24.02.2013 Views

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

veličina i takođe <strong>za</strong>hteva neophodna<br />

istraživanja radne sredine, u početnom<br />

periodu rekonstrukcije rudnika.<br />

Nakon <strong>za</strong>tvaranja Aleksinačkog rudnika,<br />

preostalo je kroz bilansne i vanbilansne<br />

rezerve 27,5 mil.t. kvalitetnog mrkog uglja.<br />

Iz svetskih industrijskih iskustava sa PGU<br />

poznato je da je stepen iskorišćenja<br />

„napadnutih” slojeva uglja 72-96%. Ako<br />

računamo sa svega 80% takve iskoristivosti,<br />

ostaje otvoreno mišljenje da bi se pomoću<br />

PGU u Aleksincu iskoristilo 22 mil. t uglja.<br />

Postojanje uljnih škriljaca, direktno<br />

naleglih na ugalj, omogućavali bi<br />

povećanje efikasnosti procesa PGU.<br />

Naime, gubitak toplote iz procesa PGU na<br />

krovinu će proizvesti dodatne ugljovodonične<br />

gasove i tečnosti. Veći deo tih<br />

tečnosti će krekovanjem proizvesti<br />

dopunski deo ugljovodoničnih gasova.<br />

Takvo kombinovano dobijanje ugljovodoničnih<br />

gasova iz uljnih škriljaca povećava<br />

toplotnu moć gasa dobijenog iz PGU,<br />

a omogućava i dobijanje određene količine<br />

nafte, kao nusproizvoda u ovom procesu.<br />

Da bi se ostvarila proizvodnja na bazi<br />

već doka<strong>za</strong>nih geoloških rezervi, potrebno<br />

je nastaviti sa istraživanjem načina<br />

dobijanja sintetičke nafte iz uljnih škriljaca,<br />

uz konsultaciju inostranih firmi, čija<br />

su iskustva i osvojene tehnologije u ovoj<br />

oblasti još uvek neprevaziđene. Pri tome<br />

se mora imati u vidu, da je reali<strong>za</strong>cija<br />

eksploatacije ovih potencijala limitirana,<br />

kako sadržajem uljne frakcije koja diktira<br />

tehnologiju, prostornim <strong>za</strong>htevima i<br />

uslovima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> životnu sredinu, a<br />

posebno u posti<strong>za</strong>nju rentabiliteta <strong>za</strong><br />

pojedina ležišta i nalazišta, pri čemu u<br />

osnovi rentabilitet <strong>za</strong>visi od cene nafte na<br />

svetskom tržištu, koja bi <strong>za</strong> uslove naših<br />

ležišta morala biti znatno veća u dužem<br />

vremenskom periodu. To ipak znači da<br />

ovaj resurs <strong>za</strong>služuje pažnju i proučavanje<br />

kao alternativni energetski potencijal.<br />

U slučaju Aleksinačkog ležišta, pored<br />

pravilne raspodeljenosti korisnih i štetnih<br />

komponenti, presudan uticaj na ekonom-<br />

ske uslove eksploatacije imaće nagib i<br />

dubina <strong>za</strong>leganja slojeva, tj. morfološke<br />

karakteristike rudnog tela. Naravno, posebne<br />

analize je potrebno napraviti <strong>za</strong> iskrorišćenje<br />

korisne materije i velikih količina<br />

uljnih škriljaca koje se nalaze ispod samim<br />

naseljenih mesta (Aleksinac, Subotinac,<br />

Vakupac, itd) U ovim delovima ležišta,<br />

tkz. <strong>za</strong>štitnim stubovima, proces PGU<br />

može predstavljati najoptimalnije rešenje.<br />

Količine od oko 3,8 milijardi<br />

bituminoznih laporaca, koji se nalaze u<br />

povlati uljnih škriljaca sa oko 4-5%<br />

organske materije, takođe mogu biti<br />

predmet posebnih istraživanja, a buduće<br />

vreme će već poka<strong>za</strong>ti da li se oni mogu<br />

tretirati <strong>za</strong>jedno <strong>za</strong> škriljcima ili odvojeno.<br />

LITERATURA<br />

[1] D. Sokolović, Istraživanje redosleda i<br />

dinamike istovremenog podzemnog<br />

otkopavanja ležišta uglja i uljnih<br />

škriljaca u funkciji optimalnog<br />

iskorišćenja energetskog potencijala,<br />

Magistarska te<strong>za</strong>, Beograd, 2009.<br />

[2] D. Gagić, Ispitivanje tehničko–ekonomskih<br />

uslova <strong>za</strong> prelaz na tehnologiju<br />

mehanizovanog otkopavanja u podzemnoj<br />

eksploataciji ležišta uglja, Doktorska<br />

disertacija, Beograd, 1986.<br />

[3] D.Vitorović, I. Mijatović, D. Matić,<br />

Perspektivne mogućnosti korišćenja<br />

uljnih škriljaca, Srpska Akademija<br />

Nauka i Umetnosti, Beograd, 1968.<br />

[4] M. Ivković, V. Ljubojević. A.<br />

Mladenović, Geološke karakteristike<br />

ležišta uljnih škriljaca Aleksinačkog<br />

područja, Beograd, 2001.<br />

[5] Elaborat o rezervama uljnih škriljaca<br />

u Aleksinačkom ležištu, polje-<br />

„Morava” i „Logorište”, Knjiga III,<br />

Ugaljprojekt, Beograd 1986.<br />

[6] Elaborat o rezervama uljnih škriljaca u<br />

Aleksinačkom ležištu, polje „Dubrava”<br />

Knjiga I, Ugaljprojekt, Beograd, 1984.<br />

Broj 1,2010. 45<br />

RUDARSKI RADOVI

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!