Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
veličina i takođe <strong>za</strong>hteva neophodna<br />
istraživanja radne sredine, u početnom<br />
periodu rekonstrukcije rudnika.<br />
Nakon <strong>za</strong>tvaranja Aleksinačkog rudnika,<br />
preostalo je kroz bilansne i vanbilansne<br />
rezerve 27,5 mil.t. kvalitetnog mrkog uglja.<br />
Iz svetskih industrijskih iskustava sa PGU<br />
poznato je da je stepen iskorišćenja<br />
„napadnutih” slojeva uglja 72-96%. Ako<br />
računamo sa svega 80% takve iskoristivosti,<br />
ostaje otvoreno mišljenje da bi se pomoću<br />
PGU u Aleksincu iskoristilo 22 mil. t uglja.<br />
Postojanje uljnih škriljaca, direktno<br />
naleglih na ugalj, omogućavali bi<br />
povećanje efikasnosti procesa PGU.<br />
Naime, gubitak toplote iz procesa PGU na<br />
krovinu će proizvesti dodatne ugljovodonične<br />
gasove i tečnosti. Veći deo tih<br />
tečnosti će krekovanjem proizvesti<br />
dopunski deo ugljovodoničnih gasova.<br />
Takvo kombinovano dobijanje ugljovodoničnih<br />
gasova iz uljnih škriljaca povećava<br />
toplotnu moć gasa dobijenog iz PGU,<br />
a omogućava i dobijanje određene količine<br />
nafte, kao nusproizvoda u ovom procesu.<br />
Da bi se ostvarila proizvodnja na bazi<br />
već doka<strong>za</strong>nih geoloških rezervi, potrebno<br />
je nastaviti sa istraživanjem načina<br />
dobijanja sintetičke nafte iz uljnih škriljaca,<br />
uz konsultaciju inostranih firmi, čija<br />
su iskustva i osvojene tehnologije u ovoj<br />
oblasti još uvek neprevaziđene. Pri tome<br />
se mora imati u vidu, da je reali<strong>za</strong>cija<br />
eksploatacije ovih potencijala limitirana,<br />
kako sadržajem uljne frakcije koja diktira<br />
tehnologiju, prostornim <strong>za</strong>htevima i<br />
uslovima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> životnu sredinu, a<br />
posebno u posti<strong>za</strong>nju rentabiliteta <strong>za</strong><br />
pojedina ležišta i nalazišta, pri čemu u<br />
osnovi rentabilitet <strong>za</strong>visi od cene nafte na<br />
svetskom tržištu, koja bi <strong>za</strong> uslove naših<br />
ležišta morala biti znatno veća u dužem<br />
vremenskom periodu. To ipak znači da<br />
ovaj resurs <strong>za</strong>služuje pažnju i proučavanje<br />
kao alternativni energetski potencijal.<br />
U slučaju Aleksinačkog ležišta, pored<br />
pravilne raspodeljenosti korisnih i štetnih<br />
komponenti, presudan uticaj na ekonom-<br />
ske uslove eksploatacije imaće nagib i<br />
dubina <strong>za</strong>leganja slojeva, tj. morfološke<br />
karakteristike rudnog tela. Naravno, posebne<br />
analize je potrebno napraviti <strong>za</strong> iskrorišćenje<br />
korisne materije i velikih količina<br />
uljnih škriljaca koje se nalaze ispod samim<br />
naseljenih mesta (Aleksinac, Subotinac,<br />
Vakupac, itd) U ovim delovima ležišta,<br />
tkz. <strong>za</strong>štitnim stubovima, proces PGU<br />
može predstavljati najoptimalnije rešenje.<br />
Količine od oko 3,8 milijardi<br />
bituminoznih laporaca, koji se nalaze u<br />
povlati uljnih škriljaca sa oko 4-5%<br />
organske materije, takođe mogu biti<br />
predmet posebnih istraživanja, a buduće<br />
vreme će već poka<strong>za</strong>ti da li se oni mogu<br />
tretirati <strong>za</strong>jedno <strong>za</strong> škriljcima ili odvojeno.<br />
LITERATURA<br />
[1] D. Sokolović, Istraživanje redosleda i<br />
dinamike istovremenog podzemnog<br />
otkopavanja ležišta uglja i uljnih<br />
škriljaca u funkciji optimalnog<br />
iskorišćenja energetskog potencijala,<br />
Magistarska te<strong>za</strong>, Beograd, 2009.<br />
[2] D. Gagić, Ispitivanje tehničko–ekonomskih<br />
uslova <strong>za</strong> prelaz na tehnologiju<br />
mehanizovanog otkopavanja u podzemnoj<br />
eksploataciji ležišta uglja, Doktorska<br />
disertacija, Beograd, 1986.<br />
[3] D.Vitorović, I. Mijatović, D. Matić,<br />
Perspektivne mogućnosti korišćenja<br />
uljnih škriljaca, Srpska Akademija<br />
Nauka i Umetnosti, Beograd, 1968.<br />
[4] M. Ivković, V. Ljubojević. A.<br />
Mladenović, Geološke karakteristike<br />
ležišta uljnih škriljaca Aleksinačkog<br />
područja, Beograd, 2001.<br />
[5] Elaborat o rezervama uljnih škriljaca<br />
u Aleksinačkom ležištu, polje-<br />
„Morava” i „Logorište”, Knjiga III,<br />
Ugaljprojekt, Beograd 1986.<br />
[6] Elaborat o rezervama uljnih škriljaca u<br />
Aleksinačkom ležištu, polje „Dubrava”<br />
Knjiga I, Ugaljprojekt, Beograd, 1984.<br />
Broj 1,2010. 45<br />
RUDARSKI RADOVI