24.02.2013 Views

Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

akra. Glavne komponente šljaka dobijenih<<strong>br</strong> />

iz metalurgije bakra su Fe i SiO2. Sadržaj<<strong>br</strong> />

bakra u skoro svim šljakama metalurške<<strong>br</strong> />

prerade bakra kreće se u rasponu od 0,5 do<<strong>br</strong> />

4,0 %, što je znatno više od sadržaja bakra u<<strong>br</strong> />

rudama ležišta bakra, koja se danas<<strong>br</strong> />

eksploatišu. Šljake dobijene metalurškom<<strong>br</strong> />

preradom bakra, najčešće se različitim<<strong>br</strong> />

postupcima pripreme i koncentracije<<strong>br</strong> />

tretiraju radi ponovnog dobijanja bakra.<<strong>br</strong> />

U poslednjih nekoliko decenija, sve veći<<strong>br</strong> />

značaj se daje preradi sekundarnih sirovina,<<strong>br</strong> />

sa ciljem ukupnog povećanja stepena<<strong>br</strong> />

iskorišćenja na korisnoj komponenti –<<strong>br</strong> />

bakru. Praksa je poka<strong>za</strong>la da se sekundarne<<strong>br</strong> />

sirovine razlikuju od primarnih sirovina,<<strong>br</strong> />

ruda, u pogledu mineraloško fizičkohemijskih<<strong>br</strong> />

i mehaničkih karakteristika.<<strong>br</strong> />

Dosadašnja svetska istraživanja u oblasti<<strong>br</strong> />

prerade mineralnih sirovina, bazirala su se<<strong>br</strong> />

na istraživanju prerade primarnih sirovina<<strong>br</strong> />

(ruda). Samim tim svi rezultati, teorije i<<strong>br</strong> />

<strong>za</strong>ključci dobijeni istraživanjima primarnih<<strong>br</strong> />

sirovina, ne mogu se u potpunosti prihvatiti<<strong>br</strong> />

i primenjivati u procesu tretmana sekundarnih<<strong>br</strong> />

sirovina.<<strong>br</strong> />

Topionička šljaka iz procesa metalurške<<strong>br</strong> />

prerade koncentrata se po svojim<<strong>br</strong> />

mineraloškim, fizičko – hemijskim i<<strong>br</strong> />

mehaničkim osobinama dosta razlikuje od<<strong>br</strong> />

primarnih sirovina. Ponašanje topioničke<<strong>br</strong> />

šljake u procesima drobljenja, mlevenja,<<strong>br</strong> />

flotiranja, različito je od ponašanja ruda koje<<strong>br</strong> />

su osnov <strong>za</strong> dobijanje koncentrata bogatog<<strong>br</strong> />

bakrom. Karakteristike topioničke šljake,<<strong>br</strong> />

kao što su specifična masa i tvrdoća, utiču da<<strong>br</strong> />

se sam proces prerade rude ne može bez<<strong>br</strong> />

ikakvih promena primeniti u preradi<<strong>br</strong> />

topioničke šljake.[1] Razlike koje postoje u<<strong>br</strong> />

fizičko-hemijskim i mehaničkim osobinama<<strong>br</strong> />

primarne sirovine, rude i sekundarne<<strong>br</strong> />

sirovine, topioničke šljake, nameću potrebu<<strong>br</strong> />

<strong>za</strong> temeljnim istraživanjima, radi upoznavanja<<strong>br</strong> />

ponašanja topioničke šljake u procesu<<strong>br</strong> />

prerade i mogućnost optimi<strong>za</strong>cije procesa<<strong>br</strong> />

radi poboljšanja tehnoloških rezultata i<<strong>br</strong> />

smanjenja troškova prerade.<<strong>br</strong> />

2. GRANULIRANJE ŠLJAKE<<strong>br</strong> />

Topionička šljaka iz pogona RTB-a,<<strong>br</strong> />

prerađuje se u pogonu flotacije koji je<<strong>br</strong> />

projektovan <strong>za</strong> preradu rude a koji je samo<<strong>br</strong> />

prilagođen uslovima prerade šljake. Sa tim u<<strong>br</strong> />

vezi javlja se niz poteškoća koje se ogledaju<<strong>br</strong> />

kroz veliku potrošnju električne energije i<<strong>br</strong> />

lošije tehnološke rezultate od nekih sličnih<<strong>br</strong> />

pogona u svetu. Ranija istraživanja koja se<<strong>br</strong> />

odnose na stepen usitnjavanja, poka<strong>za</strong>la su<<strong>br</strong> />

da krupnoća granulometrijskog sastava ula<strong>za</strong><<strong>br</strong> />

u mlin sa šipkama može da se snizi<<strong>br</strong> />

postupkom granuliranja[2] koji je ustvari<<strong>br</strong> />

jedan jednostavan i jeftin proces, a kojim<<strong>br</strong> />

može da se izbegne tehnološki postupak<<strong>br</strong> />

trostepenog drobljenja i prosejavanja.<<strong>br</strong> />

Tokom granuliranja vodi se predaje značajna<<strong>br</strong> />

količina toplotne energije, koja može da se<<strong>br</strong> />

koristi u razne svrhe. Proces granulacije tek<<strong>br</strong> />

treba istražiti, ispitati uticaj granuliranja i<<strong>br</strong> />

način izvođenja postupka granuliranja na<<strong>br</strong> />

tehnološke poka<strong>za</strong>telje flotacijske koncentracije.<<strong>br</strong> />

U cilju daljih ispitivanja konstruisano<<strong>br</strong> />

je laboratorijsko postrojenje <strong>za</strong> granuliranje<<strong>br</strong> />

šljake uz pomoć kojeg će se dobiti veće<<strong>br</strong> />

količine granulirane šljake neophodne <strong>za</strong><<strong>br</strong> />

eksperimente.<<strong>br</strong> />

3. OPIS GRANULATORA<<strong>br</strong> />

Konstruisani granulator je mobilan, tako<<strong>br</strong> />

da može da opslužuje više različitih<<strong>br</strong> />

laboratorijskih peći <strong>za</strong> topljenje, koje imaju<<strong>br</strong> />

različitu funkcionalnu namenu. Peći su<<strong>br</strong> />

locirane u laboratoriji <strong>za</strong> piro<strong>metalurgiju</strong> u<<strong>br</strong> />

<strong>Institut</strong>u <strong>za</strong> <strong>rudarstvo</strong> i <strong>metalurgiju</strong> <strong>Bor</strong>.<<strong>br</strong> />

Konstrukcija granulatora omogućava, da se<<strong>br</strong> />

šljaka naglo hladi mlaznicama, koje se<<strong>br</strong> />

nalaze na čeonoj prednjoj strani rezervoara,<<strong>br</strong> />

Broj 4,<strong>2011</strong>. 94<<strong>br</strong> />

RUDARSKI RADOVI

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!