Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

RY^ RIJEČ Hrvatske kulturne zajednice - Wiesbaden broj 42. 2012.Od poticaja i priprema do glagoljičkoga Novoga testamenta (1562./63.)Kad je riječ o hrvatskomeprotestantskom tiskarstvu u 16.stoljeću, onda se u prvom redu mislina tiskaru koja je djelovala (1561. –1565.) izvan Hrvatske u Urachu(Njemačka) što ju je 1561. utemeljio,u dogovoru s Primožem Trubarom,Stipanom Konzulom i württemberškimvojvodom Krištofom, barunIvan Ungnad Weissenwolf od Soneka/Žinek, Koruška/ (1493. – 1564.),koji ju je najviše novčano podupirao.U hrvatskoj povijesti Ungnad jepoznat kao bivši zemaljski kapetanštajerske i hrvatsko-slavonske vojnegranice (1543.) u službi FerdinandaI. (1503. – 1564.), boreći se 37godina protiv Turaka.Naginjući reformaciji, i napustivšisvoje dužnosti i časti u službiFerdinanada I., Ungnad se uputio1555. u Württemberg (Njemačka)gdje ga je 1556. domicilno ugostiotamošnji vojvoda Krištof (1515. –1568.), davši mu na raspolaganjedvorac Amandenhof u Urachu, bivšisamostan sv. Amanda u kojemu suprije boravili članovi reda „Braćezajedničkoga života“, koji su usmislu pokreta devotio modernaznanstveno i dušobrižnički djelovaliod 1477. do 1517. godine....Na temelju opće prevodilačkedjelatnosti u Urachu (1561. – 1565.),usmjerene na hrvatsko prevođenjeBiblije i drugih tekstova, tiskaru je usvojim pismima Ivan Ungnadnazivao: Windische, Chrobatischeund Cirulische Trukheray (Zimmermann,1937:45) – slovenska,hrvatska/glagoljička i ćirilička tiskarakoju je novčano, s ostalimnjemačkim knezovima, najviše podupiraoi spomenuti vojvodaKrištof, a povremeno im sepridružio i kralj Maksimilijan II.(1564. – 1576.)....S obzirom na tiskarsku produkcijuspomenute tiskare u Urachu, bezpretjerivanja se može reći da je tobila najstarija hrvatska tiskara izvanHrvatske u 16. stoljeću, koja je bilau funkciji od 1561. do 1565. U njojje otisnuto više od 30 tisućaprimjeraka knjiga (uključujući ilatinička djela na talijanskom islovenskom jeziku) u trimapismima: latinici, glagoljici i ćirilici,i to: 14 hrvatskih knjiga naglagoljici, osam na ćirilici i šestknjiga na latinici (Bučar, 1910;Vorndran, 1976:294-295). Zasluga ibriga za hrvatske tiskane knjigepripada Stipanu Konzulu i AntunuDalmatinu koji su izdavački projektostvarivali sa suradnicima, od kojihsu neki bili mahom glagoljaši(Crnković, 1985:97-105), kao štosu: Juraj Juričić iz Vinodola, JurajCvečić iz Pazina, Leonard Merčerićiz Cresa, Matija Živčić u Pazinu,Ivan Fabijanić iz Pazina, Frane Hlej(Klej) u Gradišću (Gračišću), IvanLamella iz Pazina, Vinko Verneković,Matija Pomazanić iz Berma(Istra) i drugi koji su pomagali kodkorektura hrvatskih knjiga tiskanihglagoljicom, ćirilicom i latinicom uUrachu....Danas kad se u povijesti hrvatskekulture nastoji vrednovati svakisegment koji je njezin integralni dio,onda se iz takva vrednovanja nikakone smije izlučiti tiskarsko i knjižnoblago hrvatsko-uraške tiskare u 16.stoljeću, koje svoje mjesto ima u(višestrukom) obzorju znanstvenogainteresa i to:1. u povijesti reformacije kod Hrvata iu Europi;2. u povijesti glagoljice;3. u povijesti prijevoda Biblije nahrvatski jezik;4. u povijesti hrvatskoga jezika;5. u povijesti hrvatskoga leksika;6. u povijesti tiskarstva u Hrvatskoj iEuropi;7. u povijesti književnosti u današnjihgradišćanskih Hrvata (Austrija);8. u povijesti hrvatske književnosti izrazdoblja reformacije;9. u povijesti iluminacije tiskanehrvatske knjige u 16. stoljeću;10. u povijesti europskoga knjižarstva.Upravo iz tih razloga prišlo seizdanju glagoljičkoga pretiskaNovoga testamenta (1562./63.) kojičitatelj ima u rukama, jer će iproučavateljima povijesti hrvatskogajezika i leksika biti od velike koristi,pogotovo kad se zna da je to prvi,uopće, cjeloviti hrvatski prijevod NT.Stoga će mnogi bibliofili kojiskupljaju prijevode Biblijā na raznimjezicima svijeta, moći upotpunitisvoju dragocjenu kolekciju jošjednim vrijednim hrvatskimprijevodom dijela Biblije, Novimzavjetom. 1Alojz Jembrih1.Alojz Jembrih: Pogovor uz pretisak glagoljičkoga Novoga testamenta (1562./1563.), Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik", ZAGREB, 2007.Pretisak iz pogovora uz ljubaznu dozvolu autora i izdavača.Hrvatska kultuna zajednice u Wiesbadenu se zahvaljuje Ružici i Stjepanu Lice iz Zagreba za donacijuprimjerka pretiska glagoljaškog izdanja NT .49