Rijec 58_59

Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. Nr. 58/59, 2020
dama komparativne lingvistike
može bolje istražiti zajedništvo
porijekla od historiografskih, u
pravilu politički obojenih, prikazivanja
razvoja međuljudskih odnosa
u društvu. U društvenoj zajednici
u kojoj je religija naizgled
nezaobilazan način ophođenja.
Teolog dr. Hans Küng pokrenuo je
globalni etički projekt kao pokušaj
da se opiše zajedništvo svjetskih
religija i definira zajednički etos,
sažet u skup osnovnih zahtjeva, a
koje mogu prihvatiti svi. Važan
uzor su sličnosti u religijama, iako
ne i religioznih pogleda, što je
načelo Zlatnog pravila. Sve svjetske
religije i kulture poznaju
načelo reciprociteta. Izraženo u
obliku izreke iz judaizma: - Ne
radite drugima ono što sami ne
želite da vam netko čini! Globalni
etički projekt ima za cilj provedbu
ljudskih prava, slobodu od ugnjetavanja,
uklanjanje gladi u svijetu,
provedba pravednog ekonomskog
poretka, solidarnost među ljudima,
održivost zaštite ekosustava i mira
na zemlji. To će se, prema Küngu,
postići dijalogom. Za upoznavanje
ne samo sadržaja stranih vjerskih
sadržaja, nego poglavito, za prepoznavanje
karaktera vlastitoga
opredjeljenja, nužno je poznavati i
porijeklo mentaliteta etničke pripadnosti.
U tom smislu rad Radoslava
Katičića Vilinska vrata
otvara pogled na povijesne korijene
pretkršćanskog vjerovanja.
Knjiga je objavljena u suradnji
Matice hrvatske i izdavačkog
poduzeća Ibis grafika u Zagrebu
2014. godine.
VILINSKA VRATA akademika Radoslava
Katičića je četvrta knjiga
iz niza od ukopno pet radova.
Prethodne tri knjige, te kapitalne
hrvatske lingivističko-arheološke
biserne niske, sa zajedničkim podnaslovom
Tragovima svetih pjesama
naše pretkršćanske starine su:
Božanski boj (2008.), Zeleni lug
(2010.) i Gazdarica na vratima
(2011.). Ova, četvrta u nizu, nosi
intrigantan podnaslov I dalje
tragovima svetih pjesama naše
pretkršćanske starine kojim britko
parafrazira podnaslov svojih prethodnica.
Glavni urednik ove knjige, kao i
prethodne tri, bio je etnolog Tomo
Vinšćak, koji je godinama surađivao
i prijateljevao s Katičićem, kao
i s etnologom Vitomirom Belajem,
te su mnogi zajednički projekti
rezultat njihove plodne suradnje.
Jedan od njih bio je i veliki znanstveni
skup Vilinska vrata, u listopadu
2012. u Lovincu i Starigradu
Paklenica, a u organizaciji Odsjeka
za etnologiju i kulturnu antropologiju
Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i Odjela za
izobrazbu učitelja i odgojitelja
Sveučilišta u Zadru.
Sudionik tog skupa, akademik
Katičić govori u uvodu knjige, u
poglavlju koje je i dalo naslov
knjizi, Vilinska vrata, o svojem
razgovoru s Vinšćakom kojega je
pitao otkuda potječe taj izraz. Vilinska
vrata, naime, prema tome
razgovoru, a i prema Vinšćakovom
izlaganju na skupu, jedno su od
poznatih mitskih mjesta ličkoga
kraja, toponim jedne specifične
lokacije na Velebitu koja se tako
naziva od davnina, a nalazi se na
potezu od Svetoga Brda do Malog
Alana. Sveto Brdo na Velebitu
poznato je kao posebno svet dio
Velebita kod starih Slavena, a Vilinska
vrata označavaju prolaz (inicijaciju)
iz profanog u sakralno.
Katičićevo poglavlje o vjerovanjima
u vile u planinama u djelu
Vilinska vrata nastalo je iz referata
koji je akademik pročitao na
17