28.09.2020 Aufrufe

Rijec 58_59

Riječ: glasnik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden / Das Wort: Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. / HKZ Wiesbaden.

Riječ: glasnik Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden / Das Wort: Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. / HKZ Wiesbaden.

MEHR ANZEIGEN
WENIGER ANZEIGEN

Sie wollen auch ein ePaper? Erhöhen Sie die Reichweite Ihrer Titel.

YUMPU macht aus Druck-PDFs automatisch weboptimierte ePaper, die Google liebt.

Mitteilungsblatt der Kroatischen Kulturgemeinschaft e.V. Nr. 58/59, 2020

Idstein, održan je Susret Zajednice u

povodu Martinja.

Pored dobre zgode za druženje i

zabavu, bila je to prilika da se na kraju

Mjeseca hrvatske knjige, manifestacije

kojom se tijekom mjesec

dana od 15. listopada do 15. studenoga,

nastoji na nacionalnoj, ali i na

lokalnim razinama govoriti o knjizi,

potaknuti čitanje te na različitim programima

okupiti sve one koje knjiga

istinski zanima. I ove godine bila je

to prilika da se osvrne na novosti sa

Sajma knjiga u Frankfurtu, ne

skidajući s uma kritičku tradiciju u

književnoj kulturi i kada se radi samo

o veseloj zgodi:

Možebiti, je ova »vinska krepost«

naših staraca osamnaestog vijeka

kriva,

što su poslovi hrvatske kraljevine

pošli onim putem, kojim su pošli

i na kojem se izgubio samostalni

dikasterij, a mjesto njega izišli

glasoviti saborski članci devedesetih

godina. 1

A u Baladama Petrice Kerempuha,

Krleža radikalizira taj barokni socijalni

jaz rabelaisovskom* 2 opozicijom.

Kultura gospode prikazana je

u elegantnom krkanečkom stilu kao

"Ars Scribendi et Bene Vivendi v

vomitorijumu na masnoj praebendi"

i suprotstavljena kulturi naroda

kojoj preostaje samo "naška Ars

pesja Moriendi". 3 Ali to nije sve: u

1

Gjalski, Ksaver Sandor. 1996. Pod starimi

krovovi. Priredio Miroslav Šicel. Stoljeća

hrvatske književnosti. Zagreb: Matica

hrvatska.

2

François Rabelais (Poitou, oko 1494. - Pariz,

9. travnja 1553.), francuski književnik, liječnik

i (bivši) svećenik.Prvi je veliki francuski

prozaist, uz Montaignea najkrupnija figura

francuske renesanse. U mladosti je bio

redovnik (franjevac pa benediktanac). Već

rano je pokazao interes za jezike (grčki,

latinski, hebrejski) i prirodne znanosti.

Osumnjičen da čita "heretičke" knjige, napušta

samostan ("brlog lijenosti i pohote"), studira

medicinu i sprijateljuje se s istaknutim

humanistima. Rabelais je imao bezgranično

povjerenje u prirodu i znanost. Poklonik je

antike, erudit, uvijek žedan novih spoznaja.

Epikurejski je zaljubljen u život i zemaljske

radosti, slavi dobrotu prirode te vjeruje u

napredak i divne mogućnosti koje stoje pred

čovjekom.Godine 1532. je liječnik u Lyonu i

profesor anatomije. Tu objavljuje u prijevodu

Hipokratove aforizme i "Medicinska pisma"

Giovannija Manardija, te zapažen šaljivi

almanah ("La Pantagrueline prognostication").

Životno mu je djelo fantastično-satirični

romaneskni ciklus "Gargantua i Pantagruel"

(1532.-1564.) kojim je izrazio ideje pravde,

dobrote, čovječnosti, kulture i tolerancije.

Keglovichiani Krleža je izravno

nadahnut Pintom i njezinom latinskom

anakreontikom. Uz motto: Qui bene

bibit venit in coelum / Kaj muž zna

kaj je čokolada.

14. VIŠEJEZIČNOST U KULTURI

Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak

Matice hrvatske u Wiesbadenu

sudjelovao je na Sedmom međunarodnom

znanstvenom skupu: Hrvatski

kao drugi i strani jezik – VII. HIDIS

Zagreb, 14. – 15. studenoga 2019.

Jedinstvena jezična raznolikost u

Europi znak je kulturne raznolikosti

ovog kontinenta. Hrvatska kulturna

zajednica u Wiesbadenu doprinosi

razumijevanju uloge jezične raznolikosti

u kulturi, komunikaciji i razmjeni

različitih kultura.

Prednosti višejezičnosti koje vode

međukulturalnoj komunikaciji među

migrantima ukazuju na to da su kultura

i jezik vrlo usko povezani. Prije svega,

društvenu i kulturnu normu učimo

glasovnom komunikacijom. Način na

koji formuliramo pitanje ili ga

općenito ispitujemo snažno je pod

utjecajem naše kulture. Lingvističke i

kulturne razlike su stoga međusobno

bliske.

Savladavanjem materinskog jezika i

dobrim jezičnim vještinama zemlje u

kojoj čovjek živi, ​postiglo bi se mnogo

toga. Međutim, s moje točke gledišta

pogrešno je vjerovanje da se

stopostotni dogovor može postići

samo dobrim poznavanjem jezika.

Europska politika stranih jezika stoga

nadilazi ovo i zahtijeva višejezičnost.

Ovladavanje još jednim stranim

jezikom pored materinskog jezika

olakšava komunikaciju i proširuje

razumijevanje kulture. Dublje

razumijevanje kultura može se postići

samo višejezičnošću.

Na primjeru teksta iz časopisa Riječ

/ Das Wort ukazuje se na napore

hrvatskih migranata koji uče novi

jezik. Naravno, to je povezano s

određenim naporom. O tome

izvještavamo i u časopisu kulturne

zajednice.

15. RUTH TANNENBAUM

3

Krleža, Miroslav. Balade Petrice

Kerempuha. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske

1946.

Promocija prijevoda povijesnog

romana Miljenka Jergovića u

Frankfurtu na Majni

Frankfurt, 25. 11. 2019. godine. U

organizaciji Ureda za kulturu grada

Frankfurta na Majni i suradnji s

Židovskim muzejom Frankfurt /

Museum Judengasse te kulturnopovijesnim

odredištem Villa Metzler

GmbH u Frankfurtu/M. Predstavljen

je prijevod povijesnog romana

Ruth Tannenbaum u izdanju nakladnika

Schöffling & Co.

Radnju romana i motiv ovog

umjetničkog djela predstavio je pisac

Miljenko Jergović. Moderaciju je

vodila lektorica Sabine Baumann, a

njemačke tekstove čitala je Birgitta

Assheuer, glasnogovornica na radiju i

televiziji.

Miljenko Jergović (Sarajevo, 28.

svibnja 1966.) živi kao slobodni pisac

u Zagrebu i radi kao politički kolumnist

za razne hrvatske i međunarodne

novine. Radovi ovog hrvatskog

i bosanskohercegovačkog pisca

prevođeni su na dvadesetak (22)

jezika.

Jergović je član hrvatskog i

bosanskohercegovačkog PEN-centra.

Jedan je od istaknutijih pisaca postjugoslavenskog

razdoblja, a prepoznat

je i izvan regije. Među novom generacijom

hrvatskih prozaika koji se

javljaju 1990.-ih Jergović prvi počinje

koristiti povijesne događaje kao građu

za književno stvaralaštvo. Zaokupljaju

ga teme ratnog Sarajeva, povijest i

stradanje Bosne, te složena i bolna

slika identiteta, kultura i povijesnih

zbivanja na bivšem jugoslavenskom

prostoru.

Hrvatsko izdanje s naslovom Ruta

Tannenbaum objavljeno je u izdavačkoj

kući Durieux u Zagrebu, 2006.

godine.

16. BILJEŠKA O SUSRETU U

POVODU SUSRETA NA KRAJU

2019. GODINE, U SUBOTU

30.11.2019

1. Tradicionalni susret poslužio je

dogovoru o zajedničkom izletu i

programu Hrvatske Kulturne zajednice

– Ogranku Matice hrvatske

u Wiesbadenu (HKZ/OMH-

Wi) i Hrvatskom kulturnom zajednicom

iz Neu Isenburga et. al.

Dogovoren je izlet u subotu 16.

svibnja 2020 godine u Oberwesel

s opisom programa prema

8

Hurra! Ihre Datei wurde hochgeladen und ist bereit für die Veröffentlichung.

Erfolgreich gespeichert!

Leider ist etwas schief gelaufen!