Riječ - Hrvatska kulturna zajednica Wiesbaden

RY^ RIJEČ Hrvatske kulturne zajednice - Wiesbaden broj 42. 2012.njega upoznavanje djelovanja i to ne samo sudbine Matije Vlačića, a koji je bio jedan od najranijihmigranata i predstavnik rane hrvatske dijaspore u Europi, nego i Ilirikove uloge u formiranju evangeličketeologije, višestruko doprinijelo spoznaji vlastitog religioznog, katoličkoga opredjeljenja.Gospodin dr. Bilokapić je na sličnoj, javnoj tribini HKZ-Wiesbaden u 2010. godini izložio Razlike isličnosti u nauku katoličke i evangeličke teologije. Članak o tom predavanju je objavljen u časopisu Riječbroj 41, 2011. Riječ izlazi u izdanju Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena već 20 godina. Digitalnakopija časopisa je dostupna na internetu: http://www.hkz-wi.de/rijec/Rijec_41_%20WEB.pdf.Matija Vlačić je ostavio trajno nasljeđe, istaknuo je gospodin Ilić, sa svojim dostignućima na poljuhermeneutike, te radovima iz crkvene povijesti i svojim teološkim opusom. U obimnom radu ClavisScripturae Sacrae, Vlačić je prvi napisao da bi svaki stih iz Biblije trebao biti interpretiran uzimajući uobzir namjeru i strukturu cijelog poglavlja ili knjige, kao i pravilo da bi bukvalno značenje teksta trebaloimati prednost pred alegorijskim tumačenjem i metaforama. Kao teolog, Vlačić je pokušao ostati vjeranLutheru i njegovom naglasku na ropstvo ljudske volje i nemogućnosti spasenja putem dobrih djela.Matija Vlačić je poznat i kao ljubitelj literature, vjerojatno je posjedovao najveću osobnu kolekciju knjiga16. stoljeća, naglasio je Luka Ilić.Radovi iz crkvene povijesti tzv. Magdeburške centurije, utjecali su kasnije i na Splitskog nadbiskupaMarka Antuna de Dominsa, hrvatskog matematičara, fizičara, filozofa u njegovom radu na djelu zvanomDe Repubilca Ecclesiatica (O crkvenoj republici ) koju je zamislio bez primata pape. De Dominis je zbogobjavljivanja svog rada osuđen od inkvizicije, a njegovo je tijelo posthumno spaljeno 21. prosinca 1624.na Campu dei Fiori u Rimu.Zadnji, treći, tom "O crkvenoj republici" je tiskan 1622. u gradu Hanau kod Frankfurta na Majni.Donacijom Kulturne zajednice biblioteci u Mainzu je De Dominisovo djelo, u kojemu je on iznio prvirepublikanski manifest protiv feudalnih i monarhijskih uređenja crkvene državne uprave, postalo je nakongotovo 400 godina dostupno njemačkoj publici i otvoreno za suvremeni znanstveni rad.Interes za znanstveni rad iz područja djelovanje hrvatskih latinista postoji, naglasila je u zahvalniciprofesorica dr. Irene Dingel, direktorica Odjela za crkvenu povijest Instituta za Europsku povijest uMainzu. A gospođa dr. Ines Grund, voditeljica knjižnice Instituta je posebno naglasila vrijednost ovogSplitskog izdanja u kojemu je anticipirana razvoj crkvene povijesti nakon II Vatikanskog koncila. A i zapastoralno djelovanje, dodao je dr. Bilokapić, bitno je premostiti razlike, koje doduše treba uvažavati, aline i primiti ih kao smetnju za svakodnevnom životu.Ivica Košak je prisutnima prenio poruka izdavača Lamaro iz Splita, profesora dr. Ante Maletića s apelomza rehabilitaciju Marka Antuna de Dominisa, Domovini vjernog znanstvenika.26