Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Rudarski radovi br 4 2011 - Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tabela 1. Rudne rezerve u ležištima aktivnih rudnika RTB BOR [6]<<strong>br</strong> />
Ležište Ruda, t Bakar, t Zlato, kg Sre<strong>br</strong>o, kg<<strong>br</strong> />
Jama, tekući <strong>za</strong>hvat 7,262,726 70,079 1,727 11,711<<strong>br</strong> />
Jama, <strong>Bor</strong>ska Reka 319,969,179 1,599,846 65,274 518,350<<strong>br</strong> />
Veliki Krivelj 465,150,392 1,511,726 31,584 180,478<<strong>br</strong> />
Čoka Marin 220,714 4,767 1,307 8,945<<strong>br</strong> />
Južni Revir - Majdanpek 246,082,778 881,904 46,654 353,684<<strong>br</strong> />
Cerovo 170,000,000 595,000 11,900 170,000<<strong>br</strong> />
Ukupno 1,208,685,789 4,663,321 158,446 1,243,228<<strong>br</strong> />
Najveće rezerve koncentrisane su na<<strong>br</strong> />
tri lokaliteta – Veliki Krivelj, Jama – <strong>Bor</strong>ska<<strong>br</strong> />
reka i Južni revir – Majdanpek. Pri<<strong>br</strong> />
tome, najperspektivnije, odnosno ležište<<strong>br</strong> />
najbogatije rudom je <strong>Bor</strong>ska reka.<<strong>br</strong> />
Posmatrano po ležištima, sadržaj bakra<<strong>br</strong> />
u rudi je dosta različit. Tokom 2010.<<strong>br</strong> />
godine, u Jami <strong>Bor</strong> se eksploatisala ruda<<strong>br</strong> />
sa sadržajem od 0,92%, pa čak do 5,65%.<<strong>br</strong> />
Za rudnik Veliki Krivelj srednji sadržaj je<<strong>br</strong> />
0,247%, a u rudniku bakra Majdanpek<<strong>br</strong> />
0,252%. Uključivanjem ležišta <strong>Bor</strong>ska<<strong>br</strong> />
reka u redovnu eksploataciju, ukupan<<strong>br</strong> />
srednji sadržaj bakra će biti povećan.<<strong>br</strong> />
OSTVARENA PROIZVODNJA<<strong>br</strong> />
Sve do devedesetih godina prošlog<<strong>br</strong> />
veka proizvodnja bakra, uz određene os-<<strong>br</strong> />
Sl. 2. Kretanje sadržaja bakra u rudi<<strong>br</strong> />
Međutim, nepovoljna strana ovih rezervi<<strong>br</strong> />
je stalno trend smanjenja sadržaja<<strong>br</strong> />
metala u rudi. Od 9% u prvim godinama<<strong>br</strong> />
eksploatacije, do današnjih 0,27%.<<strong>br</strong> />
cilacije, ima trend stalnog uvećanja. Najveća<<strong>br</strong> />
proizvodnja katodnog bakra iz sopsvenih<<strong>br</strong> />
sirovina ostvarena je 1988. godine, i<<strong>br</strong> />
iznosila je 105.390 t, dok je ukupna najveća<<strong>br</strong> />
proizvodnja iz sopstvenih i uvoznih sirovina<<strong>br</strong> />
dostignuta 1990. godine, kada je proizvedeno<<strong>br</strong> />
151.395 t katodnog bakra. Od devedesetih<<strong>br</strong> />
godina, iz objektivnih razloga, ali i<<strong>br</strong> />
mnogih unutrašnjih slabosti, proizvodnja<<strong>br</strong> />
drastično opada, najpre u Majdanpeku, a<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>tim i na rudnicima u <strong>Bor</strong>u.<<strong>br</strong> />
Najniža proizvodnja iz sopstvenih izvora<<strong>br</strong> />
ostvarena je u periodu 2003. do<<strong>br</strong> />
2005. godine, oko desetak hiljada tona<<strong>br</strong> />
Broj 4,<strong>2011</strong>. 133<<strong>br</strong> />
RUDARSKI RADOVI
Change language