Rijec 58_59

Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. Nr. 58/59, 2020
sam se više puta pripremao da o tome pišem i
da u tome poučim, da pružim potrebna pravila
iz te vještine, da uklonim iz nje zablude i
zloupotrebe…
Kotruljević nam danas nije važan zato što je u
15. stoljeću opisao neke bitne stvari iz
predmeta knjigovodstva, nego zato što je
njegova knjiga o umijeću trgovanja ulazi u
kulturnu baštinu i aktualna je do danas.
Kulturna baština ima ekonomsku, kulturnu i
društvenu vrijednost. Kulturna baština ima
svoju ekonomsku vrijednost jer predstavlja
kulturni kapital koji se može ekonomski
vrjednovati. 1
Prema Konvenciji Vijeća Europe kulturna
baština je skupina dobara naslijeđenih iz
prošlosti koji se neovisno o vlasništvu
identificiraju kao odraz i izričaj svojih
vrijednosti, vjerovanja, znanja i tradicija koje
su u stalnom procesu evoluiranja. 2 Kako bi
se upravljalo kulturnom baštinom, s ciljem
njezina očuvanja i gospodarskoga korištenja,
potrebno je poznavati složeni sustav
zaštite i očuvanja koji ima tri velika podsustava:
zakonodavstvo, financiranje i
nositelje.
Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak
Matice hrvatske Wiesbaden pojavljuje već
tradicionalno predstavljanjem knjiga i hrvatske
ostavštine u glavnom gradu njemačke pokrajine
Hessen.
Logo s naslovnice izdanja iz 1573. godine
predstavlja performans umjetničkog, kulturnog
i humanističkog izražaja. NON SINE SPE –
Ne bez nade! poručuje nam humanista Franjo
Petriš s još uvijek aktualnim zahtjevima
Benedikta Kotruljevića o pravednoj trgovini. 3
vještavanje, citat ili slika treba pobuditi kod
čitatelja/ice. Kao npr. logo izdavačke kuće Franje
Petrića – Slonica s mladunčetom. Dobro znamo
da je surla najsvestraniji organ koji je evolucija
podarila jednom sisavcu. Nije to isto kao slon u
porculanskoj radnji, iako zbog snage tog
organuma, usporedba nije zanemariva. Petrić je,
a to mu spočitavaju naši suvremenici/i prevoditeljica,
redigirao poglavlje o knjigovodstvu
do neprepoznatljivosti. A je li to stvarno bila
greška? Humanist i filozof, kakav je bio naš
bodul, je u dva izdanja od Kotruljevića napravio
ono što je smatrao svrsishodnim – naglasio
nužnost pravednoga poslovanja. Kotruljević je,
ako hoćemo, izmislio Fair Trade! Dobro
računovodstvo je ono nešto samo po sebi razumljivo.
Ako pažljivo proberemo retke našeg
Benedikta iz 15. st. on je tu napravio nešto što će
Marulić jedno stoljeće kasnije sročiti u svom
djelu De bene vivendi. Ali i tu za razliku od
mladog Marulića koji se koristi životopisima
svetaca, dakle sekundarnom literaturom, naš
Dubrovčanin je puno originalniji – Kotruljević
pronalazi u poduzetništvu (tada jedinom
postojećem) zakon moralnog imperativa – kako
će to puno puno kasnije obraditi pruski filozof
Kant.
Znam, tekst u kojemu sam predstavio naše
predstavljanje knjige je prekratak, a možda i
površan, ali bez intencije da budem umišljen i
zahtjevan. Ne toliko zbog neke posebne dubine,
nego izazova koje poneko tek nago-
1
Rizzo I., Throsby D. Cultural heritage: economic analysis and public
policy. U: Gingsburg, V.A., Throsby D. (ur.): Handbook of the
economics of art and culture (983–1016). UK: Elsevier. 2006.
2
Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine
za društvo, NN MURH 05/07
3
Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske Wiesbaden
suosnivač je Zadruge za pravednu trgovinu: Idsteiner FairTrade
Laden; http://www.hkz-wi.de/fairtrade.html
Eto to je ta gigantska, ali i megaosjetljiva surla.
All'Elefanta: NON SINE SPE - It is not without
hope!
Ivica Košak
22