNCHS/79/104., and chief executor, main planner was author.<br />
The reconstruction and revitalisation of the Old Town was permanent<br />
work for next 15 years, as building works of reconstructing<br />
infrastructure and superstructure by the results of researching and
From 1918 to 1982(CODE 080)<br />
planning conclusions with permanent supervising of professional staff.<br />
The researching was an interdisciplinary approach to problem. There<br />
were researching in the branches of :<br />
1.-“Archive bibliography and old documents”<br />
2.-”Existing found of buildings - drawings and plans”<br />
3.-”Archeorogical research”<br />
4.-”Photodocumentation of existing situation”<br />
5.-”Monument heritage, and stile and horology analyses”<br />
6.-”Geological and hidrogeological research of soil”<br />
After this basic studies, there was approach to the making Urban<br />
plan documentation and conservation tasks and condition for all<br />
buildings and rampart with towers.<br />
There were 110 buildings, in the 7ha superface of Old Town limits.<br />
The plan was successfully accepted by UN authorities and Municipality<br />
of Herceg Novi, and by decision become a low.By this law there was a<br />
greatest reconstruction of the town worm the whole its history.During<br />
that period of 15 years, by the new technology in building, transport etc.<br />
There were reconstructed as towers “Kanli Kula” as open theatre<br />
function, “Forte Mare” as open cinema auditorium and night club inside,<br />
infrastructure, water supply, wastewater system, electricity under the<br />
earth, telephone and cable TV installations, pluvial canalisation, streets<br />
and stairs, squares. “Tzar road” was rebuilt. The old railway road was<br />
rebuilt as seashore promenade.<br />
Also, in that period were reconstructed lot of buildings. The sacral<br />
buildings St.Archangel Church, which was demolished by earthquake<br />
was repaired with strong construction system. Also it was with<br />
St.Jeronim and St. Frano/present St.Leopold/, churches. There were a<br />
lot of specific conservation works inside of buildings in interiors.<br />
165
For all of buildings, includes city wall rampart there were done all<br />
project documentation needed for reconstruction or reparation. Some of<br />
buildings are made as integral reconstruction by old plans. There were<br />
reconstructed: the City Archive, ex Palas of Providurs (Casarna), the City<br />
Court, Music school, Radio boardcasting building, Computer city centre,<br />
and almost all of the dwelling houses.<br />
In this moment it is not started jet reconstruction of city walls and<br />
tower of Mezaluna, with south rampart, and some other small buildings.<br />
However, almost the all Old Town is reconstructed, but revitalisation<br />
is not come in so rapidly, because of not adequate urban policy. Briliant<br />
stone jewellery, between all Mediterranean greens, the Old Town, in the<br />
middle centre of Herceg Novi City no have central function. The most<br />
first floors are empty with non adequate function. There is hope for next<br />
period by tourism that this Town will be discovered as good space and<br />
motive for development of sociourban component of life.<br />
The Old Town divide its destiny with Herceg Novi city in this time<br />
of 1991 - 1997.During the war in near Bosnia, Old Town was not<br />
developed, because of economy recession, and it feel that now, also. The<br />
communication, for trade and tourism leaned to Dubrovnik and Bosnia<br />
are closed. So, the city is open just to the inside of State of Montenegro,<br />
Federal Republic of Yugoslavia, and overseas to Italy and Greece. The<br />
city from former Yugoslavia nated 1945, opened and free in all directions,<br />
now have just one indoor.<br />
But there is hope that Herceg Novi City, and so The Old Town, and<br />
urban development on this area, become a new point, with occasion that<br />
there are a few frontier here in various directions, that means a new<br />
chance for economy increase, through trade, tourism and production.<br />
166
III Conclusions and suggestions<br />
167
Conclusions and suggestions<br />
This work has ambition for resolve a new method for research in the<br />
file of urban development. As a pilot model for application of this method<br />
we was used the Old Town, historic nucleus of Herceg Novi on eastern<br />
coast of Adriatic sea in Montenegro, Yugoslavia.<br />
One of important reasons for that choice was it, that for this Old<br />
Town there are a lot of the graphics and all historical plans. There are<br />
not so much old historical plans for any other eastern Adriatic Coast<br />
town as it is for Herceg Novi.<br />
We can conclude that this method is very useful for research works<br />
at the file of urban genesis. This method can be useful for researching,<br />
not only for urban development as all, but in the same time it is useful ,<br />
also, for researching particularly parts, buildings, streets, squares etc.<br />
On that way we can make in knowledge, for the first time, the very<br />
new facts, which presents itself automatically, with graphics<br />
presentations and images, and so, that facts give to us motives for<br />
conclusions about urban development for the present town.<br />
This method can give to us a very good answer on very curious and<br />
always interest question: ”Where was the first nucleus of the town?“. This<br />
question and especially good answer is fact who give a lot of research<br />
emotions for every researching person or staff. So, for that good answer<br />
, to us will help the “zero phase”, what means the analyse of natural and<br />
topographic facts for “genius loci”.<br />
On that sense, for the further development of this method, and for<br />
the researching staff, we can make suggestion and accommodation,<br />
application this method on the CAD graphic work stations, and the other<br />
parts and units of computer technology, especially graphic scanners for<br />
scanning the old historical plans.<br />
With that, in the same time, we will come, in to very new level for<br />
researching of the urban genesis but always on the base of the<br />
rectification of the old historical plans and graphics.<br />
The CAD technology through the method of rectification can give us<br />
three-dimensional images and animation for every point and time of<br />
urban development we want.<br />
168
BIBLIOGRAPHY<br />
1.-Cornelli “CITTA, FORTEZZE, ED ALTRI LUOGNI PRINCI<br />
PALI DELL’ ALBANIA, EPIRO E LIVADIA”,<br />
Venezia 1687.<br />
2. -Celebija Evlia “PUTOPISI”, Sarajevo 1957.<br />
3.-Reiger Giuseppe “PANORAMA DELLE COSTA E DELLE ISOLE DI<br />
DALMAZIA” nei viaggi dei piroscafi del Lloyd Aus<br />
troungarico - Trieste. Arhiv, Herceg Novi<br />
4.-Bosković Đurđe Old Town Bar”, Institute for monument heritage, Bel<br />
grade 1962<br />
5. Research works for revitalisation and reconstruction<br />
for Old Town Herceg Novi:<br />
Book I Resource and Bibliography<br />
Book II The Old maps and photography<br />
Book III The photograph Documentation<br />
BookIV Existing state of the building found<br />
BookV Graphic analyse - maps<br />
BookVI Monument heritage and valorisation<br />
BookVII Archaeological research<br />
The Town Institute for Urbanism and Architecture, Herceg Novi, 1983<br />
6.- F.Camotio “Isole famose, porti, fortezze e terre maritime sotto<br />
poste”, Venetia, Libraria di S.Marco, 1587, NSB<br />
sign.R-VI-8-90<br />
7.- Rossacio Giuseppe “Viaggio da Venetia a Constantinopoli per mare e per<br />
terra et insieme quello di Terra santa”, Venetia, 1606,<br />
NSB sign.R-VI-16-32<br />
8.-Angelo delli Oddi-Padovano<br />
“Viaggio della provincia di mare della Signoria Venetia...”,<br />
Venetia,1584<br />
9.-Gligor Stanojević “Popis građevina Boke Kotorske iz 1788god.”,<br />
Spomenik SAN CXXVII, Beograd, 1986<br />
169
LIST OF PHOTOGRAPHS<br />
001 Topografija bokokotorskog zaliva po Cornelli-u, 1688.god.<br />
002 Topografija bokokotorskog zaliva po A. Zambella, 1687.god.<br />
003 Angelo delli Odi, Padovano, Castel Novo, 1584.god<br />
004 Francesco Camotio, Castel Novo, Bakrorez 21x15,5cm, 1587god.<br />
Libreria San Marco, Venezia,/Sveučilišna biblioteka Zagreb, R-VI-8/<br />
005 Giuseppe Rosacio, Castel Novo, Bakrorez 17,5x 10cm. 1606 god.<br />
Arhiv Herceg Novog NSB sign. R-VI-16-32<br />
006 N.A. autor, Herceg Novi, kraj 16vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg Novi<br />
007 N.A. autor, Herceg Novi, 17vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg Novi<br />
008 N.A. autor, Kanli Kula,Herceg Novi,19vj. zbirka – Stevo Lepetić, Herceg<br />
Novi<br />
009 N.A. autor, Castel Nuovo, plan, 1689.god. Biblioteca Marciana, Venezia,<br />
cod.it. VII-94/10051/ pg.23. zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
010 N.A. autor, Castel Nuovo, veduta, 1689.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94/10051/ pg.23. zbirka – mr.Jovica Martinović,<br />
Kotor<br />
011 Cornelli, Castel Nuovo, plan sa okolinom, 1687.god. zbirka – Stevo<br />
Lepetić, Herceg Novi<br />
012 Cornelli, Castel Nuovo, aksonometrija, 1687.god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
013 Bertolo Coring/?/, Castel Nuovo, plan, 1687.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
014 Calergi Zorzi, Castel Nuovo, plan, 1687.god. Biblioteca Marciana,<br />
Venezia, cod.it. VII-94, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
015 Pier Mortier, Castel Novo, bakrorez, 1600god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
016 N.A. autor, Castel Novo, plan, 8. mart. 1700.god. Museo Correr, Venezia,<br />
MSS Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
017 N.A. autor, Castel Novo, veduta, 8. mart. 1700.god. Museo Correr,<br />
Venezia, MSS Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
018 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr, Venezia, MSS<br />
Morsini Grimani, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
019 Nicolo Ercholomini/?/, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr,<br />
Venezia, P.D.-C.845/9, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
020 Giuseppe Juster, Castel Novo, plan, 1708.god. zbirka – Stevo Lepetić,<br />
Herceg Novi<br />
021 N.A. autor, Castel Nuovo, opsada 1687.god. zbirka – Zavičajni muzej,<br />
Herceg Novi<br />
022 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1700.god. Museo Correr, Venezia, , zbirka<br />
– mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
023 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1708.god. Museo Correr, Venezia,P.D.-C<br />
848/23, zbirka – mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
170
024 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1708.god. Archivio statale, Venezia, zbirka<br />
– mr.Jovica Martinović, Kotor<br />
025 N.A. autor, Castel Novo, plan, 1724.god. Zadarski arhiv, 221A, Zadar<br />
026 N.A. autor, Castel Novo, aksonometrija, 1724.god. Zadarski arhiv, 221A,<br />
Zadar<br />
027 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
028 N.A. autor, Plan der Stadt Castelnuovo, 1876 god. Kriegs archiv Viena<br />
029 N.A. autor, Situationsskizze der stadt Castelnuovo, 1904 god. Kriegs<br />
archiv Viena<br />
030 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
031 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
032 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
033 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
034 Fedor Karascay, Castel Nuovo, prva polovina 19 vj. Cvito Fisković, Boka<br />
kotorska u akvarelima F.Karascay, SPOMENIK CXXVII, Beograd,<br />
1986.god., str. 203-241<br />
035 Panorama Herceg Novog, 2008, god.<br />
036 Panorama Herceg Novog, 2008, god.<br />
037 Kanli kula, Herceg Novi, 1996.god. rekonstrukcija 1987.god., autor<br />
171