Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
akra. Glavne komponente šljaka dobijenih<<strong>br</strong> />
iz metalurgije bakra su Fe i SiO2. Sadržaj<<strong>br</strong> />
bakra u skoro svim šljakama metalurške<<strong>br</strong> />
prerade bakra kreće se u rasponu od 0,5 do<<strong>br</strong> />
4,0 %, što je znatno više od sadržaja bakra u<<strong>br</strong> />
rudama ležišta bakra, koja se danas<<strong>br</strong> />
eksploatišu. Šljake dobijene metalurškom<<strong>br</strong> />
preradom bakra, najčešće se različitim<<strong>br</strong> />
postupcima pripreme i koncentracije<<strong>br</strong> />
tretiraju radi ponovnog dobijanja bakra.<<strong>br</strong> />
U poslednjih nekoliko decenija, sve veći<<strong>br</strong> />
značaj se daje preradi sekundarnih sirovina,<<strong>br</strong> />
sa ciljem ukupnog povećanja stepena<<strong>br</strong> />
iskorišćenja na korisnoj komponenti –<<strong>br</strong> />
bakru. Praksa je poka<strong>za</strong>la da se sekundarne<<strong>br</strong> />
sirovine razlikuju od primarnih sirovina,<<strong>br</strong> />
ruda, u pogledu mineraloško fizičkohemijskih<<strong>br</strong> />
i mehaničkih karakteristika.<<strong>br</strong> />
Dosadašnja svetska istraživanja u oblasti<<strong>br</strong> />
prerade mineralnih sirovina, bazirala su se<<strong>br</strong> />
na istraživanju prerade primarnih sirovina<<strong>br</strong> />
(ruda). Samim tim svi rezultati, teorije i<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>ključci dobijeni istraživanjima primarnih<<strong>br</strong> />
sirovina, ne mogu se u potpunosti prihvatiti<<strong>br</strong> />
i primenjivati u procesu tretmana sekundarnih<<strong>br</strong> />
sirovina.<<strong>br</strong> />
Topionička šljaka iz procesa metalurške<<strong>br</strong> />
prerade koncentrata se po svojim<<strong>br</strong> />
mineraloškim, fizičko – hemijskim i<<strong>br</strong> />
mehaničkim osobinama dosta razlikuje od<<strong>br</strong> />
primarnih sirovina. Ponašanje topioničke<<strong>br</strong> />
šljake u procesima drobljenja, mlevenja,<<strong>br</strong> />
flotiranja, različito je od ponašanja ruda koje<<strong>br</strong> />
su osnov <strong>za</strong> dobijanje koncentrata bogatog<<strong>br</strong> />
bakrom. Karakteristike topioničke šljake,<<strong>br</strong> />
kao što su specifična masa i tvrdoća, utiču da<<strong>br</strong> />
se sam proces prerade rude ne može bez<<strong>br</strong> />
ikakvih promena primeniti u preradi<<strong>br</strong> />
topioničke šljake.[1] Razlike koje postoje u<<strong>br</strong> />
fizičko-hemijskim i mehaničkim osobinama<<strong>br</strong> />
primarne sirovine, rude i sekundarne<<strong>br</strong> />
sirovine, topioničke šljake, nameću potrebu<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> temeljnim istraživanjima, radi upoznavanja<<strong>br</strong> />
ponašanja topioničke šljake u procesu<<strong>br</strong> />
prerade i mogućnost optimi<strong>za</strong>cije procesa<<strong>br</strong> />
radi poboljšanja tehnoloških rezultata i<<strong>br</strong> />
smanjenja troškova prerade.<<strong>br</strong> />
2. GRANULIRANJE ŠLJAKE<<strong>br</strong> />
Topionička šljaka iz pogona RTB-a,<<strong>br</strong> />
prerađuje se u pogonu flotacije koji je<<strong>br</strong> />
projektovan <strong>za</strong> preradu rude a koji je samo<<strong>br</strong> />
prilagođen uslovima prerade šljake. Sa tim u<<strong>br</strong> />
vezi javlja se niz poteškoća koje se ogledaju<<strong>br</strong> />
kroz veliku potrošnju električne energije i<<strong>br</strong> />
lošije tehnološke rezultate od nekih sličnih<<strong>br</strong> />
pogona u svetu. Ranija istraživanja koja se<<strong>br</strong> />
odnose na stepen usitnjavanja, poka<strong>za</strong>la su<<strong>br</strong> />
da krupnoća granulometrijskog sastava ula<strong>za</strong><<strong>br</strong> />
u mlin sa šipkama može da se snizi<<strong>br</strong> />
postupkom granuliranja[2] koji je ustvari<<strong>br</strong> />
jedan jednostavan i jeftin proces, a kojim<<strong>br</strong> />
može da se izbegne tehnološki postupak<<strong>br</strong> />
trostepenog drobljenja i prosejavanja.<<strong>br</strong> />
Tokom granuliranja vodi se predaje značajna<<strong>br</strong> />
količina toplotne energije, koja može da se<<strong>br</strong> />
koristi u razne svrhe. Proces granulacije tek<<strong>br</strong> />
treba istražiti, ispitati uticaj granuliranja i<<strong>br</strong> />
način izvođenja postupka granuliranja na<<strong>br</strong> />
tehnološke poka<strong>za</strong>telje flotacijske koncentracije.<<strong>br</strong> />
U cilju daljih ispitivanja konstruisano<<strong>br</strong> />
je laboratorijsko postrojenje <strong>za</strong> granuliranje<<strong>br</strong> />
šljake uz pomoć kojeg će se dobiti veće<<strong>br</strong> />
količine granulirane šljake neophodne <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
eksperimente.<<strong>br</strong> />
3. OPIS GRANULATORA<<strong>br</strong> />
Konstruisani granulator je mobilan, tako<<strong>br</strong> />
da može da opslužuje više različitih<<strong>br</strong> />
laboratorijskih peći <strong>za</strong> topljenje, koje imaju<<strong>br</strong> />
različitu funkcionalnu namenu. Peći su<<strong>br</strong> />
locirane u laboratoriji <strong>za</strong> piro<strong>metalurgiju</strong> u<<strong>br</strong> />
<strong>Institut</strong>u <strong>za</strong> <strong>rudarstvo</strong> i <strong>metalurgiju</strong> <strong>Bor</strong>.<<strong>br</strong> />
Konstrukcija granulatora omogućava, da se<<strong>br</strong> />
šljaka naglo hladi mlaznicama, koje se<<strong>br</strong> />
nalaze na čeonoj prednjoj strani rezervoara,<<strong>br</strong> />
Broj 4,<strong>2011</strong>. 94<<strong>br</strong> />
RUDARSKI RADOVI