Rijec 58_59

Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. Nr. 58/59, 2020
vez društava koji je formalno konstituiran
17. 01. 1993. godine ubrzo
je prekinuo s radom. HKZ-Wi, kao
pravna osoba, dobila je priznanje
kao Ogranak Matice hrvatske u
Wiesbadenu 2016. godine. 1
Rad u 2019. godini svjedoči o
aktivnom istupu HKZ/OMH-Wi u
javnosti i sadržanom kulturnom
djelovanju u Zajednici.
1.GUTENBERGOVA
REVOLUCIJA
U srijedu 09. siječnja 2019. godine,
Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden
/ Ogranak Matice hrvatske organizirala
je literarnu tribinu Gutenbergova
revolucija u povodu 550.
obljetnice smrti Johannesa Gutenberga.
Literarnu tribinu moderiralo je uredništvo
časopisa Hrvatske kulturne
zajednice Wiesbaden.Tribina je održana
u domu kardinala Kuharića
(Hrvatska katolička misija) Holsteinstraße,
15A, 65187 Wiesbaden. Diskusija
u Hrvatskoj čitaonici u Wiesbadnu
treba doprinijeti boljem razumijevanju
i korištenju pisma.
3
SAVEZ HRVATSKIH DRUŠTAVA U
NJEMAČKOJ: Hrvatska kulturna
zajednica Wiesbaden član je Saveza
hrvatskih društava u Njemačkoj,
krovnog društva koje je nastojalo
unaprijediti veze i koordinaciju među
društvima i biti glasnogovornik hrvatske
manjine u Njemačkoj. Zadnji radni skup
Saveza održan je 14.3.1992.u
Frankfurtu. U radnim skupinama
sudionici su razgovarali o ovim temama:
1. Komunikacija i suradnja među
hrvatskim društvima.
2. Hrvatska društva i odnos hrvatske
zajednice u Njemačkoj i njezine matice
u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
3. Razgovori o položaju hrvatske
zajednice u Njemačkoj.
Zboru su prisustvovali: dr. Zdravko
Sančević, hrvatski ministar za
iseljeništvo, dr. Lav Znidarćic,
predstojnik Odjela za kulturne veze s
Hrvatima izvan domovine Matice
hrvatske, Boris Maruna, ravnatelj
Hrvatske matice iseljenika, dr. Neven
Šimac, predsjednik Saveza hrvatskih
zajednica Europe... Iz našeg društva u
radu Zbora sudjelovali su: prof. Slavko
Brođanac, Edvin Bukulin, Maja Runje,
Ivo Andrijević, Gerlind Dreyer i Jerko
Runje.
1
Cf. Ivica Košak: Hrvatska čitaonica, Riječ
broj 51/52, HKZ-Wiesbaden 2017., str. 14-15
http://www.hkzwi.de/rijec/Dateien/Rijec%2051_52.pdf
– Zahvaljujući Gutenbergovu
izumu, pospješen je napredak
civilizacije. Izravno,
Gutenbergova tehnika vodi
poboljšanju života ljudi. Ali,
kao i svaki tehnički izum, od
kamenog sječiva do tiskarskog
stroja, on može imati
dobru i lošu stranu – ovisi o
tome tko ga, s kojom svrhom
i na koji način upotrebljava.
Tisak pruža pozitivne, ali i
negativne mogućnosti u
komunikaciji.
S tiskom započinje proces
demokratizacije i decentralizacije
u posredovanju informacija,
odnosno korištenju
rezultata umnoga rada i širenju
informacija u svjetovnu
sferu. Porastom broja individualnih
korisnika, pojačavala
se i želja različitih
autoriteta za kontrolom, nadziranjem
i usmjeravanjem komunikacije.
Tako se demokratizacija
pokazuje kao
jedna strana medalje na kojoj
su s druge strane manipulacija,
cenzura... rekao je
voditelj tribine Ivica Košak.
2. GODIŠNJA SKUPŠTINA, XXIX
SABOR HRVATSKE KULTURNE
ZAJEDNICE –
OGRANKA MATICE HRVATSKE
WIESBADEN
Skupština je održana 23. veljače 2019.
godine u Wiesbadenu. Na ovom,
redovnom 29. godišnjem saboru predstavljen
je dvobroj 56/57 časopisa
Riječ. 2 Dvadesetak (25) nazočnih
pozdravilo je najnovije izdanje
časopisa u kojemu se ogledaju rad i
suradnja Zajednice.
S izdanjima brojeva 53/54 i 55 za
2018. godinu, ovo izdanje predstavlja
cjelinu koja odražava projektni niz
naslovljen kao Višejezičnost u
kulturi“ – rekao je predsjednik Zajednice,
Ivica Košak – Na ukopno 160
stranica predstavilo je svoje radove
više od dvadeset autorica i autora.
Kvaliteta priloga kao i njihova
diversifikacija pokazuje kako postoji
dobar stvarateljski potencijal u
2
Riječ broj 56/57: http://www.hkzwi.de/rijec/Dateien/Rijec%2056_57.pdf
iseljeništvu - ocijenila je glavna
urednica časopisa, Marina Beroš. Tu
pozitivnu ocjenu dijele u svojim pozdravnim
pismima i veleposlanik Republike
Hrvatske iz Berlina, gospodin
dr. sc. Gordan Grlić-Radman i Josip
Juratović, član njemačkog parlamenta.
Pored gospodina Radmana, intervjuom
pod naslovom Duh Assisija u
Wiesbadenu čitateljima Riječi predstavio
se i novi župnik Hrvatske katoličke
misije Wiesbaden, fra Kristijan
Montina.
Spomenuti duh Assisija prisutan je u
radu i djelu gospođe Janike Ernst, a što
je s lakoćom moguće iščitati iz intervjua
pod naslovom Spasiš li
jednoga, kao da si spasio svijet.
Motiv koji dominira ovim dvobrojem,
a koji je tema tekstova Riječ na Sajmu
knjiga u Frankfurtu Ivice Košaka i
Gledaju, a ne vide Alide Bremer jest
Sajam knjiga u Frankfurtu.
Sudjelovanje autorice na Sajmu rezultiralo
je i objavom ulomka Blagdani
sreće i tuge iz romana Ave
Karabatić, a komentarom Happy hour
popratio ga je Ivica Košak.
Kompleksnu temu života u migraciji
sjajno je prikazala i Ljiljana Tadić-
Adžamić tekstom Tri tone usamljenosti
jednog migranta koji se,
zajedno s člankom Velibor Čolić u
Frankfurtu Ivice Košaka, bavi životom
i djelom hrvatsko-francuskog pisca
Velibora Čolića. A aktualnu temu
migracije i integracije još je jednom
obradila i Ivanka Pernovšek u tekstu
Integracija? Migracija?.
Tekstom 50 godina Njemačkohrvatskog
društva iz Mainza Ivica
Košak obilježio je taj izuzetno važan
događaj koji upućuje na nadregionalnu
orijentaciju Ogranka matice
hrvatske u Wiesbadenu.
Diskusija o usmjerenju budućeg rada
iznijela je na vidjelo i slabosti zavičajne
zajednice u kojoj je sve manje
aktivnih članova.
Poziv - kulturna zajednica je potrebna
hrvatskoj zajednici, koji jeo u povodu
10. godišnjice rada HKZ-Wi uputila
tadašnja predsjednica Biserka Andrijević,
ne odražava se u radu društva -
naglasio je Slaven Ljiljanić, potpredsjednik
Zajednice. Uspjeh ne ovisi
samo o kvaliteti rada, a koji je često
odraz zalaganja tek malog broja pojedinaca.
Društveni kontakti članova i
prijatelja zajednice trebali bi biti
umreženi, kako je to u prilogu Können
4