Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
istočno od đerdapske navlake leži nova<<strong>br</strong> />
strukturna jedinica, mokranjska navlaka,<<strong>br</strong> />
čije se čelo nalazi na liniji Crnomasnica-<<strong>br</strong> />
Mokranje.<<strong>br</strong> />
Poseban doprinos proučavanju geološke<<strong>br</strong> />
građe ovih prostora dao je Petković V.<<strong>br</strong> />
(1930 i dalje), koji je izneo postavke koje<<strong>br</strong> />
su aktuelne i danas. U okviru svojih studija<<strong>br</strong> />
neogenih naslaga veliku pažnju poklanjao<<strong>br</strong> />
je Stevanović P., koji je na osnovu fosilnog<<strong>br</strong> />
materijala prvi (1940) odredio hronostratigrafsko<<strong>br</strong> />
mesto najmlađih sedimenata, smatrajući<<strong>br</strong> />
da su šljunkovi Brze Palanke levantijske<<strong>br</strong> />
starosti. U više svojih radova, od<<strong>br</strong> />
1950. godine, Stevanović P. raspravlja o:<<strong>br</strong> />
tortonu, sarmatu, meotu i pontu, sa stanovišta<<strong>br</strong> />
biostratigrafije, paleogeografije, facija<<strong>br</strong> />
i tektonike.<<strong>br</strong> />
Geološka istraživanja na istražnom prostoru<<strong>br</strong> />
Dušanovac, vršena su primenom geoloških<<strong>br</strong> />
metoda [5], u okviru izrade Osnovne<<strong>br</strong> />
geološke karte (OKG), a prika<strong>za</strong>na Tumačem<<strong>br</strong> />
OKG <strong>za</strong> list Negotin 1:100.000.<<strong>br</strong> />
Nemetalične mineralne sirovine sa ovog<<strong>br</strong> />
područja, koriste se kao tehnički građevinski<<strong>br</strong> />
kamen i opekarska glina, iako detaljna geološka<<strong>br</strong> />
istraživanja na ovom prostoru nisu<<strong>br</strong> />
vršena. Prema literaturnim podacima, vršena<<strong>br</strong> />
su poludetaljna geofizička istraživanja (primenom<<strong>br</strong> />
gravimetrijskih metoda), tokom<<strong>br</strong> />
1969. godine (Zavod <strong>za</strong> geološka i<<strong>br</strong> />
geofizička istraživanja Beograd). Podatke o<<strong>br</strong> />
obimu i gustini ovih istraživanja nemamo.<<strong>br</strong> />
GEOLOŠKE KARAKTERISTIKE<<strong>br</strong> />
ŠIRE OKOLINE LEŽIŠTA GLINA<<strong>br</strong> />
DUŠANOVAC<<strong>br</strong> />
Teren šire okoline ležišta glina<<strong>br</strong> />
Dušanovac, nalazi se na listu Negotin<<strong>br</strong> />
OGK [5], razmere 1:100.000 (slika 2).<<strong>br</strong> />
Najstariji sedimenti u ovoj oblasti su titonvalendijski<<strong>br</strong> />
krečnjaci kod Mokranja i Rajca,<<strong>br</strong> />
koji leže preko senona. Predstavljaju<<strong>br</strong> />
alohtone tvorevine, donete sa <strong>za</strong>pada na<<strong>br</strong> />
čelu mokranjske navlake. Senonski sedimenti<<strong>br</strong> />
razvijeni su u flišnoj faciji. Senonske<<strong>br</strong> />
sedimente čine peščari, glinci i konglomerati.<<strong>br</strong> />
Podina im nije utvrđena, dok<<strong>br</strong> />
povlatu čine miocenski slojevi. U superpozicionom<<strong>br</strong> />
pogledu razlikuju se tri dela:<<strong>br</strong> />
►donji, sa smenom peščara i glinaca, i<<strong>br</strong> />
slabo izraženim tragovima laminacije;<<strong>br</strong> />
►srednji, u kome je <strong>za</strong>pažena alternacija<<strong>br</strong> />
peščara, konglomerata i glinaca;<<strong>br</strong> />
i<<strong>br</strong> />
►gornji, sa sekvencama peščar-glinac,<<strong>br</strong> />
veoma bogat laminacijom i drugim<<strong>br</strong> />
teksturnim oblicima. Senonski flišni<<strong>br</strong> />
basen imao je najverovatnije pravac<<strong>br</strong> />
sever-jug, dok je paleotransport materijala<<strong>br</strong> />
dolazio sa jugoistoka, iz<<strong>br</strong> />
oblasti mezijske platforme. Sedimenti<<strong>br</strong> />
generalno padaju u pravcu<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>pad-jugo<strong>za</strong>pad.<<strong>br</strong> />
Neogene naslage [5] imaju veliko<<strong>br</strong> />
rasprostranjenje. Na osnovu bogatih fosilnih<<strong>br</strong> />
ostataka mekušaca i mikrofaune, neogeni<<strong>br</strong> />
kompleks je rasčlanjen na torton, sarmat,<<strong>br</strong> />
meot i pont. Najstariji kvartarni sedimenti<<strong>br</strong> />
predstavljeni su jezerskim šljunkovima<<strong>br</strong> />
i peskovima, sa Elephas medridionalis.<<strong>br</strong> />
Leže u obliku izolovanih erozionih<<strong>br</strong> />
krpa, diskordantno preko sarmata i senona.<<strong>br</strong> />
Ove tvorevine predstavljaju produkte jedne<<strong>br</strong> />
jezerske faze, <strong>za</strong> vreme donjeg pleistocena.<<strong>br</strong> />
Mlađe kvartarne tvorevine predstavljene su<<strong>br</strong> />
rečno-jezerskim sedimentima.<<strong>br</strong> />
Dunav je u starije sedimente usekao<<strong>br</strong> />
četiri terase, koje su izgrađene od šljunkova,<<strong>br</strong> />
suglina i supeskova. Terasni šljunkovi<<strong>br</strong> />
izgrađuju donje delove profila, dok<<strong>br</strong> />
sugline i supeskovi, ponekad lesolikog<<strong>br</strong> />
habitusa leže iznad šljunkova. Ovakav<<strong>br</strong> />
granulometrijski odnos ukazuje na stvaranje<<strong>br</strong> />
facija u uslovima različitih dinamičkih<<strong>br</strong> />
fa<strong>za</strong> Dunava, kod svakog pojedinačnog<<strong>br</strong> />
ciklusa.<<strong>br</strong> />
Broj 4,<strong>2011</strong>. 11<<strong>br</strong> />
RUDARSKI RADOVI
Change language