Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sedimenti kvartara [5] su predstavljeni:<<strong>br</strong> />
proluvijalnim šljunkovima,<<strong>br</strong> />
peskovima i suglinama, na mestima gde su<<strong>br</strong> />
se javljali tokovi bujičarskog karaktera,<<strong>br</strong> />
kao i deluvijalnim suglinama i supeskovima.<<strong>br</strong> />
Kod deluvijalnih tvorevina, bliže<<strong>br</strong> />
zoni spiranja preovlađuju supeskovi sa<<strong>br</strong> />
šljunkovitim detritusom, dok se dalje, u<<strong>br</strong> />
zoni akumulacije, materijal usitnjuje i<<strong>br</strong> />
postaje znatno glinovitiji.<<strong>br</strong> />
METODE GEOLOŠKOG<<strong>br</strong> />
ISTRAŽIVANJA LEŽIŠTA GLINA<<strong>br</strong> />
DUŠANOVAC<<strong>br</strong> />
Geološka istraživanja istražnog prostora<<strong>br</strong> />
[5], na lokalitetu Dušanovac, kod<<strong>br</strong> />
Negotina, vršena su u period 2008/10<<strong>br</strong> />
godine. Izvršeno je:<<strong>br</strong> />
►Rekognosciranje terena i reambu<<strong>br</strong> />
lacija geološke karte;<<strong>br</strong> />
►Definisane su geološke karakteristike<<strong>br</strong> />
(strukturni sklop, uslovi <strong>za</strong>leganja,<<strong>br</strong> />
kontura i oblik) ležišta,<<strong>br</strong> />
►Kvalitet glina (mogućnosti pripreme<<strong>br</strong> />
i primene glina).<<strong>br</strong> />
►Izvršena je ocena potencijalnosti<<strong>br</strong> />
istražnog prostora, kao i proračun<<strong>br</strong> />
geoloških rezervi ležišta gline kao<<strong>br</strong> />
mineralne sirovine.<<strong>br</strong> />
Od istražnih radova urađena su 4 raskopa<<strong>br</strong> />
i i izbušeno je 12 plitkih vertikalnih<<strong>br</strong> />
istražno geoloških bušotina. Geološkim<<strong>br</strong> />
plitkim vertikalnim bušotinama izbušeno je<<strong>br</strong> />
ukupno 717,00 metara. U jugoistočnom<<strong>br</strong> />
delu istražnog prostora izbušeno je 5 istražnih<<strong>br</strong> />
bušotina, po mreži 400×200 m, a 2<<strong>br</strong> />
istražne bušotine u severnom obodnom delu<<strong>br</strong> />
istražnog prostora. Izbušeno je 7 bušotina<<strong>br</strong> />
(407,5 m bušenja) u 2008/2009. godini i 7<<strong>br</strong> />
bušotina (309,5m) 2009/2010. godini.<<strong>br</strong> />
Sve istražne radove [3,5] pratilo je kontinuirano<<strong>br</strong> />
kartiranje i oprobavanje (materijala<<strong>br</strong> />
iz raskopa i jezgra bušotina). Isti material<<strong>br</strong> />
(probe) kontinuirano je laboratorijslki<<strong>br</strong> />
ispitivan. Prilikom proračuna rudnih rezervi<<strong>br</strong> />
[3], kao glavna korisna komponenta tretirana<<strong>br</strong> />
je Al2O3, a kao prateće štetne komponente<<strong>br</strong> />
Fe2O3, SiO2, CaO i TiO2.<<strong>br</strong> />
REZULTATI GEOLOŠKOG<<strong>br</strong> />
ISTRAŽIVANJA LEŽIŠTA GLINA<<strong>br</strong> />
DUŠANOVAC<<strong>br</strong> />
Rekognosciranjem terena i reambulacijom<<strong>br</strong> />
geološke karte [3] (deo lista Negotin<<strong>br</strong> />
1 razmere 1:25 000), potvrđeno je da<<strong>br</strong> />
su prisutne uglavnom neogene tvorevine i<<strong>br</strong> />
u manjoj meri kvartarne tvorevine. Pont<<strong>br</strong> />
(Pl1) je predstavljen peskovima, glinama i<<strong>br</strong> />
peščarima. Ovi sedimenti pripadaju polu<strong>br</strong>akičnim<<strong>br</strong> />
(„kaspi<strong>br</strong>akičnim“) facijama.<<strong>br</strong> />
Smatra se da slojevi ponta leže konkordantno<<strong>br</strong> />
preko meota, sa postepenim facijalnim<<strong>br</strong> />
prelazom. Naslage ponta imaju<<strong>br</strong> />
znatno razviće oko sela Dušanovac. Vidljiva<<strong>br</strong> />
debljina Pontijskih naslaga iznosi oko<<strong>br</strong> />
150 m, dok je ukupna debljina, idući<<strong>br</strong> />
prema istoku svakako veća.<<strong>br</strong> />
Teren na kome je vršeno geološko istraživanje<<strong>br</strong> />
raskopima i istražnim bušotinama<<strong>br</strong> />
predstavlja blago <strong>za</strong>talasanu rečnu dolinu<<strong>br</strong> />
(slika 4). Prostorno, ležište se nalazi u sedimentima<<strong>br</strong> />
donjeg pliocena (pont). Ležište ima<<strong>br</strong> />
oblik izduženog sočiva, sa pružanjem<<strong>br</strong> />
severo<strong>za</strong>pad-jugoistok [3]. Po pružanju se<<strong>br</strong> />
može pratiti više od 2,5 km, dok je prosečne<<strong>br</strong> />
širine oko 320 m. Istražnim <strong>radovi</strong>ma<<strong>br</strong> />
obuhvaćen je severni i <strong>za</strong>padni deo ležišta,<<strong>br</strong> />
površine od oko 0,4 km 2 .<<strong>br</strong> />
Broj 4,<strong>2011</strong>. 14<<strong>br</strong> />
RUDARSKI RADOVI
Change language